S 2.
NARODNA SVIJEST
Br. 9
princip, da o odgoju djece imaju odlučivati u prvom redu
roditelji. Ovo je zdravo načelo pobjedilo već u neko-
liko država: u Belgiji, Francuskoj, Engleskoj i drugdje.
U Holandiji su katolici takogjer izvojevali lijepu
pobjedu u borbi za školu. Školska je politika tamo
bila uvijek uperena protiv katolika, koji su školskim
porezima morali uzdržavati privatne liberalne i državne
škole, koje su takogjer zadojene protestantsko-liberai-
nim duhom. Dne 30. lipnja 1920. prihvatio je holan-
dijski parlamenat sa 75 protiv 3 glasa novi školski
zakon; u oktobru odobrio je taj zakon i senat, a
kraljica mu je za to dala svoju sankciju. Ovaj za-
kon priznaje potpunu ravnopravnost katoličkih škola
sa državnim školama. Katolici su tako izvojevali
sjajnu pobjedu, za koju su se borili preko sto godi-
na, a protiv državnog školskog monopola. Odsad će
po jednakoj mjeri dobivati državnu subvenciju državne
katoličke i liberalne škole. Katolici će moći da: još
bolje razviju svoje škole, koje su i do sada uživali
najbolji glas. Taje borba veoma poučna i za nas na-
pose danas, kad nam navještaju, da će ukinuti sve
privatne škole i, protiv svih prava siliti roditelje da
pristaju, te im država odgoji djecu u duhu, u kojem
oni to neće. Ova nam borba pokazuje, što može uči-
niti probugiena katolička svijest i ustrajnost.
U Fraucuskoj je objavljena školska statistika za
23 školska okružja. Po tim brojkama imaju tamošnje
katoličke škole silnu i brojčanu i kvalitativnu nadmoć
mad Državnima. Državne pučke škole polazi samo
4005 dijece, a katoličke 78.813. U 150 pučkih državnih
škola nije bilo ni jednoga polaznika. Francuska je
vlada htjela utući Crkvu oduzevši joj upliv na djecu,
nu francuski: su katolici ogromnim žrivama i dirljivom
ustrajnošću razvili tako svoje školstvo, da su evo dr-
žavne škole ostale prazne.
U diplomatskom zboru kod Vatikana bili su o
novoj godini pridruženi poslanici slijedećih država :
Španjolske, Brazilije, Peru, Njemačke i Chile ; zatim
zastupnici Argentine, Holandije, Velike Britanije, Ni-
karague, Jugoslavije, Belgije, Kolumbije, Poliske, Ba-
varske, Venezuele, Čehoslovačke, Ugarske, Rumunjske,
Monako, Bolivije, te upravitelji Austrije i Francuske.
Pastor, priznati povjesničar, sada zastupnik Au-
strije, izručio je nedavno sv. Ocu Papi osmu knjigu
svoje monumentalne povjesti papa. Sv. Otac Benedikt
XV, kojemu je knjiga posvećena, čestitao je auktoru,
da mu je uspjelo u tako teškim časovima izvršiti tako
lijepo djelo. Pohvalio je takogjer moto: »Ubi Petrus,
ibi Ecclesia, ubi Ecclesia, ibi nulla mors, sed vita ae-
temna« (t j. gdje je Petar, tamo je Crkva, gdje je
Crkva, tamo nema smrti, već život vječni). Pregjašnji
su svesci megjutim već prevedeni na francuski, en-
gleski, španjolski i italijanski jezik.
Katoiička Francuska vraća se k praktičnom kr-
šćanstvu. "Ne samo puk, nego i inteligencija. Od stu-
denata, za koje piše u »Revue des Jeunes« domini-
kanac Sertilanges primamljive članke, osobito su čas-
nici pomorske vojske, za koje se može kazati da su
apostoli moderne Francuske. Po statistici g. 1903. od
150 pitomaca vojničke akademije prisustvovalo je ne-
djeljnom bogoslužju samo 10. Danas u istoj akade-
miji prima 150 pitomaca mjesečne sv. pričesti. Časnici
su sastavili posebno društvo pod osobitim nazivom
>Duc in altum« (zavezi na| dubinu !) da molitvom i
intenzivnim apoštolskim djelovanjem pripomognu ob-
novi katolicizma svoje domovine. »O tom pokretu
piše isti pisac: »Sve je to dokaz, da Francuska nije
postala tako poganska kako se to po svuda tvrdilo.«
Šta više okolnost, da se u parlamentu javilo 250 po-
slanika, nek bi se uspostavile veze Ss Vatikanom, jest
očito jamstvo ljepših vremena katolicizma i njegove
budućnosti u Francuskoj.
Nove scene s ,narodnom crkvom“. Dne 20.
ov. mj. bilo je zakazano u Ljubljani predavanje po-
znatog skitalice Miloševića o »narodnoj crkvi“. Kad
je Milošević stupio u dvoranu i popeo se ta govor-
ničku tribinu pozdravljen je s jedne strane poklicima
živio“, ali s druge strane veći dio publike obasuo
ga je zaglušnom vikom ,Dolje. s antikrstom !, Svoju
vjeru ne damo uzeti“ itd. Na to je nestala gungula,
u kojoj su se osobito odlikovali dalmatinski ,junaci“,
študenti u Ljubljani, lamajući stolicama po dvorani.
Kad je situacija postala ozbiljna vatrogasci sa štrcalj-
kama ohladili su i rastjerali masu. Poslije su se dal-
matinski , junaci“ opet sakupili i pokušali omesti pro-
tesni zbor slovenskinja, koji se držao u hotelu »Union«,
protiv ukidanja općeg prava glasa za ženske. No kad:
su se pojavili kat. Orlovi, povukoše se ,junaci“ u rupe.
,Oj divne li Dalmacije“ — s ovakvim dičnim sinovima.
Iz Jugoslavije.
Rad ustavnog odbora. Ovih su dana bili na
dnevnom redu ustavnog odbora veoma važni članci
ustava, s toga je rasprava u tom odboru bila veoma
živahna. Raspravu o odmošaju Crkve i države dono-
simo na drugom mjestu.
Živahna je bila rasprava o slobodi štampe, ali je
prihvaćen u cijelosti vladin prijedlog koji je nejasan
i nepotpun, kako je to dokazivao u ime Pučke Stran-
ke Dr. Dulibić,
Isto tako se je vodila zanimiva rasprava o pravu
udruživanja, zborovanja i dogovaranja.
Svestranu je raspravu potaklo pitanje škola. u
ime Pučke Stranke govorio je profesor Sužnik i iznio
nazore stranke. Prihvaćen je prijedlog Ljube Jovano-
vića, po komu je nastava državaa. Sve škole moraju
moralno uzgajati i razvijati državljansku svijest. Po
želji roditelja djeca mogu primati vjersku obuku o0-
djeljeno po vjeroispovijestima i suglasno sa 'mačelima
roditelja. U koliko će privatne škole biti dopuštene
ustanovit će se zakonom.
Zatim se je prihvatilo da je ćajna pisama nepo-
vrediva osim u slučaju krivične istrage, mobilizacije
ili rata.
U raspravi o odgovornosti javnih činovnika pri-
hvaćeno je da svaki gragjanin ima pravo neposredno
tužiti državne organe za krivično djelo prama njemu
i službenom redu.
Zatim se razvrla debata o pravu na državne
službe te je prihvaćeno, da su sva zvanja u svim stru-
kama državne službe podjednako pristupna svim
državljanima.
Debata o odnošaju crkve s državom. Na 22.
t. m. raspravljalo se u.ustavnom odboru o $ 13 vla-
dinog nacrta ustava, koji radi o vjerama.
Demokrati, težaci (!) i socijaliste natjecali su se
u tome da se kat. crkvi oduzme što više slobode.
Naravno, sve to ime slobode savjesti! Hvala energič-
nom nastupu Dr. Šimraka i političkoj uvigjavnosti
radikala, nijesu sve »slobodoumne« željice demokrata
i kompanije postale zakonom. Glasovanje je o nasil-
nom kanz paragrafu odgogjeno.
Dr. Šimrak u svome govoru — tom piilikom
izrečenom konstatira da o vjeri raspravljaju ljudi, koji
o njoj pojma nemaju, već se samo nabacuju šupljim
frazama i doskočicama, kao socijalista Divac. Kršćani,
koji shvaćaju kršćanstvo onako, kakovo uistinu jest,
neće se zadovoljiti ovakovim »riješavanjem«. Traži
autonomiju kat. i prav. crkve te musl. vjer. organiza-
cije. Više se ue smije dogagjati, da se ma biskupske
stolice postavljaju ljudi prama političkoj pripadnosti,
već prama njihovoj vrsnoći.
Za »Kancel-paragrai« kaže da se u nijednome slu-
čaju ne smije primiti, jer bi io značilo da se policiji
daje gospodstvo u crkvi. Čini se da bi se praksa koja
se već upotrebljava u Vojvodini, hijela proširiti na
cijelu državu. Tamo policija zapovijeda svećeniku i
kakovo će odijelo obući preko službe Božje, a ne
pokori li se, a oni s njima za granicu.
Na predlog demokrata da katolici mogu općiti
sa Sv. Stolicom samo preko minist. vjera, opet je
Dr. Šimrak energično ustao na obranu crkvene slo-
bode. Katolici — kazao je — nemaju s Rimom poli-
tičkih, već samo duhovnih veza, a takove nećemo sta-
vljati pod kontrolu ministra vjera, jer on nije nika-
kov naš duhovni pastir. Ovo znači izazivati katolike.
Radikali su pristali uz Dr. Šimraka, pa je naglašeno
da će se zakonom urediti općenje s našim vjerskim
poglavicom. Demokrati, a ni radikali (osim Dr. Ljuba
Jovanovića) nijesu htjeli prihvatit predlog Dr. Šimraka
da se mjesto : zakona nastavi konkordatom t. j. spo-
razumom.) Kad je pak od vladinih stranaka prihvaćen .
i ,kancel-paragraf“ dr.je Šimrak demonstrativno ostavio
dvoranu protestirajući na ovakovo izazivanje katolika.
Zapamtite težaci kako rade s vjerom oni, koji su
vam pred izbore govorili, da nijesu proti njoj, da
ona ne spada u politiku. Što bi oni još uradili da ne
stoji na braniku Pučka Stranka, koja ih priječi i pred
svima raskrinkava ? Zamislite se i neki svećenici !
Žensko pravo glasa pri općinskim izborima u
Slovenskoj bila je izvojevala Pučka Stranka u Sloven-
skoj. Tu je naredbu u svoje vrijeme usvojio ministar-
ski savjet, potpisao sam Regent i bila je objavljena u
službenim novinama. Nu sada se doznaje da je slo-
bodoumna vlada u Beogradu ukinula žensko pravo
glasa. Na to su žene u Slovenskoj obdržale dne 20
pr. mj. protestnu skupštinu u Ljubljani, koju su po-.
sjetili preko 3000 izobraženih ženskinja. Govorile su
mnoge žene i narodni poslanik Dr. Gosar. Na tom se
shodu utvrdilo, da žena ima pravo sudjelovanja u jav-
nom žlvotu: 1. kao utemeljiteljica ove države, za koju
su u doba majske deklaracije radile i pomogle je izra-
diti; 2. kao radni članovi društva i države moraju i-
mati pravo i odlučivati u državi; 3. kao majke po-
pa su da odlučuju o svom najmilijem, što imaju, o
eci,
Skupština je prihvatila slijedeću rezoluciju, koju
su poslali ministarskom predsjedniku :
,U ime slovenskog ženstva odlučno protestira
3000 slovenskih žena, skupljenih na javnom shodu u
Ljubljani dne 20 februara 1921 proti ukinuću ženskog
izbornog prava u općinska zastupstva, koje im je bilo
dano po zaključku kraljevske vlade i s potpisom sa-
moga Regenta. S tim ukidanjem potkopava današnja
vlada auktoritet države i Regenta.“
Sastanak komisija za razgraničenje, U Beograd
je prispio naš rimski poslanik Antouijević, koji je vladi
predao ratifikovani rapalski ugovor.
U Ljubljani su se sastale komisije za razgrani-
čenje Itaiije i naše države, a u Beogradu će se po-
vesti trgovački pregovori, — Naši su delegati za sje-
vernu zonu general Majster, pukovnici Ječenmni i Daš-
ković, a talijanski: Salata, gen. Bocceli i puk. Garibaldi.
Francuske spletke. »Narodna Politika« javlja iz
Beograda, da je francuska vlada u posljednje doba
nastojala skloniti našu vladu na organizaciju jedne
ekspedicije protiv boljševičke Rusije. Time je u vezi
odlazak dra Vesnića u Pariz i skori dolazak maršala
Focha u Beograd. Ove vijesti prouzročile su opću
uzbugjenost.
Razne vijesti.
— Kako javlja londonski izvjestitelj »Tempsa« za-
ključeno je, da komisija za glasovanje u Gornjoj Sle-
skoj priredi sve, da se glasovanje obavi 20. maria.
— Izmegju Francuske i Poljske sklopljen je poli-
tički sporazum. Obje se države megjusobno obvezuju
megju ostalim i na to, da će istupati sporazumno, kad
se bude radilo o zaštiti zajedničkih interesa.
— Javljaju, da iz Rusije prijeti velika boljševička
opssnost za Evropu. Boljševici kame na pioljeće
provaliti ma Poljsku, a _ vjerojatno i na Rumunj-
sku. Za slučaj uspjeha da će nastojati sklopiti savez
s Njemačkom i Jugoslavijom.
— U engleskim tvornicama vlada velika nezapo-
slenost. A oni, koji su zaposleni, slabo su plaćeni.
Uzrok nezaposlenosti jest taj, što se obustavilo prav-
ljenje topova i oslale municije.
— Kao i u ostalim državama, tako i u Rumunjskoj
su se socijaldemokrati pocijepali u socijaliste i u ko-
muniste. Socijalisti računaju, da će prigodom izbora
iznijeti većinu.
— Radi raznih neprilika odgodit će se konferencija
nasljednih. država Austro-Ugarske, koja bi se imala
vršiti u Portorose, na početak aprila. Bit će odregjeno
novo mjesto za konferencu i io na brionskim otocima.
— Američka delegacija, koja je po izjavi njenog
predstavnika, dosada imala samo svoj oficiozni značaj,
prošlih dana ostavila je Beč.
— »Daily Chronicle« javlja iz Rige, daje sovjetskaj
vlada ovlastila Krasina, da potpiše englesko-ruski tr-
govački sporazum.
— Vlade u Pekingu i Moskvi potpisale su vojničku
obrambenu konvenciju.
— U ltaliji neprestano bijesne borbe izmegju fašistal
i socijalista. U Bari je n. pr. proglašen opći štrajk,
za koga je došlo do krvavih sukoba, te je jedan rad+
nik ubijen a četiri teško ranjena.
Gradske vijesti.
25. obljetnica smrti Dr. A. Starčevića. Jučel
na obljetnicu smrii velikog narodnog učitelja i vogje
blagopok. Dr. Ante Starčevića, odslužene su zaduš
nice za pokoj Njegove duše u zbornoj crkvi sv. Vlalia;
Prisustvovala su odaslanstva mjesnih društava kao
veliki broj gragjanstva. Misu je odslužio preč. Do
Ante Ljepopili uz asistenciju dvojice franjevaca, do
su nekoji članovi pjevačkog kluba »Dubrava« po
vodstvom g. A. Gjivanovića, otpjevali »Oslobodi me
Sinoć je istom prigodom, u punim prostorijam
»Hrv. Rad. Zadruge« održao g. S. 1. Bjelovučić pr
davanje o životu i radu Pokojnikovu, ocrtavši vjern
prilike onoga doba. Govornik je uspješno prikaza
Starčevića, kao čovjeka iz naroda, i za narod te ka
predteču današnjeg doba.
Osobne vijesti. Danas je došao iz Kotora pri
svij. biskup Frano Uccellini da sutra proslijedi pu
zajedno sa našim biskupom put Spljeta na konfere!
ciju dalm. episkopata, koja će biti na 3. i 4. o.
u Spljetu pod predsjedanjem seniora dalmatinskih bis
kupa Dr, Josipa Marčelića. 4 ev
_U Nedjelju je stigao iz Rima član naše deleg
cije pri Vatikanu mp. Doa Ante Anić, =.