Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Br. 10. DUBROVNIK 8. marta 1921. God. III. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 8. Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni DIŠNI Plativo i utuživo u Dubrovniku KOM : urednik A. Fle. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti, — Pojedini broj 3 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi se ne vraćaju Hoćemo li vjerski boj ? U našem Konventu u Beogradu igraju glavnu ulogu dvije gragjanske stranke: demokratska i radi. kalna. Pošto su na vladi, one nose najveću odgovor- nost zato, što državni stroj često zapinje i slabo se kreće, kao i za budućnost, koju će mam donijeti do- bar ili rgjav ustav, Na čelu demokratske stranke stoji gosp. Pribi- ćević, koji je danas ratoborniji nego nekoć, kad je aši- kovao sa magjarskom oligarhijom u starom režimu. Sub auspiciis demokratske Pribićevićeve stranke već sada imamo stvarnih znakova, da ta stranka uz po- moć radikala hoće da majmunski oponaša sada česki »kulturkampi« i time izazove vjerski boj u našoj dr- žavi. Tako bi pukao još veći, nepremostivi jaz izmegju tri plemena našega istokrvnog naroda. Kuda to vodi, svaki će rodoljub na prvi mah razumjeti. Ima sijaset raznih sličica, što ilusiriraju preludij mržnje na keto- lički dio našeg naroda. Ovo neka se popuni sa pi- sanjem njihovih novina i razgovorom na intimnim sijelima. Naša je iskrena želja, da odvratimo pogibelj fanatizma, koja dolazi sa druge strane. Zašto se tako dugo zavlači ili bolje zašto se još nijesu poduzeli nikakovi ozbiljniji koraci, da se sklopi konkordat sa sv. Stolicom? Čemu se davaju popusti ma željeznicama zastupnicima framasonskih loža, kad te pogodnosti ne mogu dobiti ni siromašni činovnici ? Moralo bi se malo više pažnje posvetiti, da se saču- vaju od propasti mnoge bogoštovne zgrade, od kojih |--su neke. dragocjeni umjetnički spomenici, «osobito u Dalmaciji. Sve molbe i predstavke se odbijaju s mo- tivacijom, da nema novaca, a za druge svrhe sipaju se milijuni. Ministar vjera hoće da se miješa i u unutarnju disciplinu crkve. Osim kanzelparagrafa htjelo bi se da biskupi imaju općiti s Rimom tek preko ministra vjera; svećenik nadalje kao zastupnik crkve ima biti isključen iz školskih vijeća, a kušalo se je već sve moguće, kako bi se katekizam isključio iz škole, te kako bi se zatvorile privatne katoličke škole. Kako [pak vlada pogoduje »narodne« svećenike opće je poznato. Netom koji katolički svećenik istupi javno proti svojim poglavarima, odmah mu je obez- bjegjeno unosnije namještenje, ne bi li tako i druge za sobom povukao. Dok se na srednjim školama zabranjuju katolici- ma čisto vjerska udruženja kao Marijine Kongregacije, to se unaša liberalni duh sokolstva. Prof. Lukas, član komisije za unutrašnje razgra- ničenje države, kritikujući neka »upustva«, po kojima bi Hrvatska (kako čujemo i naša Dalmacija) izgubila svoje tradicionalne granice u novom rasporedu oblasti, spominje u »Obzoru«, da nije Varaždin bio odabran za centar jedne oblasti nego Koprivnica i to radi je- dinoga razloga, što je tu središte protukatoličkog po- kreta (Zagorac & Co.) Ta težnja demokratske centralne vlade za oslabljenjem katoličkog eleimenta u našoj | državi odviše je prozirna a i nečasna, jer pomaže meke svrzimantije katoličke, koji lišeni crkovnih čina "danas trguju i en passant osnivaju »narodnu« crkvu, gdje će naći spasenije oni, koji ne vjeruju u nijedna | crkvu na svijetu ! i i Zar sve ovo ne naviješta bezobzirnu kulturnu borbu, koja se danas čini nepotrebnim luksusom i arijim i sregjenijim državama i iskusnijim državni- ma. Našim liberalcima 'treba odlučno pokazati, da katolički narod spravan i odlučan, da brani prava slobodu svoje crkve, Narod hoće uregjenje države sregjenje naših ekonomskih prilika, a ne kulturnu borbu, kojom bi se htjelo više od polovice pučanstva oglasiti. protudržavno_. raspoloženim, e da se tako omogući i dalje zadržanje vlasti onima, koji su mno- m zlu krivi. Za sada je dosta ovo nekoliko sličica, 1 OS O da se perjanica na središnjoj i zemaljskoj upravi, da se ukioni od nas svaka opasnost, a ujedno da se otvore oči onima, koji nesvijesno pobijaju katoličku ideju pod plaštem klerikalizma. Naše buržoaske stranke neće da razumiju, da je na seiu glavni i jedini kulturni pionir svećenik. Njegov upliv u puku je od neizmjerne blagodati. Naša država tieba saradnje uašeg svećenstva. Tražiti, da se svećenik imakne iz sredine puka, sa sela, to opustošenje stoji u očitoj protivnosti sa voljom ogro- mne većine naroda. I mi smo za to, da se politika ne miješa sa vjerom, ali ni kao vjernici, ni kao pa- triote nećemo biti za to, da se izvrši rastava crkve od države, i nijedan katolički pravi svećenik neće smjeti ni htjeti, da prisegne na ustav, koji dira u temeljna prava katoličke Crkve. Istočni grijeh naših gragjan- skih stranaka bio je sustavna hajka ma naš katolički kler. Njihovi vodiči su odbili svaku kooperaciju sa svećenstvom. Posljedica toga je bila da su u nekim krajevima zakopane možda za vazda gragjanske stranke, a pomolile glavu čisto stališke stranke, koje bi danas sutra lako mogle donijeti i nametnuti svoju diktaturu. Jedan memento više za naše političare, da je pogi- beljno igrati se vatrom i stvarati nezadovoljstva kod jednog dijela naroda, koji je imao opravdanu madu, da će njegov brat makar druge vjere zaštititi njegovu ličnu i gragjansku slobodu u slobodnoj i mladoj državi. — Y. Pisma iz Beograda. - Prošlo je grozničavo vrijeme izborne agitacije i stranačkih strasti. Prošlo je vrijeme fraza i praznih programa i nastupilo vrijeme ozbiljnog, intenzivnog rada. Ljudi, kojima smo povjerili -sudbinu -naše mlade države, sakupili su se u Beogradu, da dadu temeljne zakone našoj državi, kako bi ona mogla, pošto se oporavi od ljutih rana, koje joj je rat nanio, da stupi u red onih evropskih država, koje po svom kulturnom i ekonomskom životu igraju važniju ulogu u megju- narodnom životu. Ovdje se nećemo upuštati u kritiku onih ljudi, koji svojom centralističkom politikom vode ovu državu na rub propasti, ne ćemo se upuštati u kritiku onih, koji kulturnim bojem hoće da potkopaju temelje Jugoslaviji, mi ovdje hoćemo samo to nagla- siti, da politika današnje vladine većine ne ide za tim da umiruje plemenske i vjerske borbe u našoj drđavi, dapače politika vladine većine danas dovodi do ple- menskog i kulturnog boja. Mi, kojima leži na srcu sudbina ove naše države.moramo, da svim silama parališemo ove kobne posljedice vladine politike, mo- ramo narod poučiti, da razlikuje vladu od države ida razlikuje kapitalističke i bankokratske velikosrbe, od pravog seljačkog srpskog naroda, koji je iskreno za jedinstvo i ravnopravnost sviju plemena i religija u našoj državi. Ovu plemensku borbu, koja se je u nas razmahala mi moramo. preokrenuti ne u borbu srpstva protiv hrvatstva i slovenstva i obratno, već ovu borbu mi moramo tako okrenuti, da bude borba Jugoslo- venstva protiv svih hegemonističkih i separatističkih struja pa bile one srpske, hrvatske ili slovenačke. _ Ali mi smo malo zašli sa onoga, što smo htjeli da kažemo. Mi smo htjeli u ovom članku, da prika- žemo -u pravom svijetlu. gospodsku politiku naših stranaka, od kojih se nažalost neke krste lijepim se- ljačkim i radničkim imenom, te da udarimo smjerov našega rada megju narodom. Većina naših stranaka živi još u predratnom mentalitetu. Svoju stranačku i patriotsku dužnost misle, da su' ispunili, kada su de- magoškom agitacijom postigli da pošalju nekoliko ljudi u parlamenat, koji neodgovorni svojim birai 5 rade u parlamentu, ne po volji naroda, koji ih je iza- brao, već po svom vlastitom čćefu. To se je o puta najbolje pokazalo kod t. zv. demokratske str narodu, kao jedini predstavnici narodnog jedinstva, kao jedini ,Jugoslaveni“. Danas pak vođe politiku hegemonije i baš njihovim glasovima čine, da se naša država ne zove Jugoslavija, već da ,hemička formula“ SHS ostaje i nadalje. Tako rade predstavnici naših stranaka u parlamentu. A vanka parlameuta ? Vidite li vi poslanike kakvih stranaka, da obilaze narod, da rade na kulturnom i socijalno-ekonomskom pridignuću našega naroda? Ako li ne oni, a to barem drugi ljudi iz njihove stranke, koji su slobodni i kojih ne veže poslanički mandat uz prijestolnicu ? Rijetko koga ili nikoga. Ta ko će da zagje u selo i da »Seljačku marvu“ podiže kulturno, ekonomski i socijalno ! Stranka, koja ima sasvim druge pojmove o po- litici, koja svoje ciljeve ne provagja samo u parla- mentu, koja dapače, uzimajući u obzir normalne pri- like, višu pažnju posvećuje radu megju narodom na religijoznom, kulturnom i ekonomskom polju, nego li često praznim govorima u vijeću otaca“ jest prava narodna, Pučka Stranka. Njezin vogja i osnivač u Sloveniji, veliki Krek, za dugo vrijeme svoga posla- ničkog života rijetko se je kada čuo u parlamentu, ali su ga zato slušala slovenska sela i gradovi. Visoki kulturni, religijozni i ekonomski položaj Slovenaca jasno nam tumači njegov pravi rad. On nam je po- kazao put, kojim treba da idemo. Za nas, katoličku inteligenciju, upravo sada, u vrijeme stranačkog mira nastupa pravi rad. Naš rad u izbornoj agitaciji, to nije bio onaj rad, kakav smo mi sebi u našim srednjo- školskim i akademskim organizacijama. zamišljali, Naš politički nastup morao je silom prilika da nadogje, ali, iskreno govoreći, mi još nismo bili spravni za to. I samo požrtvovnim pojedincima mi moramo zahvaliti, da je naša stranka postigla na izborima onaj uspjeh. Zašto nismo bili spremini za politički nastup ? Jer mi još nemamo narod organizovan. Jer naše pri- stalice mora da se razlikuju od pristalica ostalih stra- naka u svakom pogledu. Naš čovjek mora da bude iz temelja izgragjen: Sentimentalnost ga ne smije da vodi, već uvjerenje. A za naše ideje treba i kakvog uvjerenja. Mi smo tek izgragjivali inteligenciju, inte- ligenciju, koja bi mogla da izgradi narod. Baza na kojoj gradimo jest religija, i to svaka pozitivna religija. I zato kada nam današnji vlastodršci prijete, da će nas u temelju srušit, kada oni napadaju našu religiju, mi ćemo se svi naći kao jedan u obranu naše svetinje, I u toj našoj borbi pozdraviti ćemo svakoga pristašu bilo koje pozitivne religije, koji će nam pružiti pomoći. Naš je nacijonalizam jugoslavenski. Mi zuamo, kolikim se je naporom stekla ova država, pa hoćemo, da je potomstvu jedinstvenu sačuvamo. Naš socijalizam jest kršćanski solidarizam. I zato u današnje doba, doba klasne borbe i kapitalističke imperije, mi mirimo klasne strasti i pozivamo svijet, da u ljubavi se smiri, jer ljubav jedina može da donese mir. Zasade su dakle postavljene, putevi su pokazani, Smjerovi su našega rada religiozni, nacijonalni, kul- turni i socijalni. Proštudirajmo dobro ove probleme i dajmo se na rad. Organizujmo naš narod, pokažimo mu gdje je pravi put, ne dajmo da ga neprijatelji vjere i domaje zavedu. Obranimo ga od ropstva kapitaliz- ma, a ujedno očuvajmo ga od modernih E bolesti, da bi se mogao jednom podići na ono mjesto, koje mu je Providnost odredila. Posebno o svakom smjeru našega rada drugi put. Ss. Sjeme ljekarice. Poslovnice "Zemaljskog Gos- podarskog Vijeća u Splitu i Metkoviću raspolažu sa garantiranim sjemenom ljekarice bez viline kose. Cijena ma vreće k.: 80 po kilogramu, a na malo k.: 82 — Tko potrebuje neka izravno maruči kod Poslovnice.