St 2
NARODNA SVIJEST
Br. 11.
dinara i državnih papira, nego bogat je onaj narod,
koji mnogo producira i mnogo izvozi. Ali, kako je
dobro kazao i M. Lenjin, vogi ruskih boljševika, da
uzmognemo više producirati, moramo više znati.
Zato nije nikada dosta naglašivati : Širimo prosvjetu
u narodu!
Dakle jedino promišljeno i razborito djelovanje
sa strane kompetentnih faktora u državi za procvat
kulture i blagostanja u našem osobito seljačkom na-
rodu, te pospješenje produktivnosti i životno obez-
bijegjenje jesu i narodu i državi zalog sretne sadaš-
njosti i budučnosti.
O kako bi sretaa bila naša otadžbina kad bi se
današnjim njenim kormilarima mogia primijeniti ona
zlatna izreka, za koju nam povijest kaže da je bila
urezana na nadgrobnoj ploči nekog egipatskog via-
dara! Na nioj je bilo uklesano : »Nikada nijesam ra-
žalio dijete, potlačio udovicu, zlostavio seljaka. Za
moga vladanja nije bilo u zemlji prosjaka niti je
itko gladovao. Kad su bile godine neplodne, dao sam
obraditi sva polja svoje pokrajine do sjeverne i ju-
žne granice. Dao sam žiteljima hranu i brinuo se
za njih. U cijeloj zemlji nitko nije umro od gladi,
a udovice bile su obezbijegjene, kao da im živu
muževi«.
Kad ćemo ovakova šta doživjeti u oslobogjenoj
Jugoslaviji ?
Kulturno-prosvjetni glasnik.
Kramarž i katolici. Česki inače liberalni »Na-
rodni Listi« lih sa stanovišta oportunizma i državne
konsolidacije oštro osugjuju pokret za ocjepljenjem
od katoličke Crkve. ,Ne moraju se baš — vele »N.L.«
odobravati svi akti Vatikana, ali nema smisla ne po-
kazati katoličkoj kulturi zahvalno priznanje. Stabilisa-
nje naše mlade republike iziskuje toleranciju i uzdr-
žanje od svake proti crkvene agitacije.“ — Kad bi
bar ovo shvatili i naši liberalci!
Anglikanski biskup Dr. Hinsman u Americi pre-
šao je nedavno u katolička Crkvu i svoje obraćenje
opisao u posebnoj knjizi pod naslovom »Zdravo Majko!«
,1 vrag se, glč, na Pismo poziva.“ Ove nam
Shakespearove riječi padaju na pamet, kad vidimo
gdje se neke protukatoličke novine (koje su tek ne-
davno pisale, da vjeronauk zagiupljuje djecu !) poziv-
lju na katoličkog biskupa; htijući opravdati tvrdnju, da
kulturnog boja kod nas nema.
Da bi i bilo takvih biskupa, koji kulturnu borbu
me bi zapažali to još ne bi značilo da kulturne borbe
doista i nema, napose ako bi to tvrdio starac prelat
sa malenog oiočića, kao sivorenog za prepijevanje
»Divne Glume«. No zapravo riječi presvij. kotorskog
biskupa nemaju onaj smisao, koji bi im liberalno no-
vinstvo hijelo dati. Presvijetli naime veli, da on ne
zapaža pogibli za katolicizam, te da se u svakoj stranci
može naći dobrih katolika. Mi smo više puta ustvrdili
da se katolici ne trebaju ničega bojati, jer je kat. crkva
iz svakog kulturnog boja izišla jačom. Možda imade
i takvih ljudi, koji misle, kao što je nekad i Strosmajer
mislie, da protuvjerske struje ne će naći odjeka me-
gju našim narodom. No iko prati javne dogagjaje,
taj će vidjeti, da ni mi nijesmo baš poštegjeni od pro-
tukršćanskih pokreta, a eto i liberalne novine prizna-
vaju, da eksponenti iramasona dolaze i kod nas na
najistaknutija mjesta.
A da postoji kod nas neprijazno postupanje vlasti
prama crkvi priznaje i presvij. kotorski biskup, čim je
i on potpisao onaj »protest«, o kom veli komunikej
izdan o bisk. konferenciji, da ga je ona uputila vladi.
Pa i činjenica, da je čitavi episkopat bio prisiljen ići
protestirati u Beograd dokazuje, da kulturni boj već
postoji. Nitko pak ne poriče, da može biti, dapače i
imade dobrih katolika u svim strankama, samo je ža-
losno, da ti dobri kršćani podupiru one stranke, čiji
su eksponenti na vladi ujedno i eksponenti Velike
Lože. Dakako, da većina ovih, inače dobrih vjernika
10 ne shvaća, kao što i onaj, koji sebe nazivlje »oća-
listom« a ujedno je član koje kat. bratovštine, nema
ni pojma o Marksovom ,historičkom materijalizmu»
koji vjeru smatra refleksoni postojećih gospodarskih
odnošaja. Takvo se megjutim shvaćanje ne bi smjelo
smatrati ni opravdanim ni savremenim, premda se dade
shvatiti i protumačiti. Nijedan katolik nije vezan za
neko odregjeno političko-državopravno mišljenje, ali
je u socijalnom i u kulturnom radu vezan o katoličku
vjeru i moral. A kao što je to pojedinac, tako je i više
pojedinaca t. i. stranka. Koja pak stranka ne dava tih
garancija ili dapače svojim radom krši ta načela, ta
nije za dosljednog katolika. Tako misli zdrav razum,
a jamačno misli i presvij. Ucellini.
I sa gjavlom, samo ne s Pučkom Strankom.
Tako je govorio bivši predsjednik dalmatinske vlade.
Neke novine javljaju, da je on član framasonske Lože.
Sada znamo i zašto je onako govorio.
Pitanje konkordata. Listovi javljaju, da su vla-
dajući krugovi odustali od mamisli, da se odnošaji
katolika u našoj državi urede konkordatom t. j. spo-
razumno sa sv. Stolicom.
s:
Dopisi.
Mrčevo.
(O neurednostima pošte u Trstenomu). Onomadne
bilo je u »Svijesti« istaknuto, da zbog cenzure u Za-
dru, pisma iz Amerike zakašnjuju, i hvalevrijedno bi
preporučeno, da se čekovi ne stavljaju u pisma, dok
ne prestane ova censura, jer da lako može ponestati
ček. Ali nije to samo. Mi amo imamo neprilika od
same pošte. Samo čujte: onomadne prispjelo je jedno
preporučeno pismo iz Amerike za jednoga iz ovoga
sela, Ni poštarski činovnik a još manje seoski listo-
noša ne uruči adresiranomu, nego srećom ovaj doznao
po drugom pismu iz Amerike, da_mu je poslato jedno
preporučeno nazad dana, te se stao priupitivati, dok
napokon nije našao svoje pismo u špagu jedne ireće
privatne osobe, koja mu je dala, nakon toliko dana
traženja. U pismu preporučenom bio ček, Sad pitamo:
kako je to pismo došlo u špag tugje osobe; ko je
dao križ nepismenog primaoca i to bez znanja ovoga ?
Ovo ne pitamo samo g. činovnika upravitelja pošte u
Trstenomu, seoskog listošu već i nadležne starije
Vlasti. Eto, na koji način može lako otići izgubljeno,
da ne rečemo što drugo, pismo a š njime i ček.
Sada i ovo pitamo poštarski ured u Trstenomu : zašto
seoski listonoša ne predava preporučena pisma pri-
maocima nepismenima u prisustvu seoskog glavara,
koji je pismen, ili barem pred kojim drugim svjedo-'
kom; s kojim pravom šalje se pisma po drugim osc-
bama, a ne da vlastoručno utuči seoski listonoša ?
Zar možda jer ovomu je teško dolaziti do našega sela,
a da i tako ne dolazi tri puta sedmično već dva puta
i to kad je njegova gospodska volja.
Možda će ipak usljediti na ovo ispravak, ali mi
ćemo na to izaći sa uašim potpisom i sa svjedocima
gorinaznačene tvrdnje. S ovim smo izašli van, jer do-
sadašnje naše tužbe i opomene nijesu prudile, pa smo
morali ustrpljivo podnositi, akoprem je stalno, da
mnoga pisma su izgubljena. Jeli krivnjom naše ili
tugje pošte nijesmo sjegurni, ali s ovakim neredima
i zlorabama ništa lakše, da su pisma propala i pred
kućnim pragom.
Iz Jugoslavije.
Pučka Stranka i vojničko pitanje. U ustavnom
se je odboru prošlih dana raspravljalo o pitaniu voj-
ske. U ime Pučke Stranke govorio je poslanik Šušnik.
Tuži se na loš postupak u vojsci osobito prama Hr-
vatima \i Slovencima. Razni kaprali, časnici i pod-
časnici šikaniraju ljude na sve moguće načine. Imade
još i slučajeva batinanja. Vojnici moraju za kaznu
stajati u vodi, gledati u sunce. Najviše pate oni, koji
služe u Macedoniji i Crnoj Gori, osobito radi loše
klime. Vojnici živa tamo kao u progonstvu, a Hrvate
i Slovence zovu »robljem« i »Švabama«, a brani im
se čitati novine iz rodnih krajeva. Zapitao je vojnog
ministra, što će poduzeti, da se u vojsci raširi duh
megjusobnog povjerenja. Na koncu je predložio, da
se ustavom osigura vojnicima ravnopravnost, te da
svatko služi na teritoriju, gdje je. unovačen to jest u
rodnom kotaru. Htio je još govorit, kako se vojai-
cima onemogućuje vršenje vjerskih dužnosti, ali ga
je ministar Trifković prekinuo. Govornik je bio pet
puta u govoru prekidan osobito od ministra Trifko-
vića, koji je ustvrdio, da su slovenske novine skrivile
ovakvim pisaniem o vojsci, da_smo izgubili Korušku,
na što je Dr. Šimrak rekao, da nijesu novine krive,
nego da je krivo to, što se je s vojnicima ovako po-
stupalo. Veli dalje, da je sramota, što se sa minis-
tarske stolice ovako govori. Ljuba Jovanović je po-
kušao ispričati ministra Triikovića, jer da je bolestan.
Govor D.ra Korošca u Vinkovcima. Nedavno |
su narodni poslanici Pučke Stranke Dr. Ante Korošec
i Dr. Janko Šimrak održali javnu pučku skupšiinu u;
Vinkovcima u Slavoniji. Dr. Korošec je u svom go-
voru osudio način kako se sada vlada u državi. Veli,
ako bi vladi uspjelo provesti centralizam, da time
pitanje ustava ne bi bilo riješeno, već bi i nadalje lo
pitanje bilo najvažnije naše političko pitanje, Tuže se
na Radićevu politiku, koja omogućuje, da demokrati
i radikali rade skoro što hoće. Obara se na ote, koji
vele, da Slovenci hoće da izrabe Hrvate. Naglasuje
kako baš Pašić ide za tim, da Slovence odijeli od
Hrvata te u tu svrhu obećava Slovencima autonomiju,
samo da bi mogao Hrvatsku razdijeliti. No Slovenci
da će uvijek ostati skupa sa Hrvatima za autonomis-
tičko udruženje države. Na koncu je protestirao protiv
progona katoličke crkve. Sa skupštine je otposlan po-
zdrav biskupu Akšamoviću, koga je demokratska
stranka nedavno nedostojno napala.
Čudno držanje Narodnog Kluba. U ustavnom
je odboru do sada Narodni Klub uvijek skupno na-
stupao sa poslanicima Pučke Stranke. No kad je vlada
prošlih dana predložila da se ustav može mijenjati
tek sa tri petine glasova, Dr. Šimrak je u ime Pučke
Stranke tražio, da se ustav može mijenjati, kad je za
to samo jedan glas više od jedne polovice. To je
važno zbog toga, jer ako se prihvati centralistički
ustav, koji je nepovoljan za Hrvate i Slovence, biti
će ga teže promijeniti, ako se za to traži mnogo gla-
sova. Čudno je da je kod toga predstavnik Narodnog
Kluba glasovao s radikalima i demokratima, a- ne
s Pučkom Strankom. Izgleda megjutim, da stranka
nije s tim zadovoljna, pa je odregjeno da dosadašnjeg
predstavnika D.ra Pavičića zamijeni Dr. Šurmin.
Nova vlada u Hrvatskoj. Poznato je da demo-
krati nastoje svakome od svojih protivnika naći nešto
kako bi ga omastili u crn o žute boje. Izgleda megjutim,
da su protivnici demokrata sretniji u poslu kad se
radi o tom, da se ustanovi prošlost istaknutih demo-
krata. Tako je utvrgjeno, da je ban Tomljenović, kao
veliki župan za Tiszine ere bio predsjednik odbora za
podiguuće spomenika Franji Josipu, a glede podbana
Bošnjaka je iznesen spis iz kog se razabire da je bio :
pore za odlikovanje za vrijeme Austrije, jer je
io vojničkim vlastima velika pomoć u doglasnoj
službi. Na temelju tih spisa je za vrijeme Narodnog
Vijeća bio unesen u imenik doglasnih časnika, kon-
. fidenata, pokusnih konfidenata, poiizđanih osoba i
denuncijanata u kojem se imeniku nalaze Sachs,
Stipetić, Gagliardi, Klobučarić guli
Što je ostalo od jugoslavenske demokracije ?
Ništa? Tako zvana demokratska stranka napustila je
načelo demokratizma t. j. da u narodu počiva sva
državna viast već davno, a napose time što je zani-
jekala suverenost konstituaute te mnogim reakcijonar-
nim ustanovama u ustavu. I jugoslavenstvo je ova
stranka zabacila čim je došla u Beograd, samo je još
neko vrijeme Hrvate i Slovence tim imenom kušala
predobit. No sada kad vidi, da bi zbog jugoslaven-
stva mogla izgubiti oslon megju Srbima i formalno
je obračunala s tim imenom, jer ime »Jugoslavija“,
kako piše mitrovačka »Srbija mrzi ceo srpski narod
gotovo isto toliko, koliko je mrzio i ime Austrija, to
je fakt«. Demokrati, kao dobri račundžije sa tim fak-
tom i računaju. Došla im je megjutim lijepa izlika
naime, da interes države traži suradnju s radikalima.
Time misle zadovoljiti pučanske idealiste-»jugovince«.
Da je ovo popuštanje u imenu doista samo koncesija
velikosrpskoj ideji priznaje napokon i »demokratska«
»Riječ«. Tendencija koja se krije u imenu ne će os-
tati samo kod njega, nego će tražiti da i sama država
odgovara tom smjeru.
Pregovori komisija za razgraničenje. Talijan-
ska i jugoslavenska delegacija dovršila je svoja vije-
ćanja. Sporazum je postignut tako da će evakuacija
okupirane Dalmacije slijediti u tri grupe.
Prva će započeti 1.. aprila i obuhvatit će otok
Pag, zatim Obrovac, Kistanje, Knin, Drniš, Prominu,
Muć, Lećevice i Kijevo, a po svoj prilici i otoke Kor-
čulu, Mljet i Hvar. U isto doba bit će prepuštena ua-
šim vlastima željeznica Split-Perković Knin. Evakuaci-
jom druge grupe, koja će obuhvatiti sav ostali oku-
pirani kraj osim zadarskog, imalo bi se započeti 20.
aprila. Evakuacija treće grupe — zadarski kotar do
pogranične linije — počeće početkom maja. Pošto su
komisije završile rad, talijanski su delegati automo-
bilima otputovali u Šibenik. Podpresjednik vlade dr.
Desnica bio je priredio u počast delegatima zakusku u
Hotel Bellevue.
Vojna uprava u okupiranom području. Za
prvo vrijeme u okupiranom području bit će zavedena
t. zv. vojna uprava. Vojni će faktori imati nadzor nad
cijelom gragjanskom upravom. Čujemo da na čelo u-
prave bit će postavljen g. general Milić, današnji delegat
kod naše pokr. vlade.
Društvo za gradnju kat. Crkve u Beogradu,
osnovano već prošle godine, lijepo napreduje u radu
za ostvarenje postavljenog sebi cilja. Društvo želi, da
uz pomoć svih katolika mile nam domovine a i kato-
lika stranih zemalja, osvane u Beogradu što prijel
dostojan hram Božji, koji treba da bude ures prije-
stolnice Jugoslavije. : t
Što će muslimani ? Poznato je, da je musli-
manski klub u početku zasjedanja konstituante nastu-
pao zajednički sa jugoslavenskim i narodnim klubom.
Izgleda megjutim da bi sada moglo lako doći do spo-
razuma izmegju njih i Pašića, Jedan od njihovih pr-
vaka baca. krivnju na Radića, čija da će politika plin]
prisiliti, da vode oportunističku realnu politiku i tako
barem donekle zaštite svoje interese. i
Zlatna misa. Na Josipovo, 19. marta, slavi pedeset.
godišnjicu svoga misnikovanja mp. fra Petar Bačić, du.
hovni upravitelj u franjevačkom sjemeništu u Sinju, mno:
gogodišnji profesor i pučki pisac. Bilo sretno i čestito |
Najveći gradovi u dugo avi Po predhodnom
rezultatu popisa pučanstva Žagreb broji 108.308 sta
novnika. Prema popisu Zagreb je treći grad po veli
čini u Jugoslaviji. Najveći grad je Subotica sa 118.000
onda Beograd 110.319. Iza Zagreba dolazi Sarajevo
sa 58.000, Ljubljana sa 53.079, Maribor 30.739.
-