Sit: 2 NARODNA SVIJEST Br; 12 Da ste čitali Kulturgeschichte od Nikela, Essay.e od Maksa Millera, Deutsche Mythologie od filologa Grimma, Apologetik I. od Gutberleta, Apologie des Christenthums od Hettingera, Schanza, Weissa imali biste zacijelo druge nazore o kršć. religiji i pristajali biste posve u XX. vijek. Zato Vam svaki pošten i razuman čovjek zamjera, što ste u »Pokretu« od 22. IX. 1920. napisali toliko poruga na vjeru, da se čovjek upravo zgraža. Ovi na- padaji otkrivaju ijednu prostačku, nepristojnu, nepro- svijelljenu dušu. Proti Vama dižu se u »Težačkim No- vinama« od 17. II. 1921. br. 4. kršćanski roditelji s Tri- lja, čiju djecu učite u školi, da ljudi potječu od maj- muna, a ne od Boga. A biste li vi imali dobrotu za to pružiti i dokaze iz paleontologije ? Pošteni ljudi ne govore o nečem, za što nemaju sigurnih dokaza. A vi nemate, a nema ih do dana današnjega nitko. Ru- gate se u školi pred djecom kršćanima i ne stidite se u javnoj novini to i potvrditi veleći, da vam nije stalo, da li ono, što pišete, kome pravo ili krivo. Vi dakle držite, da vam je slobodno, pače da je pedagoški, vri- jegjati vjersko čuvstvo povjerene vam mladeži. Onda, gospodine, vi ne spadate u školu. Vi ne biste smjeli u njoj ostati više ni sata. Kakav ste vi učitelj? Kakav uzgajatelj ? Gdje su vaši poglavari ? Apostrofirali ste riječi »i kriva filozozija«. To ima da znači, da su za »naša uvjerenja« (t. j. katolička) »najjači i najsavremeniji (ateistički) dokazi«, kriva fi- lozofija. Sad je na meni red, da se divim takovu »uve- renju«, uvjerenju naime, da je moderna filozofija, ko- jom se vi toliko razmećete, prava. »Po plodovima njezinim poznat ćete ju«.7 Iskustvo je naime neobori- vim dokazom, da je neistinita ili kriva ona nauka, koja, primjenjena na život, djeluje pogubno i zatorao. A što je obilježje moderne filozofije? Neuporabivost na život. I doista: što bi se dogodilo, kad bismo htjeli iz materijalizma, monizma, evolucijonizma, pesimizma ili ničeanizma da izvedemo sve korolarije, pa u smislu ovih korolarija preudesimo naš privatni i javni život? To znamo svi ; to znadu i pristaše ovih teorija, pa ih zato i zovemo »sanjarima«, a filozofiju njihovu »tlapnjom«. Toliko za sada. Proslijedite li u tom svom ne- časnom radu, računajte na mene.“ G. Boko mogao je biti bez svega toga. Ali da, on je htio da pokaže, da stoji ,na visini, vremena“, da daje on i : E mireni ora MY Sesvrciki reformatora“ i svojim ,dubokim naučnim“ radom musreći“ naš narod! Grehota da mu po Dubrovniku pjevaju: Učitelj nam Boko — letio visoko — pak pao duboko; — ostao šaka! Dopisi. Poljica u Konavlima. Mi Poljičani smo sasvim zapušteni grgje nego ikakvo najzabitnije mjesto u Africi, i to radi pošte. Kod nas ne dohodi g. listonoša niti nam uručuje poštu kao što ireba, već ako koga vidi iz Poljica na (Grudi, pa makar bila kakva osoba, on joj preda poštu za naše selo, pa ta osoba ako preda pismo ili što drugo dobro bilo, ako ne preda, zato g. listonoši nije briga. Osim toga nama ostaje pošta na Grudi po više dana, jer je on neće donijet na Poljica, a progje i više dana, da ne vidi nikoga i tako ostane pošta na Grudi sve dok je ne dogje ko pitat iz Poljica. Ako ima kakvo pismo preporučeno on poruči naslovnoj osobi, da je dogje pridić na Grudu, pa makar to bio kakav starac ili bolesnik, to je njemu. sve jedno. Do- čim mi mislimo, da listonoša bere redovito plaću. Zato hoćemo, da nam i poštu donosi redovito tri puta sedmično kao što je i prije donosio. Zato molimo upravu pošta, da vidi za ovu stvar, jer ovako ne ide da se radi. Poljičanin. Rijeka Dubrovačka, 16. ožujka. Više puta smo se obraćali općini, da prosvje- duje na općini Dubrovačkoj radi smeća, što smećari bacaju na Kantafigu. Jeli općina prosvjedovala općini, to ne ćemo ispitivati, ali je žalosno, da ne rečemo drugo, vigjeti onaj komad na vratima Rijeke prena- trpan svakovrsnim smećem. Danas vraćajuć se iz grada, našli smo kola pre- matrpana svakovrsnih krpetina 1 krpaturina gdje nose smećarice, da bace ma to odregjeno mjesto! Pitamo, — - g amože li biti to i od kužne bolesti ...? , Sada imamo svaki dan blagi vjetrić od majstrala, sio O o AE iz onog smeća i smrada kakvu kužnu bolest...? . Začestali su predavanja i kinematografi o sušici i sušičavim, što je hvalevrijedno, ali koja korist ako se ne zapriječi to širenje i u klici ne uništi, pa bismo zamolili gg. predavaće, da uz put u šetnji bace po- \ ih Hr gled na naznačenu tačku, pa da svoju reču konpe- tentnoj vlasti. Svakako nije lijepo vigjeti ovo smeće u blizini jednog Dubrovnika, koji je bio na glasu zbog svoje čistoće i uredbe, a neznamo kakav utisak može dje- lovati na strance, koji dolaze da viđe i posjete našu ubavnu romantičnu Rijeku. Zuamo doduše, da ovo nije na čast općini riječ- koj, pošto je na njenom zemljištu, ali vele više nije ni na čast općini dubrovačkoj, iz koje smeće izlazi. Zamolili. bismo i društvo za unapregjenje Du- brovnika i okolice, da se prošeta do gori rečenog mjesta, pa da izvidi, te uzme shodne korake. Glas s Mihana. Korčula (Zadnji trzaji naših talijanaša.) Kad su neki dan prolazila preko našeg grada dva talijanaška učitelja iz Zadra da pogju svojim radom usrećiti naše Lastovo, obdarili su na odlasku parobroda i naš grad pravom kišom oglasa, od kojih Vam šaljemo jedan uzorak (Izložen je u Dubr. Hrv. Tiskari. Op. Ur.) Te su o- glase primili naši talijanaši kao manu iz neba, dijelili ih narodu i javno po uglovima lijepili, Proglasi su tiskani na Rijeci »Tipografia La Vedetta«, na hrvat- skom jeziku, a upućeni su »Dalmatincima«, da se sjete svega dobra, (oprosti Bože!) što im je talijanska voj- ska donijela: hrane, mira, reda, zaštite itd. itd. Pak kuša da ulije strah i trepet u srce naroda pred dolaskom makedonskih« četa i »balkanskih« zakona, te Srbiju i Jugoslaviju crta u najcrnijim bojama. Narod je to čitao s posmjehom na usnama, uvjeren, da su to zadnji trzaji i vas veseo, da kupe već prtljagu. Sretan put našim »usrečiteljima« mogu biti više nego uvjereni, da su kod mnogih ostavili trajnu uspomenu —.P. P. Iz Jugoslavije. Jovo Banjanin o ,demokratima“. Ovaj bivši nar. poslanik i član Jugoslavenskog odbora piše u »SI. Tribuni« članak, koji je porazan za »demokratsku« stranku. Ističe kako je ova stranka već ispočetka sebe proglasila jedinom »državotvornom«, a na Sve ostale digla kajku, kao na protudržavne elemente i time kompromitovala naše piečinigoje. PDA su sve kovce ili Radićevce. Mi po vrlo malo Hrvata ovo je dovelo do toga, i se je kod Srba širila mržnja na Hrvate uopće. I na taj se način stvara kod Srba uvjerenje, da su Hrvati glavna za- preka sregjivanja maše države. Ističe kako se malo vodi računa o srpkim Frar- kovcima, premda ako nema više, a ono ih nema ma- nje, nego megju Hrvatima, a što je još gore, ovi su srp- ski Frankovci na vladi i oni stvaraju ustav našoj ota- džbini. Ti ujedno siju u narodu mržnju protiv Hrvata. Ni Srbi demokrate ne zaostaju za njima, tamo gdje im to stranački dobro dolazi (m. pr. u Lici, u razvija- nju šovinizma i mržnje). Dapače organizuju i terori- stičke oružane organizacije. Ovaj plemenski šovinizam treba liječiti i megju Srbima. Svijest, da je ovo Jugo- slavija, da je ovo zaista država Srba, Hrvata i Slove- naca, mora se širiti u ta tri plemena i ničiji šovinizam nema prava, da se razvija, a kamo li da vlada ovom državom. Zato onaj, ko sjedi u društvu sa Srškićima, Miladinovićima, Spalajkovićima i sličnim nema prava, da se kao Jugoslaven ogorčava protiv Frankovaca ili Radićevaca. Ovi »demokrati«, koji »ne daju dirati u jugoslavenstvo«, stavljaju kabinetsko pitanje protiv Ju- goslavije i misle, da je stvaranje Jugoslavije moguće jedino pod vodstvom Nikole Pašića, tvorca čuvene formule o »troimenom srpskom narodu.« Ističe kako je velika većina beogradske štampe zadahnuta mržnjom protiv Hrvata. , Austrijsko roblje“ je za njih već običan naziv. Govori, da je V. Marinković rekao u ustavnom odboru kako nije važna širina autonomije, koju Hrvati traže, već namjera zašto traže. Isto je tako — veli — važna tendencija centralizma, za koji se ova protuhrvatska štampa zauzimlje te za koji se zauzimlje pretežno srp- ski vladin blok, u kojem i ima toliki broj istaknutih srp- skih šovena. Mora se zapitati kakva tendencija leži u forsiranju centralizma — milom ili silom ? Ovako ovaj ugledni Srbin! Još jedna kapitulacija. Od jugoslavenstva i de- mokracije kod , demokrata“ nema više ni traga. U naj- novije doba napuštaju i svoj program u pogledu a- grarne reforme; Glavno je, da se održe na vlasti. Naj- prije su se složili s onima, koje su i sami napadali, radi plemenskog šovinizma, a evo sada i sa begovima,. koje su do nedavno u svojoj štampi nazivali: ;denun- cijantima, političkim maroderima, vogjama šuckora i svom drugom bagrom sumnjive i tamne prošlosti.“ Sada će dakako i oni dobi počasni. naslov ,pravi Jugoslaveni“ ,državotvorna stranka“ ,onih, koji su za ovu državu“ itd. Kako će se samo opravdati pred svo- jim pristašama, koje su zavagjali demagoškom agita- cijom u pogledu agrarne reforme ? Rascjep u zemljoradničkom klubu. Iz zemljo- MILO E su kluba istupili poslanici »Samostojae te- žačke siranke« te stupili u pregovore sa Pašićem za pristup u vladu, pa će dobiti jedno ministarstvo. Dav- no je njih srce MO za demokratima“, jer oni i ni- jesu nikakvi težački zastupnici. To potvrgjuje izvještaj, što ga je zemljoradnički klub izdao prigodom njihova istupa. Poslanik Vošnjak, koji je izveo ovaj istup biti će za nagradu imenovan poslanikom u Varšavu. Nesreća na Lastovu. Dne 11. o. mj, dogodila se je na otoku Lastovu grozna nesreća. Nekoliko djece našlo je ručnu granatu, što ju je ostavila talijanska vojska, i igrali se s njome. Pošto su je ponovno zaš cili eksplodira i rastrga na komade Antona Anlicu, ostalu još trojicu teško rani. Pružena im je pomoć, ali je njihovo stanje neizvjesno. Veliki protestni zbor Pučke Stranke u Ljubljani. U Ljubljani 18. o. mj. održan je u dupkom punoj dvorani hotela Union javni protestni zbor, što ga je sazvalo vodstvo slovenske pučke stranke. Zboru je pri- sistvovalo oko 5000 osoba, dok za veliki broj osoba nije bilo mjesta u dvorani. Zboru je predsjedao prof. Bogumil Remec. Govorili su glavni urednik »Slovenca« g. Franc Smodej, poslanik dr. Gosar, seljak Franc Borc i Stanko Banić, urednik splitskog »Jadrana«. Svi su ovi protestirali protiv kulturnog boja, što ga stranke većine započimlju uvodeći u školu sokolski »duh«, predlažući tzv. »Kanzelparagraph« i druge zakone u ustavnom odboru. Zb>r je primio jednoglasno više rezolucija. — Protesni se zborovi drže po svim većim i mjestima u Sloveniji. Import-export izmegju Jugoslavije i Italije. »Corriere della Sera« cd 6. o. mj. donosi: »Bilanac trgovine izmegju nas i Jugoslavije od 1. Januara do 30. novembra 1920. za nas je povoljan. Uvezeno je iz Jugoslavije u Italiju samo 39 milijuna, a izvezeno 121 milijun. Dok sa Čehoslovačkom obratno: uvoz je 170 milijuna, a izvoz samo 73 milijuna tal. lira«. Muški preparandij iz Arbanasa kod Zadra imao bi biti smješten, kako čujemo u Sibenik, gdje su već nagjene i zgodne prostorije (škola »muca«). Sinjani su se pak zauzeli, da bi ta učiteljska škola bila u Si- nju, a i mnoga druga mjesta to traže. Godišnja skupština kluba Pučke Stranke u plitu. Klab je HPS u Splitu održao detajno svoju : SRS Iza ras. Klub je oo braj ša roli izazivanja kulturne borbe. Dr. Dulibić za naše pomorstvo | ribarstvo zauzeo se je u ustavnom odboru, gdje je razlagao kako | treba da razvijemo pomorstvo. Naglasio je da se dr- žava mora pobrinuti za stručnu izobrazbu ribara te za | nabavu njihovih alata i sprava. Razne vijesti. x $ — Požar svetišta u Loretu nastao je uslijed električne nesreće, računa se na 12 milijuna lira šiete, Rastalile | su mnoge dragocjenosti od zlata, srebra i drugih sku- pocjenih kovina, a od skupocjenih. crkvenih odijela nema ni traga. — U Rusiji hara gragjanski rat. Sijelo je proture- volucije Kronštat pao u ruke boljševika. Prije nego se je grad predao posada je digla brodove u zrak. Ustaše: su pobjegli u Finsku. Zadnje vijesti opet tvrde, da su ustaše ponovno izbacili boljševike iz grada i zaposjeli grad. => 4 — Crnogorski p:inc Danilo odrekao se je prava na priigstolje u korist prvorogjenog sina pokojnog princa Mirka. Kraljica Milena, udova pok. Nikite, priuzela je privremeno regentstvo. — Umro je veliki ruski knez Nikolaj Nikolajević od 65 g. u San Remu, dvije sedmice nakon smrti svog tasta kralja Nikite crnogorskoga. — Grčki kralj Konstantin uslijed teškog položaja, u kojem se ze:/lii nalazi, namjerava da se ponovn odreče prijesto. |: na korist svog najstarijeg sina, ček samo još vjenčanje svoje. kćeri sa Rumunjski prijestolonasljednikom. — U Berlinu je ubijen bivši veliki vezir Talat-paš od "Jedngc jermenskog studenta. panjolskoj je uhvaćen ubojica ministra Data Izjavio se anarhistom. Gradske vijesti. Čestit Uskrs ! Želimo svim našim pretplatnicir a a osobito našim vrlim saradnicima. 5 Obredi Velike Nedjelje u Stolnoj Crkvi. Prošle je Nedjelje čelika e ani blagoslov poma i maslina zi i je tankoj