Sit: 2

NARODNA SVIJEST

Br; 12

 

Da ste čitali Kulturgeschichte od Nikela, Essay.e
od Maksa Millera, Deutsche Mythologie od filologa
Grimma, Apologetik I. od Gutberleta, Apologie des
Christenthums od Hettingera, Schanza, Weissa imali
biste zacijelo druge nazore o kršć. religiji i pristajali
biste posve u XX. vijek.

Zato Vam svaki pošten i razuman čovjek zamjera,
što ste u »Pokretu« od 22. IX. 1920. napisali toliko
poruga na vjeru, da se čovjek upravo zgraža. Ovi na-
padaji otkrivaju ijednu prostačku, nepristojnu, nepro-
svijelljenu dušu. Proti Vama dižu se u »Težačkim No-
vinama« od 17. II. 1921. br. 4. kršćanski roditelji s Tri-
lja, čiju djecu učite u školi, da ljudi potječu od maj-
muna, a ne od Boga. A biste li vi imali dobrotu za to
pružiti i dokaze iz paleontologije ? Pošteni ljudi ne
govore o nečem, za što nemaju sigurnih dokaza. A
vi nemate, a nema ih do dana današnjega nitko. Ru-
gate se u školi pred djecom kršćanima i ne stidite se
u javnoj novini to i potvrditi veleći, da vam nije stalo,
da li ono, što pišete, kome pravo ili krivo. Vi dakle
držite, da vam je slobodno, pače da je pedagoški, vri-
jegjati vjersko čuvstvo povjerene vam mladeži. Onda,
gospodine, vi ne spadate u školu. Vi ne biste smjeli
u njoj ostati više ni sata. Kakav ste vi učitelj? Kakav
uzgajatelj ? Gdje su vaši poglavari ?

Apostrofirali ste riječi »i kriva filozozija«. To ima
da znači, da su za »naša uvjerenja« (t. j. katolička)
»najjači i najsavremeniji (ateistički) dokazi«, kriva fi-
lozofija. Sad je na meni red, da se divim takovu »uve-
renju«, uvjerenju naime, da je moderna filozofija, ko-
jom se vi toliko razmećete, prava. »Po plodovima
njezinim poznat ćete ju«.7 Iskustvo je naime neobori-
vim dokazom, da je neistinita ili kriva ona nauka, koja,
primjenjena na život, djeluje pogubno i zatorao. A
što je obilježje moderne filozofije? Neuporabivost na
život. I doista: što bi se dogodilo, kad bismo htjeli iz
materijalizma, monizma, evolucijonizma, pesimizma ili
ničeanizma da izvedemo sve korolarije, pa u smislu
ovih korolarija preudesimo naš privatni i javni život?
To znamo svi ; to znadu i pristaše ovih teorija, pa ih zato
i zovemo »sanjarima«, a filozofiju njihovu »tlapnjom«.

Toliko za sada. Proslijedite li u tom svom ne-
časnom radu, računajte na mene.“

G. Boko mogao je biti bez svega toga. Ali da,
on je htio da pokaže, da stoji ,na visini, vremena“, da
daje on i : E mireni ora MY Sesvrciki
reformatora“ i svojim ,dubokim naučnim“ radom
musreći“ naš narod! Grehota da mu po Dubrovniku
pjevaju: Učitelj nam Boko — letio visoko — pak
pao duboko; — ostao šaka!

 

Dopisi.
Poljica u Konavlima.

Mi Poljičani smo sasvim zapušteni grgje nego
ikakvo najzabitnije mjesto u Africi, i to radi pošte.
Kod nas ne dohodi g. listonoša niti nam uručuje
poštu kao što ireba, već ako koga vidi iz Poljica na
(Grudi, pa makar bila kakva osoba, on joj preda poštu
za naše selo, pa ta osoba ako preda pismo ili što
drugo dobro bilo, ako ne preda, zato g. listonoši nije
briga. Osim toga nama ostaje pošta na Grudi po više
dana, jer je on neće donijet na Poljica, a progje i
više dana, da ne vidi nikoga i tako ostane pošta na
Grudi sve dok je ne dogje ko pitat iz Poljica. Ako
ima kakvo pismo preporučeno on poruči naslovnoj
osobi, da je dogje pridić na Grudu, pa makar to bio
kakav starac ili bolesnik, to je njemu. sve jedno. Do-
čim mi mislimo, da listonoša bere redovito plaću.
Zato hoćemo, da nam i poštu donosi redovito tri
puta sedmično kao što je i prije donosio.

Zato molimo upravu pošta, da vidi za ovu stvar,
jer ovako ne ide da se radi. Poljičanin.

Rijeka Dubrovačka, 16. ožujka.
Više puta smo se obraćali općini, da prosvje-
duje na općini Dubrovačkoj radi smeća, što smećari

bacaju na Kantafigu. Jeli općina prosvjedovala općini,

to ne ćemo ispitivati, ali je žalosno, da ne rečemo
drugo, vigjeti onaj komad na vratima Rijeke prena-
trpan svakovrsnim smećem.

Danas vraćajuć se iz grada, našli smo kola pre-
matrpana svakovrsnih krpetina 1 krpaturina gdje nose
smećarice, da bace ma to odregjeno mjesto! Pitamo,
— - g amože li biti to i od kužne bolesti ...?

, Sada imamo svaki dan blagi vjetrić od majstrala,
sio O o AE iz onog smeća i smrada
kakvu kužnu bolest...? .

Začestali su predavanja i kinematografi o sušici
i sušičavim, što je hvalevrijedno, ali koja korist ako
se ne zapriječi to širenje i u klici ne uništi, pa bismo
zamolili gg. predavaće, da uz put u šetnji bace po-

\

 

ih Hr

gled na naznačenu tačku, pa da svoju reču konpe-
tentnoj vlasti.

Svakako nije lijepo vigjeti ovo smeće u blizini
jednog Dubrovnika, koji je bio na glasu zbog svoje
čistoće i uredbe, a neznamo kakav utisak može dje-
lovati na strance, koji dolaze da viđe i posjete našu
ubavnu romantičnu Rijeku.

Zuamo doduše, da ovo nije na čast općini riječ-
koj, pošto je na njenom zemljištu, ali vele više nije
ni na čast općini dubrovačkoj, iz koje smeće izlazi.

Zamolili. bismo i društvo za unapregjenje Du-
brovnika i okolice, da se prošeta do gori rečenog
mjesta, pa da izvidi, te uzme shodne korake.

Glas s Mihana.
Korčula

(Zadnji trzaji naših talijanaša.) Kad su neki
dan prolazila preko našeg grada dva talijanaška učitelja
iz Zadra da pogju svojim radom usrećiti naše Lastovo,
obdarili su na odlasku parobroda i naš grad pravom
kišom oglasa, od kojih Vam šaljemo jedan uzorak
(Izložen je u Dubr. Hrv. Tiskari. Op. Ur.) Te su o-
glase primili naši talijanaši kao manu iz neba, dijelili
ih narodu i javno po uglovima lijepili, Proglasi su
tiskani na Rijeci »Tipografia La Vedetta«, na hrvat-
skom jeziku, a upućeni su »Dalmatincima«, da se sjete
svega dobra, (oprosti Bože!) što im je talijanska voj-
ska donijela: hrane, mira, reda, zaštite itd. itd. Pak kuša
da ulije strah i trepet u srce naroda pred dolaskom
makedonskih« četa i »balkanskih« zakona, te Srbiju
i Jugoslaviju crta u najcrnijim bojama. Narod je to
čitao s posmjehom na usnama, uvjeren, da su to zadnji
trzaji i vas veseo, da kupe već prtljagu. Sretan put
našim »usrečiteljima« mogu biti više nego uvjereni,
da su kod mnogih ostavili trajnu uspomenu —.P. P.

Iz Jugoslavije.

Jovo Banjanin o ,demokratima“. Ovaj bivši
nar. poslanik i član Jugoslavenskog odbora piše u
»SI. Tribuni« članak, koji je porazan za »demokratsku«
stranku. Ističe kako je ova stranka već ispočetka sebe
proglasila jedinom »državotvornom«, a na Sve ostale
digla kajku, kao na protudržavne elemente i time
kompromitovala naše piečinigoje. PDA su sve

 

 

kovce ili Radićevce. Mi po
vrlo malo Hrvata ovo je dovelo do toga, i se je kod
Srba širila mržnja na Hrvate uopće. I na taj se način
stvara kod Srba uvjerenje, da su Hrvati glavna za-
preka sregjivanja maše države.

Ističe kako se malo vodi računa o srpkim Frar-
kovcima, premda ako nema više, a ono ih nema ma-
nje, nego megju Hrvatima, a što je još gore, ovi su srp-
ski Frankovci na vladi i oni stvaraju ustav našoj ota-
džbini. Ti ujedno siju u narodu mržnju protiv Hrvata.
Ni Srbi demokrate ne zaostaju za njima, tamo gdje
im to stranački dobro dolazi (m. pr. u Lici, u razvija-
nju šovinizma i mržnje). Dapače organizuju i terori-
stičke oružane organizacije. Ovaj plemenski šovinizam
treba liječiti i megju Srbima. Svijest, da je ovo Jugo-
slavija, da je ovo zaista država Srba, Hrvata i Slove-
naca, mora se širiti u ta tri plemena i ničiji šovinizam
nema prava, da se razvija, a kamo li da vlada ovom
državom. Zato onaj, ko sjedi u društvu sa Srškićima,
Miladinovićima, Spalajkovićima i sličnim nema prava,
da se kao Jugoslaven ogorčava protiv Frankovaca ili
Radićevaca. Ovi »demokrati«, koji »ne daju dirati u
jugoslavenstvo«, stavljaju kabinetsko pitanje protiv Ju-
goslavije i misle, da je stvaranje Jugoslavije moguće
jedino pod vodstvom Nikole Pašića, tvorca čuvene

formule o »troimenom srpskom narodu.«

Ističe kako je velika većina beogradske štampe
zadahnuta mržnjom protiv Hrvata. , Austrijsko roblje“
je za njih već običan naziv.

Govori, da je V. Marinković rekao u ustavnom
odboru kako nije važna širina autonomije, koju Hrvati
traže, već namjera zašto traže. Isto je tako — veli — važna
tendencija centralizma, za koji se ova protuhrvatska
štampa zauzimlje te za koji se zauzimlje pretežno srp-
ski vladin blok, u kojem i ima toliki broj istaknutih srp-
skih šovena. Mora se zapitati kakva tendencija leži u
forsiranju centralizma — milom ili silom ?

Ovako ovaj ugledni Srbin!

Još jedna kapitulacija. Od jugoslavenstva i de-
mokracije kod , demokrata“ nema više ni traga. U naj-
novije doba napuštaju i svoj program u pogledu a-
grarne reforme; Glavno je, da se održe na vlasti. Naj-
prije su se složili s onima, koje su i sami napadali,
radi plemenskog šovinizma, a evo sada i sa begovima,.

koje su do nedavno u svojoj štampi nazivali: ;denun-

 

   

 

cijantima, političkim maroderima, vogjama šuckora i
svom drugom bagrom sumnjive i tamne prošlosti.“
Sada će dakako i oni dobi počasni. naslov ,pravi
Jugoslaveni“ ,državotvorna stranka“ ,onih, koji su za
ovu državu“ itd. Kako će se samo opravdati pred svo-
jim pristašama, koje su zavagjali demagoškom agita-
cijom u pogledu agrarne reforme ?

Rascjep u zemljoradničkom klubu. Iz zemljo-
MILO E su kluba istupili poslanici »Samostojae te-
žačke siranke« te stupili u pregovore sa Pašićem za
pristup u vladu, pa će dobiti jedno ministarstvo. Dav-
no je njih srce MO za demokratima“, jer oni i ni-
jesu nikakvi težački zastupnici. To potvrgjuje izvještaj,
što ga je zemljoradnički klub izdao prigodom njihova
istupa. Poslanik Vošnjak, koji je izveo ovaj istup biti
će za nagradu imenovan poslanikom u Varšavu.

Nesreća na Lastovu. Dne 11. o. mj, dogodila se
je na otoku Lastovu grozna nesreća. Nekoliko djece
našlo je ručnu granatu, što ju je ostavila talijanska
vojska, i igrali se s njome. Pošto su je ponovno zaš
cili eksplodira i rastrga na komade Antona Anlicu,
ostalu još trojicu teško rani. Pružena im je pomoć, ali
je njihovo stanje neizvjesno.

Veliki protestni zbor Pučke Stranke u Ljubljani.
U Ljubljani 18. o. mj. održan je u dupkom punoj
dvorani hotela Union javni protestni zbor, što ga je
sazvalo vodstvo slovenske pučke stranke. Zboru je pri-
sistvovalo oko 5000 osoba, dok za veliki broj osoba
nije bilo mjesta u dvorani. Zboru je predsjedao prof.
Bogumil Remec. Govorili su glavni urednik »Slovenca«
g. Franc Smodej, poslanik dr. Gosar, seljak Franc
Borc i Stanko Banić, urednik splitskog »Jadrana«. Svi
su ovi protestirali protiv kulturnog boja, što ga stranke
većine započimlju uvodeći u školu sokolski »duh«,
predlažući tzv.  »Kanzelparagraph« i druge zakone
u ustavnom odboru. Zb>r je primio jednoglasno više
rezolucija. — Protesni se zborovi drže po svim većim i
mjestima u Sloveniji.

Import-export izmegju Jugoslavije i Italije.
»Corriere della Sera« cd 6. o. mj. donosi: »Bilanac
trgovine izmegju nas i Jugoslavije od 1. Januara do
30. novembra 1920. za nas je povoljan. Uvezeno je
iz Jugoslavije u Italiju samo 39 milijuna, a izvezeno
121 milijun. Dok sa Čehoslovačkom obratno: uvoz
je 170 milijuna, a izvoz samo 73 milijuna tal. lira«.

Muški preparandij iz Arbanasa kod Zadra imao
bi biti smješten, kako čujemo u Sibenik, gdje su već
nagjene i zgodne prostorije (škola »muca«). Sinjani
su se pak zauzeli, da bi ta učiteljska škola bila u Si-
nju, a i mnoga druga mjesta to traže.

Godišnja skupština kluba Pučke Stranke u
plitu. Klab je HPS u Splitu održao detajno svoju

   
     

: SRS Iza
ras. Klub je oo braj ša roli izazivanja
kulturne borbe.

Dr. Dulibić za naše pomorstvo | ribarstvo
zauzeo se je u ustavnom odboru, gdje je razlagao kako |
treba da razvijemo pomorstvo. Naglasio je da se dr-
žava mora pobrinuti za stručnu izobrazbu ribara te za |
nabavu njihovih alata i sprava.

 

Razne vijesti. x $

— Požar svetišta u Loretu nastao je uslijed električne
nesreće, računa se na 12 milijuna lira šiete, Rastalile |
su mnoge dragocjenosti od zlata, srebra i drugih sku-
pocjenih kovina, a od skupocjenih. crkvenih odijela
nema ni traga.

— U Rusiji hara gragjanski rat. Sijelo je proture-
volucije Kronštat pao u ruke boljševika. Prije nego se
je grad predao posada je digla brodove u zrak. Ustaše:
su pobjegli u Finsku. Zadnje vijesti opet tvrde, da
su ustaše ponovno izbacili boljševike iz grada i
zaposjeli grad. => 4

— Crnogorski p:inc Danilo odrekao se je prava na
priigstolje u korist prvorogjenog sina pokojnog princa

Mirka. Kraljica Milena, udova pok. Nikite, priuzela je
privremeno regentstvo.

— Umro je veliki ruski knez Nikolaj Nikolajević
od 65 g. u San Remu, dvije sedmice nakon smrti
svog tasta kralja Nikite crnogorskoga.

— Grčki kralj Konstantin uslijed teškog položaja,
u kojem se ze:/lii nalazi, namjerava da se ponovn
odreče prijesto. |: na korist svog najstarijeg sina, ček
samo još vjenčanje svoje. kćeri sa Rumunjski
prijestolonasljednikom.

— U Berlinu je ubijen bivši veliki vezir Talat-paš
od "Jedngc jermenskog studenta.

panjolskoj je uhvaćen ubojica ministra Data
Izjavio se anarhistom.

Gradske vijesti.

Čestit Uskrs ! Želimo svim našim pretplatnicir a
a osobito našim vrlim saradnicima. 5

Obredi Velike Nedjelje u Stolnoj Crkvi. Prošle
je Nedjelje čelika e ani blagoslov poma i maslina
zi i je tankoj