t U . Str. 2. da je Strossmajerova ideja bila austrijanstvo, da je Ga- jeva ideja bila austrijauština. Swi znate, koliko je Ausirija progonila ove ljude, šta je Austrija radila sa Gajem i koliko je krvi_pola u. Zagrebu od austrijan- skih baiuneta radi ovog velikog pokreta. Ja neću kazati da je ovo ignoracija sa strane g. Miladinovića. Ovo je zloba, koja potiče iz Čoko- rilovske duše, kuja mrzi i prezire sve što je hrvatsko. sveli X Sumišljenicima. Politički protivnici, pod okriljem mraka 30. pr. antetirali su na nas. Prostorije naših listova »Jadran« i »Tež. Noviue« demolirane su, a sve kajigovodstvo i pokućstvo uniš- teno. Nanešena nam je šteta od više stotina hiljada kruna. Naši protivnici pokušali su da nas ovim. putem onemoguće i to baš u času, kad kršćanska i pučka misao kod nas pobjedu slavi i kad se narodu udara- ju temeljni zakoni državnoga života i kad stojimo na vratima novih izbora u okupiranom području. Nas se je htjelo uništiti, ali mi se uništiti ne damo! U našoj, za naše sile nenadokuadivoj nesreći, mi upiremo oči u naše prijatelje i sumišljenike da nas pomognu i spase! Atentat, počinjen na nama, uperen je proti kato- ličkoj ipučkoj misli uperen je proti katoličkoj i pučkoj slobodi u našoj državi. Stoga mi apelujemo na sve prijatelje i na sve ustanove i organizacije u Jugoslaviji, kojima je krš- ćanska i pučka misao sveta, da nam udijele bratsku pomoć, da nastavimo i izdržimo zajedničku Đorbu. U našoj nesreći mi upiremo oči ne samo u braću Hrvate s ovu i onu stranu Velebita, već i na vjernu nam u kušnjama jednako kao i u pobjedama savjes- mu braću Slovence, prognaničku braću Bunjevce, Bo- sance i Hercegovce i na svako kršćansko jugoslavensko srce diljem naše ujedinjene domovine. Doprinose molimo neka se šalju na adresu : »Jadran« — »Težačke Novine« — Split. mj. Dr. Ante Korošec predsjednik Jugoslavenskog kluba Stanko Banić urednik »Jadrana« s" 3 : Jerko Vodanović urednik »Težačkih Novina«. Kulturno-prosvjetni glasnik. Katolička crkva u Beogradi. Prošle godine mjeseca augusta osnovano je posebno društvo za gra- gjenje katoličke.crkve u Beograda. Društvo energično radi, da prikupi što prije potrebitu svotu novaca, da bi se mogla čim prije podići veleljepna crkva. Papa je poslao svoj prilog od 100.000 lira, a belgijski kar- dinal Mercier 1.000 franak. Priloge šalju ne samo ka- tolici naše države i ostalih evropskih već i Amerikanci. Kako izgleda, katolici će uspjeti, da uskoro podignu svoju crkvu u Beogradu. (»Beogr. Vesnik'« br. 13. o.g.) Obraćenja u Engleškoj sa anglikanske na ka- toličku vjeru na dnevnom su redu. Ponajbolji umovi vraćaju se u krilo katoličke Crkve. Tako sada konsta- inju govine, da se je za vrijeme rata obratilo na ka- dol. vjeru 70.000 vojnika koji su bili na irancuskoj fronti i tu se upoznali sa katoličkom naukom. — Nedavno je prešao na katolicizam i major Harrigton, guverner Galileje. On je primio krštenje u Nazaretu u crkvi »Navještenja«, a kumovao mu je sam sv. Otac Papa Benedikt XV. po svome zamjeniku. Jubilej Dante-a. Ove se godine navršuje 600- eh So NARODNA SVIJEST kao kakovoga velikoga proroka. Cijela. Amerika. žali za kardinalom Gibbonsom. Preporod kod irancuskih literata. Francuska se ponosi velikim brojem uvaženih književnika i kri- tičata koji su otvoreno razvili barjak križa. Imena kao: Peguy, Claudel, Jammes, Baumanu, Coppće, Valery- Radot, Renaudin, 'Rettć, Maritain, Dumesnil, Montier, Brillant, 'Guinard itd., znače mnogo ne samo u Fran- cuskoj, već i izvan njenih granica. Njihova vjera nije .— kako isliču — jednostavno pjesničko čuvstvo, već duboko uvjerenje : Za nas. — vele oni, Krist nije nedostiživi idejal, nego On je za nas živuća osoba, koji se upulio čovjekom i podaje se nama u presv. Euharistiji. Za nas je Crkva Njegova nepogrešiva zaručnica. Za nas, napokon, posvetilište sv. mise, sakramenti, svetih općinstvo jesu duhovne realnosti, gdie se obnavljaju i podižu sve naše sile.“ (Progr. članak njihove revije »Les Cah. de I Amtr. de Frnc.«). Maritain, Dumesnil, Brellaut su već — premda još mladi — prolesori filosofije na svjetovnim i slo- bodnim sveučilištima. » Zagrijani protivnik katoličanstva, radikalac Paul Brulat u radikalnom dnevniku »L' Evenimeni« sa ža- lošću u srcit konstatira ovo: ,Od nazad nekoliko vre- mena mi prisustvujemo ovom čudnom prizoru, neki elitni duhovi, literati i umjetnici idu sada u Crkvu, vraćaju se starim naukama, doginama. Jesu li to samo neki pojedinci? Ne, taj se pokret opa u velikoj mjeri u svijetu literata, koji se ipak sve više širi i propagira. Vierska obraćenja pisaca, slikara, umjetnika su mno- gobrojnija nego li se misli.“ istra u krvi i plamenu. Talijanskim šovenima nije dosta, što su skoro mili- jun naše braće otrgnuli od majke domovine, već ih sada Hoće silom potpuno da iskorjene. Svršivši posao u Trsiu i zap. ist. gradovima, stadoše sada navaljivati na sela, u kojima žive Hrvati i Slovenci. Na najbarbar- skiji način postupaju sa našim svećenicima i učiteljima. Jedne prisiliše da ostave sela, drugima, pod moraš, zapovijedaju da uče i propovijedaju talijanski, a treći- ma provaljuju u stan i nište imovinu. Fašisti poput Huna provaljuju u naša sela da tu plijene, oskvrnjuju i pale. Naš je narod u zdvojnom položaju jer mu nije i najgoremu tal. bandilu dopušteno da vrijegja naj- nježnije osjećaje našega naroda, A talijanska vlada? Ona se i nemiće, ena nije ni pokušala da siane ma put zatvaranju naše braće. U prošli ponegjeljak provališe fašisti u selo Kr- nice, jer da u njemu student Ciliga tjera jugosl. pro- pagandu. Oboružani fašisti navališe na seljake, da is- kažu, gdje je Ciliga, a kad ovi io nemogoše učiniti, navališe na njih silom. Našim je seljacima prikipjelo, pa se silj odupriješe silom. Fašisti su morali uzmak- nuti, seljaci su čitav dan odoljevali fašistima, karabi- njerima i financama. U veće iz Pole dogjoše 2 bataljuna vojnika sa oklopnim autom i mašinskim puškama te se razvi prava bitka. Seljaci su morali uzmaknuti. Fašisti su spalili do temelja sela: Cveke, Cukoni, Mali Vareški, Veliki Vareški, Šegotići, Krnice, Vodnjan. Na koji će se tekar način biti osvetili seljanima? : A što na sve ovo naša vlada? Šuti i ne miče se, kao da ktv naše braće nije krv, koja struji i po našim žilama. Talijanima je u našoj državi dala po- godnosti, kakve — po izjavi Grofa Sforze — nije nikad nijedna država dala drugim državljanima. A naša se vlada mije ni sjetila, da pri tom pita ne pogodnosti nego prava. Zato se morao zauzeti u talj. parlamentu godišnjica smrti velikog kršćanskog pjesnika Dante = jedan socijalista, kojemu je Giolitii doviknuo, da se Alighieri. Sveli otac papa Benedikt XV. preporučio je katolicima cijelog svijeta, da slave ovu obljetnicu. Po svim većim mjestima svijeta držat će se predavania o ovom velikom pjesniku. U Zagrebu će o.mj. držati 3 predavanja .o Danteovoj »Divini Komediji« Dr. Iso Kršnjavi u velikoj dvorani Glazbenog zavoda. Preda- vanja priregjuju Marijine Kongiegacije u Zagrebu. + Kardinal Jakob Gibbons. Umro je najstariji član kardinalskog zbora nadbiskup u Baltimoru, lvan Jakob Gibbons. Bilo mu je 87 godina. Rodio se u Baltimoru 1834. God. 1861. bio je zaregjen za sveće- nika. Već g. 1868. dobio je naslov biskupa u Adra- mytteuau. Radi ženijalnih svojih sposobnosti postao je 1877. nadbiskupo:n.u Baltimoru, a 1886. kardinalom. Katolička Crkva pripisuje svoj ugledan položaj što ga imade u Sjev. 'Americi, izvanrednim: sposobnostima 'Gibsonsovim. Isticao se mnogo. kao: propovjednik, ko- ga su inovjemnici veoma: rado slušali. Gibbons se pro- slavio i svojim književnim radom. On je sebi stekao svojim radom ugled u cijeloj Americi, Sve ga slušalo ne treba za.to zagrijavati, kad to. nije tražila ni sama jug. mirovna delegacija. A javnost naša? Tek kadikad po koji protest, da ubrzo opet odzrnemo naš pogled od krvave tragedije, u kojoj pogiba fizički i moralno jedan od ponajboljih i ponajsyijesnijih dijelova na- šeg naroda. GA I . ,, Slobodni Jugoslaveni ne zapuštajte svoje braće! Učlanite se ,,Jugosl. Maticu“. Neka im ona.bar bude svjedokom da ih ne zaboravljamo. Dopisi. Metković, 1/4. 1921. Ovih dana oprostio se je od nas, poslije 8 go- dina službovanja g. Nino Tolentino, vaš domorodac, kr. kotarski sudac i upravitelj suda, koji je odregjen kao upravitelj kotarskog suda na Korčuli, netom tali- jani isprazne to mješto. - MIA Kroz dugi niz godina uslijed revne i požrtvovane službe, nepristran i susretljiv prama svakome, stekao ie opće poštovanje i ljubav. X ;novno izgubila teškim parama kupljenu većinu i naldzi a na ni osobna sloboda ni imutak. Svakomu je. i a O O Dok žalimo njegov odlazak, čestitamo Korčula - nima da dobijaju vrsnog sudiju, a i ovom prigodom želimo mu svaki sreću. g Štovatelji. .Nowi školski nadzornik, Gosp. Vinko Jakulić stručni učitelj sa gragianske škole iz Korčule bio je imenovan kotar, škol. nadzornikom u Metkoviću. Dok g. V. Jakuliću čestitamo, radujemo se učiteljstvu met- kovskog. korara, što u njemu dobijaju vrijednog i dobrog starješinu. Š šli iz Jugoslavije. a Slavije u oslobogjenim krajevima. Prošle sed- mice naš je narod u okolici Kuina, Drniša, Kistanja i Obrovca slavio velikim oduševljenjem oslobogjenje od teškog dvogodišnjeg talijanskog ropstva ujedinivši se sa ostalom svojom slobodnom braćom. Naše upravne i vojne vlasti bile su zanosno pozdravljene, a osobito je veličanstven bio doček u Drnišu. Oslobogjenoj braćii mi šaljemo srdačan pozdrav ! Viada u krizi. 14 mrislimanskih poslanika iz Stare Srbije i Macedonije istupilo je iz vladinih stra- naka, jer traže i za svoje krajeve odštetu za begov- ske posjede, kao što su to dobili i bosanski begovi. K tomu je Protić objelodanio pismo u »Tribuni«, u kojem kritizira vladinu »Obznaau« proti komunistima, nazivljući je pravom umagrdom teorelske i praktične politike, kaže da po svojoj formi ne spada ni u koju vrst naredaba i zakona, protivia je svim zakonima i uredbama Srbije, a izdala ju je vlada u demisiji, bez potpisa Regentova. Na koncu kaže, da će istupiti iz radikalskog kluba, alto taj glasuje za »Obznanu« Ves- | uičćeve vlade. Protićevo je. pismo naišlo u političkim krugovima na žive komentare, pa se već opažaju pos- ljećice, jer i Ljuba Jovanoviić neće glasovati povjere- renja vladi, a za njim će se povesti još neki članovi radikalskog kluba. O Osim toga porazno se je dojmila slaba argumen:- | tacija ministra Draškovića o »Obznani«, tako da se| vlada nalazi u velikoj neprilici. Očekuju se novi istu- pi Muslimana iz radikalske i demokratske stranke kao | i onih iz Muslimanskog kluba. Po iomu je vlada po- | se u krizi. Ne ostaje joj drugo nego, da i opet kupi) gdjegod večinu ! d Hajdučija demokratskih fašista u Sinju. Pret-| prošle nedjelje priredila je glazba Marijine kongrega- cije u Sinju izlet u Han. To je uzuemirilo sinjske de-| mokrate, Osganiziraše prostačku razbojničku rulju, koja je glazbare na povratku napala. Upletoše se i mnogi| sa strane, pa je uastala prava ktvava borba, koja < trajala po sata. Dosta je krvavih i ranjenih, a da nije bilo i na desetke mrtvih zahvaliti je razboritosti pri. staša Pučke Stranke. | Zalim bez ikakva razloga i na svoju ruku uap- siše podpredsjednika pučke stranke u Cetini uglednog seljaka Marića iz Brnaza. Ovaj je čin jošieže uzrujao Brnazane i okolicu, pak su mnogi seljaci pohrili s mje sta u Sinj i tražili od poglavara, da se Marića pusti ua slobodu, što je ovaj i naredio da se učini. O demokratskoj hajdučiji u Sinju dao se je po: tanko izvijestiti podpredsjednik pokrajinske vlade gl dr. Desnica, koji je našao za potrebito, da rat: ske kaponje pozove na red i zakon, čineći ih odgo4 vornim za posljedice. i I U Sinju i okolici vlada velika uzrujanost. Naro očekuje i hoće da vidi kakovim će mjerama odgova riti vlasti na sistem batinaške politike, kojom demo: krati hoće da prikriju svoj prljavi rad i ugroze gjausku slobodu u slobodnoj nam domovini. || | Pri zaključku lista doznaiemo, da su radi na padaja na glazbare, Marijine kongregacije osugjea! svaki po 8 dana tamnice ovi demokrati u Sinjm=< Pe! tar Marković, općinski činovnik, Ante Bareza pk. Frane brijač, i Vinko Pavić, 'pravnik. zi Vlada hoće pretvorit konstituantu u parila menat. Vlada kani na svaki način pretvorit ustavo; ivotnu skupštinu u zakonodavnu skupštinu i to n taj način, da se osnuje posebni . zakonodavni odboi 'u koji bi ušlo 60 poslanika, koji. bi onda izradili pro jekte za sve potrebne zakone, koje bi onda skupšti: jednostavno imala primiti ili odbiti. Zakonodavni odi bor riješio je, da vlada. i: narodni poslanici mogu po: duositi samo one zakonske: prijedloge, koji se isklj čivo tiču izjednačenja zakoma i administracije. O. ti prijedlozima moći će da govori samo po jedan pr stavnik svake političke stranke i po tom će se odma! preuzeti ua glasanje. | #