t

U

.

Str. 2.
da je Strossmajerova ideja bila austrijanstvo, da je Ga-
jeva ideja bila austrijauština. Swi znate, koliko je
Ausirija progonila ove ljude, šta je Austrija radila sa
Gajem i koliko je krvi_pola u. Zagrebu od austrijan-
skih baiuneta radi ovog velikog pokreta.

Ja neću kazati da je ovo ignoracija sa strane
g. Miladinovića. Ovo je zloba, koja potiče iz Čoko-
rilovske duše, kuja mrzi i prezire sve što je hrvatsko.

 

sveli X
Sumišljenicima.

Politički protivnici, pod okriljem mraka 30. pr.
antetirali su na nas.

Prostorije naših listova »Jadran« i »Tež. Noviue«
demolirane su, a sve kajigovodstvo i pokućstvo uniš-
teno. Nanešena nam je šteta od više stotina hiljada kruna.

Naši protivnici pokušali su da nas ovim. putem
onemoguće i to baš u času, kad kršćanska i pučka
misao kod nas pobjedu slavi i kad se narodu udara-
ju temeljni zakoni državnoga života i kad stojimo na
vratima novih izbora u okupiranom području.

Nas se je htjelo uništiti, ali mi se uništiti ne damo!

U našoj, za naše sile nenadokuadivoj nesreći,
mi upiremo oči u naše prijatelje i sumišljenike da
nas pomognu i spase!

Atentat, počinjen na nama, uperen je proti kato-
ličkoj ipučkoj misli uperen je proti katoličkoj i pučkoj
slobodi u našoj državi.

Stoga mi apelujemo na sve prijatelje i na sve
ustanove i organizacije u Jugoslaviji, kojima je krš-
ćanska i pučka misao sveta, da nam udijele bratsku
pomoć, da nastavimo i izdržimo zajedničku Đorbu.

U našoj nesreći mi upiremo oči ne samo u braću
Hrvate s ovu i onu stranu Velebita, već i na vjernu
nam u kušnjama jednako kao i u pobjedama savjes-
mu braću Slovence, prognaničku braću Bunjevce, Bo-
sance i Hercegovce i na svako kršćansko jugoslavensko
srce diljem naše ujedinjene domovine.

Doprinose molimo neka se šalju na adresu :

»Jadran« — »Težačke Novine« — Split.

mj.

 

Dr. Ante Korošec
predsjednik Jugoslavenskog kluba
Stanko Banić
urednik »Jadrana«
s" 3 : Jerko Vodanović
urednik »Težačkih Novina«.

 

Kulturno-prosvjetni glasnik.

Katolička crkva u Beogradi. Prošle godine
mjeseca augusta osnovano je posebno društvo za gra-
gjenje katoličke.crkve u Beograda. Društvo energično
radi, da prikupi što prije potrebitu svotu novaca, da
bi se mogla čim prije podići veleljepna crkva. Papa
je poslao svoj prilog od 100.000 lira, a belgijski kar-
dinal Mercier 1.000 franak. Priloge šalju ne samo ka-
tolici naše države i ostalih evropskih već i Amerikanci.
Kako izgleda, katolici će uspjeti, da uskoro podignu
svoju crkvu u Beogradu. (»Beogr. Vesnik'« br. 13. o.g.)

Obraćenja u Engleškoj sa anglikanske na ka-

toličku vjeru na dnevnom su redu. Ponajbolji umovi

vraćaju se u krilo katoličke Crkve. Tako sada konsta-
inju govine, da se je za vrijeme rata obratilo na ka-
dol. vjeru 70.000 vojnika koji su bili na irancuskoj
fronti i tu se upoznali sa katoličkom naukom. —
Nedavno je prešao na katolicizam i major Harrigton,
guverner Galileje. On je primio krštenje u Nazaretu
u crkvi »Navještenja«, a kumovao mu je sam sv. Otac
Papa Benedikt XV. po svome zamjeniku.

Jubilej Dante-a. Ove se godine navršuje 600-

eh So

   

NARODNA SVIJEST

kao kakovoga velikoga proroka. Cijela. Amerika. žali
za kardinalom Gibbonsom.

Preporod kod irancuskih literata. Francuska
se ponosi velikim brojem uvaženih književnika i kri-
tičata koji su otvoreno razvili barjak križa. Imena kao:
Peguy, Claudel, Jammes, Baumanu, Coppće, Valery-
Radot, Renaudin, 'Rettć, Maritain, Dumesnil, Montier,
Brillant, 'Guinard itd., znače mnogo ne samo u Fran-
cuskoj, već i izvan njenih granica.

Njihova vjera nije .— kako isliču — jednostavno
pjesničko čuvstvo, već duboko uvjerenje : Za nas. —
vele oni, Krist nije nedostiživi idejal, nego On je za
nas živuća osoba, koji se upulio čovjekom i podaje
se nama u presv. Euharistiji. Za nas je Crkva Njegova
nepogrešiva zaručnica. Za nas, napokon, posvetilište
sv. mise, sakramenti, svetih općinstvo jesu duhovne
realnosti, gdie se obnavljaju i podižu sve naše sile.“
(Progr. članak njihove revije »Les Cah. de I Amtr. de

Frnc.«). Maritain, Dumesnil, Brellaut su već — premda
još mladi — prolesori filosofije na svjetovnim i slo-
bodnim sveučilištima. »

Zagrijani protivnik katoličanstva, radikalac Paul
Brulat u radikalnom dnevniku »L' Evenimeni« sa ža-
lošću u srcit konstatira ovo: ,Od nazad nekoliko vre-
mena mi prisustvujemo ovom čudnom prizoru, neki
elitni duhovi, literati i umjetnici idu sada u Crkvu,
vraćaju se starim naukama, doginama. Jesu li to samo
neki pojedinci? Ne, taj se pokret opa u velikoj mjeri
u svijetu literata, koji se ipak sve više širi i propagira.
Vierska obraćenja pisaca, slikara, umjetnika su mno-
gobrojnija nego li se misli.“

 

 

istra u krvi i plamenu.

Talijanskim šovenima nije dosta, što su skoro mili-
jun naše braće otrgnuli od majke domovine, već ih sada
Hoće silom potpuno da iskorjene. Svršivši posao u
Trsiu i zap. ist. gradovima, stadoše sada navaljivati
na sela, u kojima žive Hrvati i Slovenci. Na najbarbar-
skiji način postupaju sa našim svećenicima i učiteljima.
Jedne prisiliše da ostave sela, drugima, pod moraš,
zapovijedaju da uče i propovijedaju talijanski, a treći-
ma provaljuju u stan i nište imovinu. Fašisti poput
Huna provaljuju u naša sela da tu plijene, oskvrnjuju
i pale. Naš je narod u zdvojnom položaju jer mu nije

i najgoremu tal. bandilu dopušteno da vrijegja naj-
nježnije osjećaje našega naroda, A talijanska vlada?
Ona se i nemiće, ena nije ni pokušala da siane ma
put zatvaranju naše braće.

U prošli ponegjeljak provališe fašisti u selo Kr-
nice, jer da u njemu student Ciliga tjera jugosl. pro-
pagandu. Oboružani fašisti navališe na seljake, da is-
kažu, gdje je Ciliga, a kad ovi io nemogoše učiniti,
navališe na njih silom. Našim je seljacima prikipjelo,
pa se silj odupriješe silom. Fašisti su morali uzmak-
nuti, seljaci su čitav dan odoljevali fašistima, karabi-
njerima i financama. U veće iz Pole dogjoše 2
bataljuna vojnika sa oklopnim autom i mašinskim
puškama te se razvi prava bitka. Seljaci su morali
uzmaknuti. Fašisti su spalili do temelja sela: Cveke,
Cukoni, Mali Vareški, Veliki Vareški, Šegotići, Krnice,
Vodnjan. Na koji će se tekar način biti osvetili seljanima?
: A što na sve ovo naša vlada? Šuti i ne miče
se, kao da ktv naše braće nije krv, koja struji i po
našim žilama. Talijanima je u našoj državi dala po-
godnosti, kakve — po izjavi Grofa Sforze — nije nikad
nijedna država dala drugim državljanima. A naša se
vlada mije ni sjetila, da pri tom pita ne pogodnosti
nego prava. Zato se morao zauzeti u talj. parlamentu

godišnjica smrti velikog kršćanskog pjesnika Dante = jedan socijalista, kojemu je Giolitii doviknuo, da se

Alighieri. Sveli otac papa Benedikt XV. preporučio je
katolicima cijelog svijeta, da slave ovu obljetnicu.
Po svim većim mjestima svijeta držat će se predavania
o ovom velikom pjesniku. U Zagrebu će o.mj. držati
3 predavanja .o Danteovoj »Divini Komediji« Dr. Iso
Kršnjavi u velikoj dvorani Glazbenog zavoda. Preda-
vanja priregjuju Marijine Kongiegacije u Zagrebu.

+ Kardinal Jakob Gibbons. Umro je najstariji
član kardinalskog zbora nadbiskup u Baltimoru, lvan
Jakob Gibbons. Bilo mu je 87 godina. Rodio se u
Baltimoru 1834. God. 1861. bio je zaregjen za sveće-
nika. Već g. 1868. dobio je naslov biskupa u Adra-
mytteuau. Radi ženijalnih svojih sposobnosti postao je
1877. nadbiskupo:n.u Baltimoru, a 1886. kardinalom.
Katolička Crkva pripisuje svoj ugledan položaj što ga
imade u Sjev. 'Americi, izvanrednim: sposobnostima
'Gibsonsovim. Isticao se mnogo. kao: propovjednik, ko-
ga su inovjemnici veoma: rado slušali. Gibbons se pro-
slavio i svojim književnim radom. On je sebi stekao
svojim radom ugled u cijeloj Americi, Sve ga slušalo

ne treba za.to zagrijavati, kad to. nije tražila ni sama
jug. mirovna delegacija. A javnost naša? Tek kadikad
po koji protest, da ubrzo opet odzrnemo naš pogled
od krvave tragedije, u kojoj pogiba fizički i moralno
jedan od ponajboljih i ponajsyijesnijih dijelova na-
šeg naroda. GA I

. ,, Slobodni Jugoslaveni ne zapuštajte svoje braće!
Učlanite se ,,Jugosl. Maticu“. Neka im ona.bar bude

svjedokom da ih ne zaboravljamo.

 

Dopisi.
Metković, 1/4. 1921.

Ovih dana oprostio se je od nas, poslije 8 go-
dina službovanja g. Nino Tolentino, vaš domorodac,
kr. kotarski sudac i upravitelj suda, koji je odregjen
kao upravitelj kotarskog suda na Korčuli, netom tali-
jani isprazne to mješto. - MIA
Kroz dugi niz godina uslijed revne i požrtvovane
službe, nepristran i susretljiv prama svakome, stekao
ie opće poštovanje i ljubav.

X

;novno izgubila teškim parama kupljenu većinu i naldzi

a

na ni osobna sloboda ni imutak. Svakomu je.

i a O O
Dok žalimo njegov odlazak, čestitamo Korčula -
nima da dobijaju vrsnog sudiju, a i ovom prigodom
želimo mu svaki sreću. g Štovatelji.
.Nowi školski nadzornik, Gosp. Vinko Jakulić
stručni učitelj sa gragianske škole iz Korčule bio je
imenovan kotar, škol. nadzornikom u Metkoviću. Dok
g. V. Jakuliću čestitamo, radujemo se učiteljstvu met-
kovskog. korara, što u njemu dobijaju vrijednog i
dobrog starješinu.
Š šli

iz Jugoslavije. a

Slavije u oslobogjenim krajevima. Prošle sed-
mice naš je narod u okolici Kuina, Drniša, Kistanja i
Obrovca slavio velikim oduševljenjem oslobogjenje od
teškog dvogodišnjeg talijanskog ropstva ujedinivši se
sa ostalom svojom slobodnom braćom. Naše upravne
i vojne vlasti bile su zanosno pozdravljene, a osobito
je veličanstven bio doček u Drnišu.

Oslobogjenoj braćii mi šaljemo srdačan pozdrav !

Viada u krizi. 14 mrislimanskih poslanika iz
Stare Srbije i Macedonije istupilo je iz vladinih stra-
naka, jer traže i za svoje krajeve odštetu za begov-
ske posjede, kao što su to dobili i bosanski begovi.
K tomu je Protić objelodanio pismo u »Tribuni«, u
kojem kritizira vladinu »Obznaau« proti komunistima,
nazivljući je pravom umagrdom teorelske i praktične
politike, kaže da po svojoj formi ne spada ni u koju
vrst naredaba i zakona, protivia je svim zakonima i
uredbama Srbije, a izdala ju je vlada u demisiji, bez
potpisa Regentova. Na koncu kaže, da će istupiti iz
radikalskog kluba, alto taj glasuje za »Obznanu« Ves- |
uičćeve vlade. Protićevo je. pismo naišlo u političkim
krugovima na žive komentare, pa se već opažaju pos-
ljećice, jer i Ljuba Jovanoviić neće glasovati povjere-
renja vladi, a za njim će se povesti još neki članovi
radikalskog kluba. O

Osim toga porazno se je dojmila slaba argumen:- |
tacija ministra Draškovića o »Obznani«, tako da se|
vlada nalazi u velikoj neprilici. Očekuju se novi istu-
pi Muslimana iz radikalske i demokratske stranke kao |
i onih iz Muslimanskog kluba. Po iomu je vlada po- |

se u krizi. Ne ostaje joj drugo nego, da i opet kupi)

gdjegod večinu !
d

Hajdučija demokratskih fašista u Sinju. Pret-|
prošle nedjelje priredila je glazba Marijine kongrega-
cije u Sinju izlet u Han. To je uzuemirilo sinjske de-|
mokrate, Osganiziraše prostačku razbojničku rulju, koja
je glazbare na povratku napala. Upletoše se i mnogi|
sa strane, pa je uastala prava ktvava borba, koja <
trajala po sata. Dosta je krvavih i ranjenih, a da nije
bilo i na desetke mrtvih zahvaliti je razboritosti pri.
staša Pučke Stranke. |

Zalim bez ikakva razloga i na svoju ruku uap-
siše podpredsjednika pučke stranke u Cetini uglednog
seljaka Marića iz Brnaza. Ovaj je čin jošieže uzrujao
Brnazane i okolicu, pak su mnogi seljaci pohrili s mje
sta u Sinj i tražili od poglavara, da se Marića pusti
ua slobodu, što je ovaj i naredio da se učini.

O demokratskoj hajdučiji u Sinju dao se je po:
tanko izvijestiti podpredsjednik pokrajinske vlade gl
dr. Desnica, koji je našao za potrebito, da rat:
ske kaponje pozove na red i zakon, čineći ih odgo4
vornim za posljedice. i I

U Sinju i okolici vlada velika uzrujanost. Naro
očekuje i hoće da vidi kakovim će mjerama odgova
riti vlasti na sistem batinaške politike, kojom demo:
krati hoće da prikriju svoj prljavi rad i ugroze
gjausku slobodu u slobodnoj nam domovini. ||

| Pri zaključku lista doznaiemo, da su radi na
padaja na glazbare, Marijine kongregacije osugjea!
svaki po 8 dana tamnice ovi demokrati u Sinjm=< Pe!
tar Marković, općinski činovnik, Ante Bareza pk. Frane
brijač, i Vinko Pavić, 'pravnik. zi

 

    
    
   
  
  
 
 
 
 
 
  
  
  
 
   

 

   

Vlada hoće pretvorit konstituantu u parila
menat. Vlada kani na svaki način pretvorit ustavo;
ivotnu skupštinu u zakonodavnu skupštinu i to n
taj način, da se osnuje posebni . zakonodavni odboi
'u koji bi ušlo 60 poslanika, koji. bi onda izradili pro
jekte za sve potrebne zakone, koje bi onda skupšti:
jednostavno imala primiti ili odbiti. Zakonodavni odi
bor riješio je, da vlada. i: narodni poslanici mogu po:
duositi samo one zakonske: prijedloge, koji se isklj
čivo tiču izjednačenja zakoma i administracije. O. ti
prijedlozima moći će da govori samo po jedan pr
stavnik svake političke stranke i po tom će se odma!
preuzeti ua glasanje. |

#