Kino SM S Gviršst vasa NARODNA Dita Br. vo U Kijevu smo se zaustavili samo par časa gdje je narod u gtiipama obučen u svečanom odjelu flagr- nuo k nama, i pozdravi nas vičući: »Dobro nam došla naša biaćo, naši osloboditelji! Sa Kijeva kre: nusmo put Knina, gdje nas je narod cjelim putem najsrdačnije pozdravljao. U Kninu nismo po odregjenori vremenu smjeli da ugjemo, te smo pred gradom od- počinuli. Narod videći da je došao zadnji čas talijan- skog odlaska, na koje mi pred gradom čekamo, poče da svoje stanove kiti sa zastavama, što talijanskom kapetanu ne bijaše najugodnije i zatraži od gradona- čelnika, da se sve zastave skimi i da oni mne predaje grada, dok se i jedna zastava vidi na vania htijući da pokaže svoju barbarsku moć odredi sat kašnje predaju grada. Možete pomisliti kako teškim srcem narod i ovu zadnju strogu naredbu toliko omraženog talijan- skog oficira najhladnokrvnije prima i skida zastave sa svojih kuća. Ali i to sve progje i naslupio čas i našeg ulaska te u tren oka cijeli grad bijaše najsvečanije okićen. U grad ulazi oiužništvo pješke, a onda auto- mobilima te gosp. oružnički podpukovnik Trnokopović sa Gosp. generalom Milićem i Dr. Desnicom pogl. Zem. Vlade, koji su u taj čas stigli iz Splita. Zatim ulazi vojništvo sa zastavama sviju triju plemena a uporedo nas ide tako zvana Stainbasova željeznica koja zviždi cijeli četvrt sata prije ulaska i naviješta svoj prvi dolazak, poraz talijanskoj okupaciji, na gradskoj koli pravoslavnoj toli katoličkoj crkvi zvona slave na forteci pucaju maškuli, i sve se od veselja u zrak diže. Drugi dan krenusmo preko Kosova put Drniša gdje bijasmo svuda sa najvišim veseljem dočekani oko 3 sata po podne došavši pod Siverić a napogled Dr- niša gdje nes narod iz susjednih sela dočekao sa razvijenim barjacima, a pred mjestom bijaše podigaut slavoluk na kojemu bijaše pisano »dobro nam došli naši osloboditelji«. Talijanski karabinijeri su još u mjestu i predaju oruž. stanicu, te traže da se sa sla- voluka dignu barjaci ali naš hrabri Suverićanac kazuje sne i mi smo dosta gledali vaše barjake gledajte ivi sada naše«, pak talijancima drugo ne preosta već da pokunjene glave iteku što prije ća, gdje nakon nji- hova odlaska sa vrh rudnika zaoriše mužati i navijes- iiše Drnišu i susjednim mjestima, da su talijani pošli. Sat kasnije uljegosmo u Drniš gdje pred podig- nutim slavolukom gradonačelnik G. Mato Kulišić poz- dravi vojsku ganutljivim govorom. Uljezavši u grad narod nas je sa većim slavijem dočekao nego igdje prije i još ktomu bijaše priregjena večera za sve ofi- cire vojnike žandare i drugo redarstvo. Treba, da koregirate vijest »Novog Doba« u Splitu Br. 79. u ko- jemu tobož zato jer su u Siveriću sve katolici pisao je neistinu o Siveriću, da nas je marod liladnokrvno do- čekao dok naprotiv smo u Siveriću najljepše dočekani. I selo Siverić je pripravilo večeru za 140 ljudi, ako prem nije im bilo najavljen dolazak već samo od 40 žandara, te je naknadno došlo 100 vojnika, to ježu tili čas bio svak obilno pogošćen. Za sada završujem te ću Vam se javiti i iz Šibenika ili Zlarina. PB. Dopisi. Š Luka na Sipanu (Ljetina i lov srgjela.) Jedva dočekasmo kišu, jer zasušilo u ovaj vakat nemilo. Zato povrće slabo i kržljavo, akoprem se na žalost naši tome slabo po- svećuju. Da je više pažnje okolo gojenja povrća, manje bi se grabili na ribarnici, kad šabaka dogje. Ni irave nema radi sušnog proljeća, pa eto dangube i troška, da se prehrani ono ovaca, što se ima. Zato malo i sira ove godine. Maslina, naša uzdanica, do sada ne obe- ćava ništa, jer kiše, koja iz drveta pupak izvabi, rije bilo. Ako se od s da što ukaže, bit će kratko i krž- ljavo. U toliko otrag,dana, kad su bili sunčani pripeci, vigjelo se na jata mušica, koje su se u blagoj zimi umnožile. Nije dobro, niti mx se nadaj! I srgjela nema ništa. Kušalo se na više mjesta, na manju i veću kalumu, pa se narod nije ni najeo. Kod nas je ulov srgjela drugi proizvod, pa je narod zabrinut, jer iz jutra se vidi kakav će dan biti, a, Bože daj, da se prevarimo u našim slutnjama. i Pločice 13. aprila 1921. _ (Poljodjelski tei). Prošlu je negjelju i pone- djelak g. Tomislav 'Mladinov, učitelj poljodjelstva, držao veoma iscrpljivo i pravom stručnom spremom teoretski i praktični tečaj o voćarstvi. Utješljiva je po- java i mislimo, da g. učitelj može biti zadovoljan sa svojim tečajem, jer se je odazvao priličan broj posje“ tilaca. Bilo je nazočno oko inladića, koji su pom- vo i_ velikim zanimanjem pralili predavanja g učitelja. Nadamo se, da ćemo opet u svojoj sredini vigjeti ovu mašu vrsnu silu, da svojim djelovanjem uputi našega inteligentnoga poljodjelca ma nove izvore privrede. Prisutnik Stonsko Primorje (Neprilike sa sitnim novcem). Jedno i dvokrunaše više niko neće da prima, pa ma kako žigovani bili, a do naših selija nijesu još doprli komadi od jednog i pola dinara, pak smo u najvećoj neprilici; ne može čovjek ni da u crkvi milostinju dade. Većina sitiiog novca jednto i dvokrunaša svršila je u crkvene škrabice, a ko ih još ima nezna što š njima da radi, Ni držav: ni uredi neće da ih primaju. — Učo. (Čujemo, da će glede jedno i dvokrunaša porezni uredi dobiti posebne instrukcije, kako da ih već jednom izmjene a dinari poludinari i kovani novac počeo je već kolati, doći će i do Vaših sela, samo malo ustrpljenja. Op. Ur.) Iz okolice. (Postalija). Žalosno je, ali istinito, da parobrodi Obalne Plovidbe“ odustaše prenašati poštu iz Dii- brovnika po okolici. Narod na jednom ostao ko osjećeno drvo bez pošte. Svaki čitatelj začudit će se i ne će vjerovati, da smo takova šta dočekali u našoj državi, koja je inače bogata zemlja. Ljuti se narod na seoske pošte, koje se redovito ne nose i dijele, al je ipak, ako i docnije i neredovito, primao poštu, dok danas nemamo nikakove made, da ćemo je primiti, kad je parobrod ne donaša iz Dubrovnika. Ovako je teško i žalosno narodu na jednom ostati bez pošte. Nema sela, zaseljaka, varoši i grada, a da današ ne prima poštu, jer iz svakog mjesta ima naroda po svijetu, u vojsci. U svako mjesto dolazi po koja novina, pa U svakome mjestu željno očekuje se pošta. Narod plaća poreze, plaća uvoznu i izvoznu carinu, plaća izvoznice, služi u vojsci, a do potrebe će i krv liti za kralja i domo- vinu, pa traži, da i njemu dižava dogje na ruku. U tu svrhu nek država doprinese svoj trošak za prenos pošte, jer smo doznali, da Obalna nije do sada ni pare primila za prenos pošte od naše države, a obe- ćala, pa zato ,Obalna“ ne će dalje da prenaša poštu. Kulturne vijesti, , Konferencija jugoslavenskih biskupa. Kako se javlja sastat će se Jugoslavenski biskupi 30. o. mj. u Zagrebu na konferenciju, gdje će vijećati o crkve- nim poslovima. i Prošlih su se dana povratili iz Rima Dr. Bauer nadbiskup zagrebački, Dr. Jeglić ljubljanski i Akša- mović djakovački, gdje su bili dobro primljeni od Svete Stolice. Sv. Otac je najpripravnije dozvolio da se u cijeloj Jugoslaviji, vrše svi obredi osim sv. mise u živom narodnom jeziku, a kod sv. mise, ds se može pjevati poslanica i evangjelje u narodnom je- ziku, koju su povlasticu do sada uživale samo neke biskupije. + O. Agostino da Montefeltro, čuveni talijan- ski propovjednik umro je 5. 0. mj. u Firenzi u 82 god. života. Kroz cijeli život razvio je apostolski svoj rad u propovijedanju riječi Božje. Glasovit je radi svojih konferencija, koje je držao po svim većim centrumima. Mnogo ie radio i na karitativnom polju; osobito za siročad. Nedjela Engleza u Irskoj. Biskup iz Australije Manix Hotio je da pohodi katolike u Irskoj, ali mu je engleška vlada to zabranila. On sada po cijeloj Engleškoj drži javne skupštine, u kojima iznosi ne- pravde, što ih Englezi vrše u katoličkoj. Irskoj. Na jednom zboru u Edinbergu izjavio je, da Irska neće sustati, dok ne dobije ona prava, koja danas ima Australija i Kanada. J apanski katolički gjaci. Japanski su katolički gjaci m Tokiju osnovali veoma jaku gjačku organiza- ciju, koja je preduzela, da japanski narod upozna s katoličkom Crkvom. Često priregjuju propagandis- tičke manifestacije za prelaz na katolicizam. Na uni- versi priregjuju češće informativna predavanja i apo- logetske rasprave za gjake nekatolike. Obraćenje. Nedavno je ma katolicizam prešao evangeličko-luteranski župnik u Lansigku u Saskoj plodni književnik dr. Albani pisac djela »40 Tage in der Wiiste«, u kojemu on protestantskim krugovima pre- poruča duhovne vježbe gotovo u duhu sv, Ignacija Loyole. Ou je bio u vodstvu poznatog pokreta »Hoch- kirchliche Vereinigung« koji je išao za tim, da se kod protestanata uspostavi misa i episkopalni karakter crkve. Katolik predsjednik. Gonzagez Guarez, pred sjednik republike Kolumbije u Americi zatražio je od francuskog ratnog ministarstva, da mu se pošalju oli- ciri avijatičari, da uzmogne otvoriti vojničku školu Za avijatičare u Kolumbiji. Zahtjeva pak da mu se po- šalju samo takvi oficiri, koji su praktični katolici, »jer« — primjećuje predsjednik — »u Kolumbiji se respekti- raju satmo oni militarci, koji ispunjuju svoje religiozne dužnosti«. : : Slobodne katoličke i državne škole u Fran- cuskoj. U departmanu Maine & Zoire ima 782 »služ- benih (državnili, bezvjerskih) škola, a samo 508 slo- bodnih (katoličkih), pa ipak je broj polaznika katolič- kih slobodnih škola veći ža 4829 učenika. Porast katoličkih škola u zadnjim je godinama ovako napredovao: 1913. g. 3; 1914. g. 270; 1916. g. 1361; 1917. g. 2191; 1918. g. 3998. Ove nam brojke najsjajnije posvjedočavaju neuspjeh »službenih« državnih škola i odlučnu želju roditelja, da im djeca budu odgojena u duhu katoličanskom. Novčane su žrtve francuskih katolika goleme, jer država za katoličke škole ne dava ni novčića. Neka upamte naši učitelji »slobodne misli«, da će i njihove škole »savremenc« bez vjerske podloge i svećenika — ako ih proturaju — zadesiti ista sudbina, jer im ni jugoslavenski katolički roditelji neće — pa makar ih to skupo stalo — po- vjeravati odgoj svoje djece. Iz Jugoslavije. Raspuštene općine u Dalmaciji. Ogromna ve- čina općina u našoj pokrajini ima mjesto uačelnika vladine komesare, koje narod mora da plaća. Naša vlada demokratska, hoće da na takav način ima što više svojih ljudi u službi, a ne brine se, kako su mnoge općine tim upropašćene. Ako su)se mogli provesti izbori za konstituantu zašto ne bi i ža općine. Neke su općine napuštene od Austrije, neke od Talijana, ali lijepi broj i od naše narodne vlade. Čemu to ? Gdje je općinska autonomija? Bilo bi više vrijeme, da pr&s- tanu komesari i komesarijati! ? z Politički položaj. Istupom Stojana Protića kri- tikom Obznane protiv komunista uskomešali su se radikalni i demokratski parlamentarni klubovi. U de- /mokratskom je došlo do burnih scena, a u radikalnom se veliki dio drži nepovjerljivo prama vladi, a neki radikali kod izbora trećeg podpredsjednika nijesu gla- | sovali za vladinu ličnost. Dolaze vijesti, da će g. Protić narednih dana položiti prisegu i osnovati svoj parla- mentarni klub, dok su muslimanski poslanici iz Mace- donije prekinuli pregovore s vladom, i već osnovali svoj vlastiti klub. Javlja se takogjer, da će i Radić ipak doći u Beograd, da učestvuje u konstituanti pri debati o us- tavu. Njemu bi se priključili poslanici Narodnog kluba, te bi zajednički podupirali akciju Protićevu, koja ide | za tim, da onemogući prihvat vladina ustava. Njemu |. bi se priključili u tom_ slučaju i dr. Korošec s Jugo- slavenskim klubom. Po najnovijim vijestima već iza govora predstav- nika pojedinih grupa i Dra Korošca na zadnjim sjed- nicama konstituante prigodom debate o ustavu izgleda da vlada neće imati za ustav potrebite većine, a vogja pojačane opozicije bit će Stojan Protić. Katolička biskupija u Vojvodini. Katolici u Vojvodini spadali su prije pod vlast biskupija u Ugar- skoj i za to je sada potrebito, da se za Vojvodinu osnuje posebna biskupija. Već je glede toga postignut sporazum izmegju naše vlade i Vatikana. Ali prije| ratifikacije Trianonskog ugovora ne može stupiti na| snagu, pak će privremeno katoličkom crkvom u Vojvo- dini upravljati jedan. biskup, koga će odrediti sv. Sto-| ica, sa dva naša crkvena dostojanstvenika iz Dalmacije, koje će predložiti naša vlada. Stalan biskup bit će imenovan tek po ratifikaciji Trianonskog ugovora. | Dr. Trumbić kod predsjednika konstituante. Dr. A. Trumbić posjetio je predsjednika kenstituen ie dra. Ribara, te mu izjavio u razgovoru, da će sudje: lovati u generalnoj debati u ustavnom odborti. Riječki Glasnik zove se tjednik; što je počed izlaziti kao glasilo riječke jugoslavenske stranke. Uprava| je u Zagrebu Wilsonov trg. 3. List stoji 100 Kr. i cijelu godinu. ' : | Poštanske vijesti. Pošto su uspostavljene tele grafske veze sa evakuiranim područjem I. zona to je sa svim telegrafskim stanicama u istoj t. j. Kninom| Mućom, Dirnišom, Siverićem, Kistanjem, Obrovcer| Pagom, Novaljom, Unešićem i Perkovićem uspostal. - vljen i privatni telegrafski saobraćaj. si Jugoslavija. U pitanju naziva naše države poja vila se nova komplikacija. Demokrati zahtijevaju dd se naša država nazove Jugoslavija, a tome se jedno dušno protivi radikalni klub, koji ni u kome slučaju ne će, pa ma po cijeni prekida svakog sporazuma, mi. ovo pristati. Kad se ima na umu, da ovaj prijedlog potpomažu sve ostale grupe, to će radikali ostati osam ljeni, i time će uči biti ponovno zamućena.