DUBROVNIK 3. maja 1921. God. II. Cijena [e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana Plativo i utuživo u Dubrovniku — Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare, Otvorena riječ Dr. Korošca. Donosimo izvadak iz govora dr. Korošca, pred- sjednika Jugosl. kluba (Pučke Stranke) što je izrekao u Kostituanti 15. HI. u načelnoj debati o ustavu. Ustav neka zadovolji sva tri plemena. Misao, koja nas je vodila u našem ustavnom na- crtu je bila ta, da damo narodu takav ustav, koji će se obzirati na njegove sadanje kulturne i gospodarske prilike, ustav, koji će narod zadovoljiti. Nama nije da ova kuća donese jedan mehanički aparat izragjen na ieoriji upravne organizacije države, već nam je do toga, ća donesemo ustav koji državi nalaže dužnost, da štiti prava svojih državljana i da se stara oko unapre- gjenja njihovih gospodarskih prilika. Najveći znak kulture ove ustavotvorne skupštine će biti, ako bude znala donijeti ustav, koji će odgovarati kulturnim i političkim te državopravnim potrebama cjelokupnog naroda, a ne pojedinog plemena. (Pljeskanje). Otvorimo vrata demokratizaciji javnog života. Narod traži danas, da mu ustavotvorna skupština osigura demokratizaciju u političkom, kulturnom, i gospodarskom životu. Svaki pojedinac u našoj državi i u ljudskom društvu uopće hoće, da je politički i gos- podarski jednakopravom. Nitko od nas ne će nikakove premoći. Borba za politička prava, za političku ravno- pravnost trajala je više od 50 godina, borba za na- rodnu ravnopravnost trajala je takogjer više od 50 go- dina, isto tako vidimo, da se borba za gospodarsku ravnopravnost bije već od Marxa i Eugelsa. I kako je pobijedila borba za narodnu političku ravnopravnost, iako će, po mojem uvjerenju, zacijelo predobiti i boj I: kojise bije za gospodarsku ravnopravnost. (Odobravanje) Za socijalno gospodarsku kuću. Vladin nacrt ustava ima samo jedan parlamenat, koji bi se morao brinuti za sve. To je preogromna zadaća. Mi svi znamo, da je opće mnijenje, da parla- menti s općim jednskim izbornim pravom nijesu spo- sobni vršiti ogromnih zadataka u zakonodavstvu, niti s brzinom, koja je nužna. Boljševici nazivaju naš par- lamenat ovoga sistema »brbljavim parlamentom« : mno- go se govori a malo radi. To smo svi osjetili, pa je i ustavni odbor stvorio »privredni savjet«. No to nije / nikakov parlamenat i nema zakonodavne vlasti, Radi loga Jugoslavenski klub predlaže, da se pored poli- tičkog parlamenta ustanovi još drugi parlamenat s jed- nakom zakonodavnom moći. Politički bi parlamenat donosio zakone, koji bi se odnosili na pragmatička i narodno politička pitanja, a drugi bi donosio zakone socijalne i gospodarske priroda, To traže današje po- trebe i prilike društva, Iza toga je potanko razlagao djelokrug socijalno gospodarske kuće, što radi pro- stosa ne možemo donijeti. i Kapitalistički feudalizam. U nacrtu ustava, kako ga predlaže vlada, ukidaju se feudi i feudalni odnošaji. Dakle čujte: ti odnošaji | ukidaju se samo s obzirom na "zemljište. Zemljišni ieud će se ukinuti, a ostat će svi kapitalistićki feudni odnošaji. A ko su vlasnici toga ieudnoga kapitala ? (Poklici: >A ko je vlasnik zemljišnoga feuda u naše doba? To su biskupi! Jeste li vi za to, da se ukinu feudni odnošaji na biskupijskim posjedima ?) Dakako | da jesam! Kako će se razdijeliti vaš posjed i vaše | kuće, tako će se razdijeli!l i biskupijski posjedi. Do- | duše glavni posjednici zemljišnih feuda u prošlo doba | bili su knezovi, kneževske porodice, koje su imale u | eno doba zasluge za kulturu. To nam kaže povijest. [No ko su ti kapitalistički feudalci ? Mi ne znamo ka- | pitalizmu ni imena, mi ne znamo, kakovo srce ima, |mi ne znamo njegov socijalni moral. Rat kapitalizmu u svakom obliku. Kako stvara zemlja svoje robove, kako stvara | zemljišnji feud kmetske odnošaje, tako stvara svoje | robove i kapital... Oslobo. lenje srpskoga, hrvatskoga i slovenačkoga naroda i potpuno, dok se ne oslo- | čadimo svakoga kapitalističkoga sistema, bio to zem- | tjišni kapital ili kapital industrijskih poduzeća, ili kapi- | | tal, uložen u kuće, ili bankarski kapital, (Odobravanje). Izlazi svakog utornika. i Pojedini broj 3 Kr. K 8 Vidimo danas strukovne saveze i sindikate, sta- leške organizacije u očajnoj borbi protiv ovoga kapitalističkoga sistema. Vidimo, da je danas sav pro- letarijat_ mobilizovan u ratu na kapitalizam. Mislim, da je zadaća našeg naroda, da priskoči proletarijatu u toj borbi u pomoć i da se bori za oslobogjenje pro- Jetarijata od kapitalističkoga sistema. Mi smo imali u našoj državi »obznana«. Po mojem mišljenju bila bi najbolja i najuspješnija »obznana«, ako uglavimo "ustav, kojim će se socijalijovati industrijska poduzeća i kapital. Socijalizacija poduzeća.. Po mojem uvjerenju privatna poduzeća posve su zrela, da se socijalizuju. Gospodo, ako gledamo na očajno financijsko stanje naših općina, naših o- kružja, naših pokrajina i naše države, moramo doći do toga, da tražimo svim silama financijska sred- stva, da pomognemo tome očajnome stanju. Ja ne vidim drugoga izlaska, nego da počnemo socijalizaciju naše potrošnje, da bismo dobili novih dohodaka za naše gospodarstvo. Ima zacijelo poduzeća, koja se ne mogu socijalizovati. No gdje je socijalizacija teško izvediva, mora vršit država svoju socijalnu dužnost tim, da oporezuje dobitak. Uopće pak valja mi reći, da socijalizacija u našoj državi ne će biti teska, jer je industrijalizacija kod nas još u povojima i jer je naša zemlja većim dijelom agrarna. Zato mislim, da ćemo to lakše primijeniti načelo socijalizacije, da ćemo ga uvesti u ustav i tako otvo- riti vrata gospodarskoj ravnopravnosti u našoj državi, Općinska autonomija. Dr. Korošec je na to prešao na pitanje općinske . samouprave. Tvrdio je, da bi po ovom nacrtu ustava. naše općine imale manje samoupravni značaj i djelo- krug nego prije! Novi ustav ne zajamčuje te autono- mije. Mi tvrdimo, da je općinska samouprava potrebna iz gospodarskih i socijalnim razloga. Najvažnija i prva jedinica u državi je općina. Prava i granice samou- prave bi se morale u ustavu natanko označiti, Samo općine sa širekom samoupravom uzgajaju ljude, koji znadu upravljati i očuvati zakon. Hrvati i Slovenci tražimo autonomiju svojih pokrajina. Hrvati i Slovenci traže za svoje pokrajine histo- rijske granice, da ostanu kulturno političke i gospo- darske jedinice, koje je stvorila povjest pa da takove ostanu i u našoj državi. Što se tiče razdiobe države, izjavljuje, da je glavni kriterij, po kom je vladin ustav razdijelio državu u pokrajine, broj. Slovenci i Hrvati traže historijske po- krajinske granice, jer drže, da će u svojim historijskim granicama lakše braniti i razvijati svoj kulturni, gos- podarski i politički život. (Odobravanje na desnici.) Treba osigurati kontinuitet kulturnoga, političkog i gospodarskog života i zato sačuvati pokrajine, što ih je stvorila povijest. Glavna stvar i nije povijest, koliko baš taj kontinuitet. Konstatira, da se u tom pravcu nije do sada ni pokušao stvarno nikakov sporazum, i ako je g. ministar za konstituantu govorio o »Spora- zumnom djelu“, . Naglašava, da je to prosti sofizam, smicalica i fraza. Treba govoriti otvoreno. Srpsko nam pleme ne da autonomije, jer se boji hegemonije u onim_pokraji- nama, gdje Srbi nisu u većini. O takovoj hegemoniji ne može biti ni govora. Sigurno je to, da bi baš tu hegemoniju mogao spriječiti Beograd sa historijskim pokrajinama, Ali ako dadete pokrajinske autonomije, zadovoljit ćate Hrvate i Slovence, osigurat ćete hrvat- sko slovensko i srpsko bratstvo, Razdioba državnoga teritorija u historirijske pokrajine najjače je jamstvo ljubavi i sloge. Hoćemo zakonodavne autonomije. No mi se ne razlikujemo od vlade samo u tom nego i u samom pojmu samouprave. Mi ne tražimo samo autonomije upravne nego i zakonodavne. Vi tvr- dite, da se tim poništava naša jedinstvenost ali to ne stoji, jer je jedinstvena država, koja ima jedinstven Oglasi urednik A. Fle. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — , zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. Rukopisi se ne vraćaju teritorij, narod i jedno državno pravo. A toga načela zakonodavne autonomije me krše, Nitko ne tvrdi, ako se država dijeli u općine, da je narod razdijeljen pa tako i onda, ako je država razdijaljena u pokrajine, Te ne krše suverenosti državne vlasti, jer su samo dio te suverene vlasti a ne mogu prisvojili suverenosti, Pokrajinska je vlast samo po sebi jasno odvisna od središta. Od (državne se vlasti traži, da joj je moguće, da organizira svoju upravu ali toga joj onemogućuju zakonodavne autonomije pokrajina, Ja izjavljnjem, da nijedan član naše stranke nema centrifugalnih tendenca i ne teži za njima. I tako misli 99% hrvatskog i slo- venskog naroda. Ustav, koji će zadovoljiti narod, sam će po sebi razbiti i centrifugalne tendence. Otvoreno izjavljujem, da megju Hrvatima i Slovencima postoji Srbofobstvo t. j. neraspoloženje proti Srbima. Žalibog da je tako. / Ako naš narod želite toga osloboditi, dajte narodu jamstva, dajte mu historijske pokrajine, a mi vam da- jemo jamstvo za narod proti svim cetrifugalnim ten- dencama. Uvreda katolika. Na to je govorio Dr. Korošec O uvredi katolika, koja je nanesena katolicima članom 13. ustava, koji onemogućuje općenje katolika s glavom crkve. Te se odredbe ne će držati niti jedan katolički svećenik i vjernik. Kad bi na to pristali, prestali bi biti članovima Crkve. 1 za tzv. kancel paragraf je izjavio, da ga imi nikada nećemo priznati i da je u interesu cijele dr- žave, ako se dade sloboda katolicima. »Protidržavni element«. Na koncu je izjavio dr: Korošec: Govorio sam. otvoreno. Možete me «ubrajati megju. protidežavne ele mente, jer je vaša štampa prepuna »protidržavnih ele- menata« i austrijanštine. Svaka riječ proti sistemu znači separatizam i prutidržavnost, i ako bi u istinu morali vigjeti, kako mogu u vanjskom svijetu pred- stavljati opstanak države, u kojoj se po vašem mni- * jenju nalazi toliko protudržavnih elemenata. Mi svi imamo jednu dodirnu tačku i ta je ljubav do te ze- mije, ž zato morate raditi tako, da dogle do spora- zuma, bez koga ne može biti zadovoljstva u državi, Samo sporazum zadovoljit će i Slovence i Hrvate. To je muževna riječ dra: Korošca. Za govora često ga je odobravanjem prekidala sva opozicija. Kulturne vijesti, Katedra Hrvatskog jezika u Milanu. Na eks- portnoj akademiji »Bocconi« u Milanu otvorena je katedra za hrvatski jezik. Lektorom je imenovan apsol- vent eksporine akademije Antonije Filipić iz Milne na ostrvu Braču u Dalmaciji, Prelom u čehoslovačkoj narodnoj crkvi. U Českoj su jednako žive borbe u vjerskom pogledu kao i na području socijalnom i političkom. Katolici su dobili u novim biskupima u Slovačkoj vrsne pa- stire, a imenovanjem poznatog rodoljuba Dr. Stojana biskupom olumučkim liberalci su poraženi. Akcija pak, da se čehoslovačka narodna + crkva sjedini sa pravo- slavnom, urodila je razdorom u č. sl. narodnoj crkvi, jer se tomu protivi veliki dio pristaša nove crkve. I sa umjerenijoni strankom razbiše se pregovori za ujedi- njenje, jer pravoslavna crkva traži, da pripadnici č. sl. narodne crkve postanu pravoslavni, da se odreknu česke reformacije i njezinih ideja veleći, da su Hus i Janos Komensky krivovjerci. Prema tomu put vladike Dositeja promašio je svoj cilj. Škola i nauk vjere. Mi smo u predveče kulturne borbe pa treba, da katolički roditelji Đudno paze, da ih neprijatelji vjere ne iznenade ili zavedu. Prvi će njihov nasrtaj biti na školu. Priprave se već opažaju kod sliberalnih« učitelja, i onih viših »otajstvenih« koji ih nadahnjuju. Već se čuju poklici: Mi hoćemo slobodnu školu bez vjere ! ili: Potrebno je da se u-. vede kao nastavni predmet etika, koja se temelji na nauci i koja će, mjesto sterilnih religijskih morala, da i