S NARODNA SVIJEST Br, 20. svakome prilika, da organizovano iintenzivno poradi, da se za katoličku štampu namaknu što izdašnija sredstva. U svrhu organizacije ovog dana Pijevo dru- štvo raspolaže sabirnim arcima, letacima, propovije- dima i drugim tiskanicama, pa pozivlje sve prislaše, da se u svakom mjestu organizuju i stave u spora- zum s tajništvom Pijeva društva u Zagrebu (Kurel- čeva ul. br. 5.) koje će im dati točne upute. Na po- sao za dobru štampu! Požar u glasovitom svetištu sv. Jakoba u Kampostelli u Španjolskoj uastao je prošlih dana. Šteta je ogromna. Upadno je da iza svetišta u Loretu sad je izgorjelo i svetište u Kampostelli. U Loretu se je ispostavilo, da je požar uastao od električne struje. Kako je pak izgorjelo svetište sv. Jakoba apo- stola, još novine ne javljaju. Američki biskupi za radništvo. Već su pred dva mjeseca američki kapitaliste — tvoraičari navje- stili ofenzivu na radništvo. Većina je tvornica odlučila, da odpuste veći dio radništva, a ostalima da snize plaće za 20%. Svoi postupak opravdavaju slabom pro- gjom ma tržištima. Američko je radništvo dočekalo ovu poruku oštrim protestom. Nu tvorničari se nisu dali zastrašiti, nego su ovih dana počeli, da otpuštaju radništvo, a negje su posve zatvorili tvornice. U toj borbi radništva i kapitalista zauzeli su američki kato- lički biskupi vrlo odlučno i ispravno stanovište, pa su upravili jedan proglas na radništvo, a drugi na kapitaliste. U proglasu na radništvo ističu da je njihova borba opravdana, te da čitavo radništvo mora stajati jedinstveno u boju s kapitalistima. Kapitaliste pak opominju i prikričavaju im, da se ne igraju s vatrom. Radnička strpljivost ima svoje megje; budu li kapita- liste tjerali lisicu, mogli bi istjerati vuka. Ovaj je od- važni nastup katoličkih biskupa silno pojačao otpornu snagu radnika. Sva je pak kapitalistička štampa uda- rila u divlju hajku na »boljševičke biskupe«, koji se megjutim ne će dati zastrašiti, da jednakom odvažnošću brane radničke interese do potpune njihove pobjede. Najveći moderni fizik lord Rayleigh (Rele) izjavio je u jednom javnom govoru o odnošaju prirodnih znanosti prema materijalizmu i prema vjeri, ovo: »Mnogi savremeni ljudi ne cijene mnogo prirod- ne znanosti, jer drže, da one vode do materijalizma. No nije čudo, da česlo postoji takva odvratnost prema prirodnim znanostima, jer ima dosta pisaca, koji vode u znanosti važnu riječ, no tako, te nesavjesno isko- rišćuju prir. znanosti, da proturaju svoja načela (i ako ona nijesu u nikakvom savezu s njihovom sirukom). No osim toga javljaju se često, kao i megju ostalim staležima, tako i megju zastupnicima znanosti neiz- gragjena i naivna materijalistička načela o dubljim pitanjima i uzrocima prirode. Svakako je smiješna ona tvrdnja koja želi dokazati, da se ne slažu sa znanošću načela, uz koja su za cijelog svoga života pristajali jedan Newton ili Faraday ili Maxuell“ (oni su na glasu sa svoga kršćanskog uvjerenja. op. p.) Rektor Praške Universe proti bezvjerstva. Kada se u českom državnom socijalnom odsjeku ras- pravljalo o rastavi izmegju crkve i države, govorio je i rektor praške universe, o tom pitanju. Replicirajući na izvode govornika, koji su zastupali rastavu, rekao je, da vlada u tom pitanju ne smije ostati pasivna, jer je svaki bezvjerac za državu štetan i nesiguran čovjek. Dopisi. ž Cavtat. , Buduć se ovih dana ima odlučiti o imenu naše države, i.ova općina po pravu htjela je javno izraziti svoje mnijenje u tom pogledu. S toga na 1. t. mj. u' općinskoj dvorani bila je javna skupština, kojoj je presjedao g. Dr. J. Bendoni. Na sjednici osim mješ- ćana, bili su i pojedini glavari iz Konavala, kao za- stupnici sela. — G. Predsjednik sočnim riječima do- kazao je, da troimeni naziv države nije ni najmanje podesan, jer nas radi prevlasti potiče na plemensku borbu i separatizam, što priječi našemu kulturnome, političkom i ekonomskom razvitku. Spomenuo je he- roje, koji su za jedinstvo države pali žrtvom u pro- šlom ratu, te da nas njihova mučenička smrt potakne na jedinstveno ime naše mlade države, u kojemu će imenu prestati svaka plemenska borba; a kao najpo- desnije ime predlaže ime , Jugoslavija“. Zatim je preuzeo riječ preč. Don Ivo Dagonig, koji je osvinuvši se na zemljopisni položaj slavena dokazo, da troimenoj braći Srbima, Hrvatima i Slo- vencima najnaravnije pristoji ime Jugoslaveni, jer južni ogranak velikog slavenskog stabla, a po tom logično da slijedi i naziv države ,Jugoslavija“. Spomenuo je velikog Strossmayera, začetnika Jugoslavije i vrijede = ne odgovara AI zakona, Ći ri blagopok. Dr. J. E. Kreka glavnog pobornika pri stva- ranju velike Jugoslavije. Spomenuo je početak realizi- ranja velike ideje velikog Strossmayera, kad je naime pok. Dr. J. Krek, kao vrijedni narodni zastupnik bio sazvan u posebnu audiencu od vladara, koji ga je za- molio da mu spasi krunu. Na što. mu je viteški za- stupnik pobjedonosnim tonom odgovorio: ,Veličan- stvo, već je prekasno“ i okrenuvši se, ode, Pošteni federalizam, kojeg je predlagao pokojnik nije se htio, već nepravedna hegemonija njeimačka i magjarska, posljedica koje političke zaslijepljenosti pospiješila je ostvarenje Jugoslavije. Tri brata jer su zajedno bila, srušila su stoljetnog političkog i macijonalnog nepri- jatelja i stvorili svoju državu. A da ia nova država ostane permanentna, treba navrijeme isključiti sve ono, što bi moglo danas sutra biti uzrokom povratka stare naše bolesti: mržnje, aniagonizma, supremacije, a to bi bio troimeni nasiov naše države. Zagovara ime Ju- goslavija, da se digne iz ruka neprijatelia oganj bra- tinske svagje i skore državne propasti. 3 Prisutni usvojiše predlog obojice govornika, te zaključak o nazivu naše države Jugoslavija bi brzo- javno poslat predsjedniku Konstituante. Velaluka, 10. svibnja. (Upravi parobrodarskih društava.) S danom Oslobogjenja mi smo odahnuli. Lanci, koji su nas držali zapete, rastrgenuti su, zaprijeke razvitku ove va- roši odstranjene su. Sad je red, du se ozbiljno stavimo na posao. Talijani su nemilo šikanirali ovu varoš, i gledali je u svemu oštetit, jer u Velojluci nijesu mogli naći ni jednog čovjeka, koji bi uz njih bio. Radi toga su često puta Veluluku brisali iz lista parobrodarskih pruga, napose parobrodu »Maš« koji je u Velojluci bio vazda dočekan veselim pozdravima, bili su zabra- nili pristajanje u ovu luku. Tako smo bili u strašno slabim parobrodarskim svezama. A ipak, ova je varoš velika, ima oko 5000 duša; suviše ovo je naravna luka i za Blato, koje broji oko 8000 duša, ukupno dakle oko 13,000 duša. Rromet je velik, napose znatna trgovina vinom, pa sve ovo traži dobre i česte paro- brodarske sveze s Dubrovnikom i Splitom. Apeliramo stoga na slavne uprave parobrodarskih društava Dubrovačkih, Dalmacije i Ugarsko-Hrvatskog, da uzmu u obzir ovu važnu luku. U interesu je to istih društava, jer ticanjem Veleluke parobrodi će bit sve- gjer na dobitku. Napose-je potrebno, da.bude direktni spoj iz Dubrovnika za Veluluku i obratno, tako da se istog dana može iz Dubrovnika doći u Veluluku i iz Veleluke u Dubrovnik, kako je to za neko vrijeme bilo s parobrodom »Naš«. Zašto nebi »Lovrijenac« i »Petka« usput ticali i ovu luku, kad tiču tolike druge. Nadamo se, da će od zanimanih faktor2 ova naša želja i molba biti uvažena. Luka-Hodilje. Ovih dana umro nam je Niko Tovarac. Bio je u- zoran, pobožan, pošten, skladan, tih i razborit, zato od svakoga ljubljen i poštovan. Ljubio je žarko svoju domovinu, te je rado čitao naše novine i pametno iz- vagjao svoje mišljenje. Ponosio se hrv. pučkom stran- kom, a uvijek zagovarao slogu i ljubav, jedinstvo na- šeg naroda, u čemu ie vidio spas mile nam Jugosla- vije. Dok žalimo smrt našeg uzormnog druga i pristašu našeg, vapimo mu pokoj vječni, a ucviijenoj obitelji od Boga utjehe! Kupari. 5. maja. Poštovana redakcija! U ime istine i pravednosti te u interesu pučanstva i Vašega lista molim da mi se štampa u najbližem broju Vašega lista slijedeće: U dopisu iz Postranja u zadnjem broju Nar. Svijesti puno me je iznenadila visina liječ. honorara koju na- plaćivam. Živo mi je žao, što to nije istina, pošto ja drukčije bi mogao živiti te možda i konja uzdržati. Mi pošto ja nijesam radnik ili fakin naplaćivan na žalost mnogo manje nego što je u dopisu neka stara baba slagala, i to najviše 20 Dinara za jednu posjetu u najudaljenije selo gdje na slabim putima gubim po dana. — Za to proglašujem i potpisom potvrgjujem da: Platim u gotovome novcu 10,000 Dinara svakome, ko dokaže, da sam ja i kada naplatio za jednu visitu 100 Dinara ili više ili da sam uzeo za obično vagje- nje zuba 20 D. U slučaju da mi se to dokaže obve- zujem se dalje platiti 30.000 Dinara humanitarnim društvima Dubrovnika i okolice te voljan: sam cijeli mjesec besplatno liječiti i sa lijecima opskrbiti cijelu Župu. Isti slučaj mora biti u Vašemu listu javno ogla- šen. - - Drugo 'sve je isto izmišljeno te mi je ispod časti na to odgovarati. i Prepis ovoga dopisa šaljem istodobno Općinskoj Upravi i mojemu advokatu. Ako mebi Vi mogli ovaj dopis u cjelini objelodaniti morao bi ja u drugoj fe- dakciji zamoliti te eventualno isti plakirati pa zamoliti advokata da on postupa dalje. = : Sa poštovanjem Naprstek Vaša, opć. liječnik Župe. =. 09. ur. Donašamo ovaj osvit EA liječnika u cijelosti i ako to držeći se one marodne : ,nek se čuje i drugo zvono“ i željom da se stvar razbistri. Čara na Korčuli. «(Jugoslavenska Čitaonica). Dne 1. svibnja zau- zetnošću našeg vrlog župnika Don Spasoja Korunić, osnovasmo na tiajsvečaniji način »Jugoslavensku Ci- taonicu« u Čari. Cijeli narod, a i veliki broj naroda susjedne Smokvice učestvovao je svečanom blagoslovu barjaka, poslije čega je župuik istakino u svom go- voru, kolika je potreba i korist ove ustanove i živo preporučio narodu megjusobnu slogu, s kojom bi mo- gli toliko napredovati, da bi prednjačili i naprednijim mjestima. Starac kap. Vicko Krajaučić, veseli se, da prije smrti vidi prvu prosvjetnu ustanova u svome mjestu, t zahvaljuje braći Smokvičanima na iskazima ljubavi. Smokvički glavar Salečić, narodui učitelj R. Tomašić, iz Smokvice, Čarski glavar M. Baničević, Čarski težak A. Tomić Zore svi naglasuju megjusobnu ljubav i slogu i potrebu ove sloge, mada sve_u ovim danima, kad bi se jači htjeli okoristiti slabošću slabih. Narod je bio vanredno oduševljen, i s toga. nije ni čudo, da se je odmah prvog dana upisalo u Društvo preko polovine obitelji cijelog mjesta, i da je u jed- nom siromašnom seocu od 740 duša stupilo u Dru- štvo kao članovi utemeljitelji 16 osoba darovavši svaki po 100 dinara. Hvala našem vrijednom župniku, koji nam je u svemu prednjačio svojim primjerom, stoga je i zaslužio povjerenje cijelog naroda, da je izabran prvim predsjednikom Čitaonice; ali svima uzbunite- ljima svake dobre i korisne ustanove moramo ogor- čeno doviknuti: Cra im obraz! -— Više Čarana. iz Jugoslavije. Jakost Pučke Stranke u Sloveniji podvostru- čena. Prigodom izbora za konstituantu Pučka je Stranka u Sloveniji dobila relativnu većinu t. j. 38 po sto svih glasova. Prigodom se je posljednih općinskih iz- bora broj pristaša Pučke Stranke podvostručio, jer je P. S. dobila oko 70 po sto glasova. Dakle apsolutnu većinu. Ova promjena potječe otale, što su prigodom izbora za konstiiuantu liberalci obećavali zlatna brda i doline tako, da su narod zbunili. No narod je uvidio gdje je vjera, a gdje nevjera. Značajno je što o tom piše liberalna ljubljanska , Jugoslavija“ u članku pod naslovom : ,Načela pobjegjuju, a ne teror“. ,Općinski su izbori u Sloveniji donijeli posve drugo lice nego izbori za ustavotvornu skupštinu, proti brđjevima ne pomaže skrivačica i po brojevima moramo priznati, da je većina slovenskih općina u rukama slovenske puč- ke stranke. Megju dvama ekstremima, koji se kroz dugi niz bore u slovenskim krajevima, megju »kleri- kalizmom« i liberalizmom, pobijedio je prvi.« Zatim ističe, da Pučka Stranka crpi snagu iz seljačkih masa, a liberalci se.mastoje održati komesarima i terorom ie ne birajući pri tom srestva. "Nastavlja »premda na kormilu i usprkos pomoći vladinog aparata, liberalizam. je dobio nepouzdanicu. Razumljivo je to. Klerikalizam ima načela. Mislili vi o njima ovo ili ono, to su na- / čela i samo ta pobjegjuju«. Završuje ovako: »Ispad općinskih izbora u Sloveniji i razni dogagjaji po dru- gim pokrajinama s ove strane Save imorao bi otvoriti oči siijepcima, koji se igraju s našim državnim kor- milom. Narodne volje nije teror još nikada satro«. — Značaj ove pobjede je danas kad se radi o tom, da nam se nametne centralizam tim viši, što ona pokazuje iza koga stoje mase slovenskog naroda. Skupština Pučke Stranke. Nedavno je gradski klub P. S. u Splitu održao skupštinu na kojoj su re- ferirali nar, poslanici Dr. Dulibić i Dr. Šimrak. Pos- ! janicima se na izvještaju i napornom radu u ustavnom odboru u ime svih zahvalio predsjed. kluba prof. I. Juras. Slavlje Pučke Stranke u Vrlici i Kijevu. Nar. su poslanici Dr. Šimrak i M. Milanović te urednik »Jadrana« Don S. Banić održali dvije javne pučke skupštine i to jednu u Vrlici, a drugu u Kijevu. Obe su skupštine bilo pravo pučko slavlje. Jedan demanti. »Nar. Politika« javlja: Si.naj-| kompeteatnije strane saznajemo da je svojedobno | interviev g biskupom Uccelliniem o crkveno-političkim. pitanjima u našoj državi, kako je izašao u »Jutarnjem Listu« i u splitskom »Novo Doba«, i netačno iznesen | \ i te tendencijozno iskrivljen. : i Audijencije kod Regenta. Dne 10. o. mj. Nje- govo Visočanstvo Regent Aleksandar primio je u po-|: sebnu audijenciju kotorskog biskupa presvij. Frana|: Uccellini, a za njim napose preč. kanonika Dn. Vlaha| Barbića, kao predstavnika dubrovačkog biskupa. Nje- govo se je Visočanstvo s jednim i drugim nekolik liko| zadržalo u razgovoru, a od presvij. Uccellini zažel g Divne Glume.| jedan istisak njegovog prevoda Danteove :