MVC

 

str.

pučanstva je pristupio službi božjoj, da se pomoli za
pokoj duše svog milog domorodca, koji je prodičio
naše mjesto.

Preko sv. Mise (iza Evangjelja) g. župnik prikaže
u kratko pokojnikov život, osobito svećenićke vrline,
te istodobno zahvali svima, da su se u tako velikom
broju odazvali njegovu pozivu; osobito zahvaljuje op-
čini i društvima radi izvješenja žalobnih zastava za
pokojnikovu počast.

Poslije sv. Mise bi kod katafalka svečano odri-
ješenje »Oslobodi me Gospodine itd.« — Nakon ovoga
svi se razigjoše noseći u srcu uspomenu na milog
pokojnika, kome svak od Boga moli: »Pokoj vječni
daruj njemu Gospodine«. — Šipanjanin.

Perast.

Prigodom zavjetne svečanosti 13. maja, nahru-
pilo je mnogo naroda sa svih strana. Proslava je bila
uprav veličanstvena.

Ljeto na pragu. Kao svake godine tako će na-
damo se i ove godine doći stranaca na ljetovanje.
Bilo bi samo poželjno da općina malo više brige po-
sveti za njihov prijem i boravak u našem gradu za
ljetne sezone. — Od nekoliko vremena u mjestu po-
stoji Trgovačka Zadruga, koja je pučanstvu od velike
koristi, jer ono može naći sve potrebštine u mjestu a

k tome i jeftinije nego drugovdje. — Kod nas ima
20 Rusa. Jedna ruskinja funcionira kao opć. liječnik.
Korčula.

(Neprilike radi neslašice novaca.) Kod izmjene
novca komisija je davala samo jedan maleni ,a conto“
neko od 10% a nekomu niti 2%. Bankama pak nije
dala novca i uslijed toga mnogi su ostali bez novca
i uopće se osjeća velika nestašica jugoslav. novca.
Trebalo bi, da izmjena bude čim prije potpuno pro-
vedena, jer budemo li čekali evakvaciju II. i III. zone
još će nam teže biti.

(Emigracija.) Iza odlaska Talijana megju Tali-
janašima grada Korčule silno se je razmahao pokret
za iseljenjivanjem. Svakim parobrodom odlazi redovito

po nekoliko obitelji i žena i stare i djece. Sele pak

Žž
s

> \ljivanje podupiru. osobite

u Zadar, Pola, Lošinj i Trst. Ovo iseljivanje podupiru
Talijani. Parobrod je iseljenicima badava, kao i pre-
voz robe, a. još k tomu dobivaju neku potporu od

talijanske vlade. Do sada je iz samog grada Korčule,

koji broji 2.000 duša. iselilo preko 500 osoba, dakle.

dobra četvrtina gragjanstva. Zna

   
   

ijno je, da ovo ise-

da isele. Mnogi će se brzo pokajati, jer će viditi da
kod mas vrijedi (kruna kao u ltaliji lira, a talijanske
pripomoči brzo će ponestati.

Bombe“ talijanskih novina o izgredima proti
Talijanima u Korčuli takove su maravi. da neznaš
bili se smijao ili ih prezirom zabacio. Morali bi i
sami Talijani iz Korčale reagirati nroti onakovlm iz-
mišljenim mjestima. Što sve neće još pisati talij. no-
vine da se je na Korčuli dogodilo. Pak da nije papir
previše ustrpljiv!?

 

Državna klasna lutrija. Pročitajte današnji oglas «Megju-
narodne Banke d., d.« Zagreb, Nikoličeva ul. 7, i naručite si že-
ljeni broj pravodobno dok nije rasprodan.

 

Iz Jugoslavije.

Dr. Trumbić nekoć i sada. Po demokratskim i
radikalno srpskim novinama učestale su navale na
Dr. Trumbića uslijed toga, što nije glasovao za ustav.
To demokrate i radikale silno peče, jer vide, da je io
najgora osuda njihova rada. Ovi nepravedni napadaji
na našeg ponajboljeg; političara i rodoljuba teško dje-
Juju na srce onih vojnika, koji su na goričkoj fronti
primali letke potpisane od Dr. Trumbića, da pregju
u jugoslav. legije i da se bore za slobudu domovine.
Uspjeh tih letaka dobro je poznat. Vojnici su te letke
čuvali kao inoći. I ovih dana došao je na naše ured-
ništvo jedan od tih vojnika, pokazao nam taj letak,
što ga on još vjerno čuva kao svetinju i molio nas,
da ovo javno iznesemo, e da se prestane nedostojnom
hajkom na najzaslužnijeg sina naše domovine, Kako
spljetsko »Novo Doba« doznaje uoči glasovanja ustava
Sv. Pribičević izjavio je u demokratskom klubu, ,da
je Dr. Trumbić frankovac, po tom neprijatelj države“.
Što ne ćemo još dočekati !?

',Kvalifikovana većina“. U Konstituanti ima 419
poslanika. Ze ustav je glasovalo 227 zastupnika i to:
svi radikali (osim Protića), svi demokrati, većina zem-
ljoradnika i 22 bos. muslimana. Ovi su posljednji kao
autonomiste stupili u izbornu borbu, te su na tome
programu i bili izabrani. Vlada ne mogavši sakupiti
većine za svoj centralistički ustav, sklopila je s njima
balkansau trgovinu te ih stavila pred odluku: be-

_govi ili glasovati za ustav ili gubiti dobra bez otkupa,

o čila dati.

NARODNA SVIJEST

 

Begovi su glasovali za ustav proti svome vlastilome
uvjerenju, kako sami priznaju, i proti volji izbornika,
koji su ih već osudili, a vlada je obećalažnovac. Ova-
ko se kupuju glasovi za ustav, koji ima da bude te-
meljem države i izrazom sporazuma braće. Ovakova
skalupljivanja ,većine“, uz odricanje vlastitog progra-
ma, može da podnese samo debeli obraz ,demokra-
tije“ na kojem je x kora.

Za Ustav je glasovalo dakle: 184 Srba iz uvje-
renja, kaonuti za ustav koji omogućuje hegemoniju
srpstvu, 11 slovenskih i 10 hrvatskih mameluka koji
bi spremno glasovali i za svaki drugi ustav, kad bi
ga gospodari-braća predložili, te 22 kupljena bosan-
ska bega. — Krasna kvaliiikovana većina!

Da za slovenskim mamelucima stoji uprav ne-
znatan dio Slovenaca, pokazali su općinski izbori, u
kojima su unatoč cijelom službenom aparatu, autono-
misti dobili preko 80%, a što se tiče 10 hrv. zastu-
pnika, koji su glasovali za vladin nacrt ustava, na-
ime: Dr. Greger, Augielinović, Nikola Bradica, Juraj
Demetrović, Dr. Henrik Krizman, Dr. Ivo Krstelj, Juraj
Kučić, Dr. Edo Lukinić, Dr. Ivan Ribar, Milan Rojc,
Većeslav Wilder“ dosta je napomenuti, da je samo
jedan od njih (Dr. Krstelj) izabran  hrvatskiin  glaso-
vima. Oni su samo Hrvati od parade koji govore i
govorit će što Pribićević zapovjedi.

Ovai Ustav proti kojemu je čitavo hrvatsko i
slovensko pleme, te majuvigjeniji srpski ljudi, može
da se održi samo kratko vrijeme pomoću žandarmerije.
Hrvati i Slovenci Srbi voditi će legalnu ali odrešitu borbu
proti ovakom Ustavu, koji je negacija jugoslavenstva,
koji stvara Veliku Šrbiju pod privremenom firmom
S.H.S. Doći će vrijeme pak će se široki slojevi je-
dnokrvne braće približiti, te sporazumno postaviti te-
melje ujedinjenoj i potpuno. slobodnoj Jugoslaviji.
A naši ća državotvorci, koji će biti krivi svim ovim
nedaćama i zastojima u ekonomskom i kulturnom
životu, uslijed ustavnih trzavica, ji

dobiti u. historiji
našega naroda zaslužno ime: antiJugoslavena i
Antipatriota.

Pozdrav Jugoslavenskom klubu. Sa prvoga sa-
stanka svećenstva okupiranih krajeva Dalmacije primio
je Jugoslavenski klub brzojavni pozdrav i zahvalu za
odvažno držanje u borbi za vjersku slobodu u državi.
Brzojav je potpisao kanonik Uzajić.

     

: Draškoviću dopust na neodregjeno vrijeme.
Vodit će resor ministra unutrašnjih djela Pribićević.
Konačno je eto Pašiću uspjelo naći način, kako će pro-
gurati Pribićevića na mjesto ministra policije, za kojim
je ovaj toliko čeznuo, a uz to barem prividno ušutka-
ti radikale, koji se proti tomu bune. Radi ove makina-
cije nastala je u radikalskom klubu velika zlovolja.

Rad naših poslanika. Poslanik Dr. Dulibić
uputio je ma ministra financija i ministra trgovi-
ne i industrije upit radi: teške ekonomske krize u

Dalmaciji, koja je nastala radi posvemašnjeg nerazu-'

mjevanja tamošnjih prilika sa strane odgovornih fak-
tora. Visoke tarife onemogućuju Dalmaciji da izvaža
svoje produkte na unutarnje trgovište u državi a vanj-
ska su tržišta zatvorena, tako da su posljedice ove
ekonomske krize neizbježive, ne učini li vlada nešto
hitno u ovom pogledu.

Za Baroš Korušku. Talijanska je komisija za
razgraničenje riječke države predložila našoj komisiji,
da se mi odrečemo Baroša, a italija da će u vrhov-
nom savjetu glasovati za to, da u Koruškoj dobijemo
Dravu kao granicu. Naša je komisija odgovorila, da
po rapalskom ugovoru pripada Baroš Jugoslaviji, dok
na reviziju koruškog plebiscita imamo isto toliko
prava, koliko Poljska u pitanju Gornje Šlaske. S ve-
likom se napetošću očekuje, kakvo će stanovište za-
uzeti naša vlada.

vić = miffistac policije. Vlada je odtu-

Bre

Gradske vijesti.

Tijelovska svečanost. U četvrlak na veliki blag-
dan Tijelova održat će se poslije svečane Mise tradi-
cijonalna procesija sa Svetotajstvom. Prisustvovat će
sve vlasti, Molimo gragjanstvo, da i ono prisustvuje
u što većem broju, te da iskiti svoje kuće zastavama
i sagovima, po onim ulicama, kuda kreće procesija.

Zadušnice za pok. biskupa Dr. Jurja Carić
bile su jutros na 9 sati u stolnoj crkvi. Svetu je misu
služio sam biskup Dr, Marčelić te na koncu podijelio
svečano odriješenje. Zadušnicama je prisustvovao lije-
pi broj štovatelja vrlog pokojnika.

Politička konferencija. Dr. L. Leontić održao je
u nedjelju u jutro u 10 s. u Bondinom teatru preda-
vanje »o značenju glasanja ,za“ ili ,protiv“ ustavnog
nacrta“. Govorio je 1/2 sata, prikazujući našu nacio-
nalnu borbu osobito omladine za oslobogjenje i uje-
dinjenje, formaciju stranaka kod nas, prilike do kon-
stituante ne čudeći se ni najmanje za batinjanje, i tia-
pokon donošenje ustavnog uacrta u konstituanti i gla-
sanje o njemu. Osvrnuo se je na čin Dr. Trumbića
koji je glasovao protiv nacrta o uslavu, te je htio do-
kazati njegovu nedosljednost i grešku, izjavljujući, da
se on kao član emigracije ne slaže s Dr. Trumbićem
kao ni s ostalim svojim drugovima oko »Slobodne
Tribune«. Sam je lojalno priznao, da je njegovo pre-
davanje puno praznina, Diskusije o temi nije bilo ni-
kakve, a i suvišna je, jer še već puna tri mjeseca
diskutira mnogo frijeznije u samom ustavnom odboru
i ozbiljnoj štampi, pa bi je trebalo bez ikakove ko-
risti ponavljati.

Čitulja. Prošlih dana preminula je u Zadru naša.

sugragjanka g.gja Nike Neumayer rogi. pl. Serragli.
Bila je vanredno naobražena i duhovita gospogja,
kova dubrovačkijeh vladika. — U Gružu je gteminula
g.gja File ud. Lupi. Na 17. o. mj. u cvijetu mladosti

preminuo je student medicine Marko Gjivanović, sin '

gospara Nika.

Ucvijeljenoj rodbini i naše saučešće.

Pismeni ispit zrelosti u ljetnom roku ove ško!-
ske godine bit će pri mjesnoj realnoj Gimnaziji na
13, 14 i 15 juna, a ispiti će privatista početi 16. juna.

Konkurs crtače. ,Ratnoj mornarici“ potreban

je izvjestan broj crtača za konstrukcije gragjevinske _

(3), strojegraditeljske (2), električne (1), brodograditelj-
ske (2) struke. Reflektanti nek se obrate ,Odijeljenju
za Mornaricu“ — Zemun, koje će im sve uslove saopćiti.
Zabava u parku ,Gradac“. Odbor ruskih iz-
bjeglica u našem gradu priredio je prošle Nedjelje po
| podne animiranu zabavu na ,Gracu“ u korist siro-
mašnih izbjeglica. t

  

s e lj

2 i _ Pozorišni prikaz. Š uS

ipa& nešto brojnijom. o čini »Šokica«,
ljubavna tragedija »šokice« i »raca« sa jakom patri-
jotskom tendencijom. Naslovnu je ulogu precizno odi-.
grala g.gjica Hrvojić. G.gjica H. umije da se uživi u ži-
vot dobre i nježne seoske djevojke. Kretnje, glas, iz-
razivanje čuvstava.., sve je. to kod nje neusiljeno,
bez ikakove afektacije, prirodno. — Vrlo je dobar bio
i g. Vučićević u ulozi dobrog, nezretno zaljubljenog
ali ipak neosveiljivog »ludog Boje«. Ostale su uloge

 

e davala pred

odgovarale sredini. U četvrtak po podne pred punim '

kazalištem davala se Šantićeva »Hasanaginica« i »Hei

Sloveni« od  Odavića. G. Radenković je i ovom
prilikom pokazao . svoj odlični glumački talenat.
Malo ko od družine N. P. umije da interpretira
snažne i duboke dramske uloge kao g. Radenković st.
On je pravi dramski glumac. G.gja Hajdušković je
bila kao uvijek na dostojnoj visini. Patriofska slika
»Hej Sloveni« bila je takogjer dobro odigrana. Pubiika
je dala oduška patriot. osjećajima i zaslužnom priznanju
umjetnicima, burnim pljeskanjem. :

Molnarov Gjavo u prevodu Tucića odigran je u
Subotu 21/5. U toj magiarskoj pozorišnoj igri htio
nam je Molnar prikazati misteriozno djelovanje one
nevidljive sile, koja se zlobno i sarkastički izruguje
ljudskom srcu, što mu je u istinu i uspjelo osobito u
prvom činu. Utjelovljenog Gjavla igrao je poznatom

svojom vrsnoćom g. N. Hajdušković; pod gjavoljevom .

sugestijom održahu se dosljedno g.ca Hrvojić kao Jo-
lanta i g. Novaković kao slikar Ivo. Druge uloge spo-
redne. — Režija prama raspoloživim sredstvima našeg
teatra dobra i bujna.

Nakon dugog iščekivanja gledali smo u nedje-
lju 22/5 Vojnovićevu ,Smrt majke Jugovića“. Nadali
smo se da će Vojnovićeva nacijonalna epopeja biti

 

Razne vijesti.

— Turci su potukli Grke u Maloj Aziji te ih prisilili da
se povuku prama Smirni, a u ismidskom zalivu potopili su
Grčki krstaš , Averof“. :

— Tiloyd George izjavio se u pitanju Gornje Šleske za
stanovište Njemačke. Ova je vijest zaprepastila Poljake.

— Izbori suu Italiji svršili ovim rezultatom : Nacijonalni
blok 278, pučka str. 109, socijaliste 122, komunisti 14, re-
publikanci 8, Jugosl. 5, Nijemci 4.

— U Irskoj traju neprestano nemiri. ;

— U Engleskoj se nadaju da će ovih dana prestati ru-
darski štrajk, jer su počeli popuštati i radnici i poslodavci.
Preko 3. mil. radnika je bez posla.

— U  Falkirehendorfu (Njemačka) poludila je jedna poro-
dica od 11 članova uslijed bavljeuja spiritizmom.

— Nj. Vis. Regent otpatovao je.21 t. m. u inozemstvo.
— Generalal Hadžić imenovan je ministom rata i mornarice. _

prikazana onakom pripremom kako zaslužuje, ali mo-
ramo biti iskreni i priznati, da nas igra u nedjeiju
nije zadovoljila. Snahe brzaju, da ih se ne razumije
ništa; Damjan (g. Bandić) bez ikakve dramatičnosti ;
Angielija (g.ca Nikolić) na mjestima ukoćena nedotje-
rana. Režija osjetljivo  manjkava, Naprotiv se g.gja

Hajdušković kao protagonistica dostojanstveno iznijela,

a tipičan je bio i g. Radenković kao slijepac - guslar.

— Kuća ovog puta puna, znak, da je publiku privukao |

ovaj Vojnovićev epsko-lirski dramatski poem.
Repertoar za iduću sedmicu je kako saznajemo
_ slijedeći: večeras 24. maja Predić: ,Golgota“ ; sutra
95/V. Stanković : Koštana; u četvrtak 26/V. u 3 sata
po podne, predstava za narod, uz snižene cijene Šantić:
',, Hasanaginica“ i Odavić: ,Hej Sloveni“. U veče Be-
gović: ,Pred ispitom zrelosti“ i ,Cičak“ — (moglo
bi izostati ! ); Čehov : Medved. Petak 27/V. u 4 sata pop:
đačka predstava. U subotu 28/V. Gogolj: Ženidba. U
nedjelju oprostajna predstava Riškov: «Zmija djevojka“.

ži
R

NA S