MVC str. pučanstva je pristupio službi božjoj, da se pomoli za pokoj duše svog milog domorodca, koji je prodičio naše mjesto. Preko sv. Mise (iza Evangjelja) g. župnik prikaže u kratko pokojnikov život, osobito svećenićke vrline, te istodobno zahvali svima, da su se u tako velikom broju odazvali njegovu pozivu; osobito zahvaljuje op- čini i društvima radi izvješenja žalobnih zastava za pokojnikovu počast. Poslije sv. Mise bi kod katafalka svečano odri- ješenje »Oslobodi me Gospodine itd.« — Nakon ovoga svi se razigjoše noseći u srcu uspomenu na milog pokojnika, kome svak od Boga moli: »Pokoj vječni daruj njemu Gospodine«. — Šipanjanin. Perast. Prigodom zavjetne svečanosti 13. maja, nahru- pilo je mnogo naroda sa svih strana. Proslava je bila uprav veličanstvena. Ljeto na pragu. Kao svake godine tako će na- damo se i ove godine doći stranaca na ljetovanje. Bilo bi samo poželjno da općina malo više brige po- sveti za njihov prijem i boravak u našem gradu za ljetne sezone. — Od nekoliko vremena u mjestu po- stoji Trgovačka Zadruga, koja je pučanstvu od velike koristi, jer ono može naći sve potrebštine u mjestu a k tome i jeftinije nego drugovdje. — Kod nas ima 20 Rusa. Jedna ruskinja funcionira kao opć. liječnik. Korčula. (Neprilike radi neslašice novaca.) Kod izmjene novca komisija je davala samo jedan maleni ,a conto“ neko od 10% a nekomu niti 2%. Bankama pak nije dala novca i uslijed toga mnogi su ostali bez novca i uopće se osjeća velika nestašica jugoslav. novca. Trebalo bi, da izmjena bude čim prije potpuno pro- vedena, jer budemo li čekali evakvaciju II. i III. zone još će nam teže biti. (Emigracija.) Iza odlaska Talijana megju Tali- janašima grada Korčule silno se je razmahao pokret za iseljenjivanjem. Svakim parobrodom odlazi redovito po nekoliko obitelji i žena i stare i djece. Sele pak Žž s > \ljivanje podupiru. osobite u Zadar, Pola, Lošinj i Trst. Ovo iseljivanje podupiru Talijani. Parobrod je iseljenicima badava, kao i pre- voz robe, a. još k tomu dobivaju neku potporu od talijanske vlade. Do sada je iz samog grada Korčule, koji broji 2.000 duša. iselilo preko 500 osoba, dakle. dobra četvrtina gragjanstva. Zna ijno je, da ovo ise- da isele. Mnogi će se brzo pokajati, jer će viditi da kod mas vrijedi (kruna kao u ltaliji lira, a talijanske pripomoči brzo će ponestati. Bombe“ talijanskih novina o izgredima proti Talijanima u Korčuli takove su maravi. da neznaš bili se smijao ili ih prezirom zabacio. Morali bi i sami Talijani iz Korčale reagirati nroti onakovlm iz- mišljenim mjestima. Što sve neće još pisati talij. no- vine da se je na Korčuli dogodilo. Pak da nije papir previše ustrpljiv!? Državna klasna lutrija. Pročitajte današnji oglas «Megju- narodne Banke d., d.« Zagreb, Nikoličeva ul. 7, i naručite si že- ljeni broj pravodobno dok nije rasprodan. Iz Jugoslavije. Dr. Trumbić nekoć i sada. Po demokratskim i radikalno srpskim novinama učestale su navale na Dr. Trumbića uslijed toga, što nije glasovao za ustav. To demokrate i radikale silno peče, jer vide, da je io najgora osuda njihova rada. Ovi nepravedni napadaji na našeg ponajboljeg; političara i rodoljuba teško dje- Juju na srce onih vojnika, koji su na goričkoj fronti primali letke potpisane od Dr. Trumbića, da pregju u jugoslav. legije i da se bore za slobudu domovine. Uspjeh tih letaka dobro je poznat. Vojnici su te letke čuvali kao inoći. I ovih dana došao je na naše ured- ništvo jedan od tih vojnika, pokazao nam taj letak, što ga on još vjerno čuva kao svetinju i molio nas, da ovo javno iznesemo, e da se prestane nedostojnom hajkom na najzaslužnijeg sina naše domovine, Kako spljetsko »Novo Doba« doznaje uoči glasovanja ustava Sv. Pribičević izjavio je u demokratskom klubu, ,da je Dr. Trumbić frankovac, po tom neprijatelj države“. Što ne ćemo još dočekati !? ',Kvalifikovana većina“. U Konstituanti ima 419 poslanika. Ze ustav je glasovalo 227 zastupnika i to: svi radikali (osim Protića), svi demokrati, većina zem- ljoradnika i 22 bos. muslimana. Ovi su posljednji kao autonomiste stupili u izbornu borbu, te su na tome programu i bili izabrani. Vlada ne mogavši sakupiti većine za svoj centralistički ustav, sklopila je s njima balkansau trgovinu te ih stavila pred odluku: be- _govi ili glasovati za ustav ili gubiti dobra bez otkupa, o čila dati. NARODNA SVIJEST Begovi su glasovali za ustav proti svome vlastilome uvjerenju, kako sami priznaju, i proti volji izbornika, koji su ih već osudili, a vlada je obećalažnovac. Ova- ko se kupuju glasovi za ustav, koji ima da bude te- meljem države i izrazom sporazuma braće. Ovakova skalupljivanja ,većine“, uz odricanje vlastitog progra- ma, može da podnese samo debeli obraz ,demokra- tije“ na kojem je x kora. Za Ustav je glasovalo dakle: 184 Srba iz uvje- renja, kaonuti za ustav koji omogućuje hegemoniju srpstvu, 11 slovenskih i 10 hrvatskih mameluka koji bi spremno glasovali i za svaki drugi ustav, kad bi ga gospodari-braća predložili, te 22 kupljena bosan- ska bega. — Krasna kvaliiikovana većina! Da za slovenskim mamelucima stoji uprav ne- znatan dio Slovenaca, pokazali su općinski izbori, u kojima su unatoč cijelom službenom aparatu, autono- misti dobili preko 80%, a što se tiče 10 hrv. zastu- pnika, koji su glasovali za vladin nacrt ustava, na- ime: Dr. Greger, Augielinović, Nikola Bradica, Juraj Demetrović, Dr. Henrik Krizman, Dr. Ivo Krstelj, Juraj Kučić, Dr. Edo Lukinić, Dr. Ivan Ribar, Milan Rojc, Većeslav Wilder“ dosta je napomenuti, da je samo jedan od njih (Dr. Krstelj) izabran hrvatskiin glaso- vima. Oni su samo Hrvati od parade koji govore i govorit će što Pribićević zapovjedi. Ovai Ustav proti kojemu je čitavo hrvatsko i slovensko pleme, te majuvigjeniji srpski ljudi, može da se održi samo kratko vrijeme pomoću žandarmerije. Hrvati i Slovenci Srbi voditi će legalnu ali odrešitu borbu proti ovakom Ustavu, koji je negacija jugoslavenstva, koji stvara Veliku Šrbiju pod privremenom firmom S.H.S. Doći će vrijeme pak će se široki slojevi je- dnokrvne braće približiti, te sporazumno postaviti te- melje ujedinjenoj i potpuno. slobodnoj Jugoslaviji. A naši ća državotvorci, koji će biti krivi svim ovim nedaćama i zastojima u ekonomskom i kulturnom životu, uslijed ustavnih trzavica, ji dobiti u. historiji našega naroda zaslužno ime: antiJugoslavena i Antipatriota. Pozdrav Jugoslavenskom klubu. Sa prvoga sa- stanka svećenstva okupiranih krajeva Dalmacije primio je Jugoslavenski klub brzojavni pozdrav i zahvalu za odvažno držanje u borbi za vjersku slobodu u državi. Brzojav je potpisao kanonik Uzajić. : Draškoviću dopust na neodregjeno vrijeme. Vodit će resor ministra unutrašnjih djela Pribićević. Konačno je eto Pašiću uspjelo naći način, kako će pro- gurati Pribićevića na mjesto ministra policije, za kojim je ovaj toliko čeznuo, a uz to barem prividno ušutka- ti radikale, koji se proti tomu bune. Radi ove makina- cije nastala je u radikalskom klubu velika zlovolja. Rad naših poslanika. Poslanik Dr. Dulibić uputio je ma ministra financija i ministra trgovi- ne i industrije upit radi: teške ekonomske krize u Dalmaciji, koja je nastala radi posvemašnjeg nerazu-' mjevanja tamošnjih prilika sa strane odgovornih fak- tora. Visoke tarife onemogućuju Dalmaciji da izvaža svoje produkte na unutarnje trgovište u državi a vanj- ska su tržišta zatvorena, tako da su posljedice ove ekonomske krize neizbježive, ne učini li vlada nešto hitno u ovom pogledu. Za Baroš Korušku. Talijanska je komisija za razgraničenje riječke države predložila našoj komisiji, da se mi odrečemo Baroša, a italija da će u vrhov- nom savjetu glasovati za to, da u Koruškoj dobijemo Dravu kao granicu. Naša je komisija odgovorila, da po rapalskom ugovoru pripada Baroš Jugoslaviji, dok na reviziju koruškog plebiscita imamo isto toliko prava, koliko Poljska u pitanju Gornje Šlaske. S ve- likom se napetošću očekuje, kakvo će stanovište za- uzeti naša vlada. vić = miffistac policije. Vlada je odtu- Bre Gradske vijesti. Tijelovska svečanost. U četvrlak na veliki blag- dan Tijelova održat će se poslije svečane Mise tradi- cijonalna procesija sa Svetotajstvom. Prisustvovat će sve vlasti, Molimo gragjanstvo, da i ono prisustvuje u što većem broju, te da iskiti svoje kuće zastavama i sagovima, po onim ulicama, kuda kreće procesija. Zadušnice za pok. biskupa Dr. Jurja Carić bile su jutros na 9 sati u stolnoj crkvi. Svetu je misu služio sam biskup Dr, Marčelić te na koncu podijelio svečano odriješenje. Zadušnicama je prisustvovao lije- pi broj štovatelja vrlog pokojnika. Politička konferencija. Dr. L. Leontić održao je u nedjelju u jutro u 10 s. u Bondinom teatru preda- vanje »o značenju glasanja ,za“ ili ,protiv“ ustavnog nacrta“. Govorio je 1/2 sata, prikazujući našu nacio- nalnu borbu osobito omladine za oslobogjenje i uje- dinjenje, formaciju stranaka kod nas, prilike do kon- stituante ne čudeći se ni najmanje za batinjanje, i tia- pokon donošenje ustavnog uacrta u konstituanti i gla- sanje o njemu. Osvrnuo se je na čin Dr. Trumbića koji je glasovao protiv nacrta o uslavu, te je htio do- kazati njegovu nedosljednost i grešku, izjavljujući, da se on kao član emigracije ne slaže s Dr. Trumbićem kao ni s ostalim svojim drugovima oko »Slobodne Tribune«. Sam je lojalno priznao, da je njegovo pre- davanje puno praznina, Diskusije o temi nije bilo ni- kakve, a i suvišna je, jer še već puna tri mjeseca diskutira mnogo frijeznije u samom ustavnom odboru i ozbiljnoj štampi, pa bi je trebalo bez ikakove ko- risti ponavljati. Čitulja. Prošlih dana preminula je u Zadru naša. sugragjanka g.gja Nike Neumayer rogi. pl. Serragli. Bila je vanredno naobražena i duhovita gospogja, kova dubrovačkijeh vladika. — U Gružu je gteminula g.gja File ud. Lupi. Na 17. o. mj. u cvijetu mladosti preminuo je student medicine Marko Gjivanović, sin ' gospara Nika. Ucvijeljenoj rodbini i naše saučešće. Pismeni ispit zrelosti u ljetnom roku ove ško!- ske godine bit će pri mjesnoj realnoj Gimnaziji na 13, 14 i 15 juna, a ispiti će privatista početi 16. juna. Konkurs crtače. ,Ratnoj mornarici“ potreban je izvjestan broj crtača za konstrukcije gragjevinske _ (3), strojegraditeljske (2), električne (1), brodograditelj- ske (2) struke. Reflektanti nek se obrate ,Odijeljenju za Mornaricu“ — Zemun, koje će im sve uslove saopćiti. Zabava u parku ,Gradac“. Odbor ruskih iz- bjeglica u našem gradu priredio je prošle Nedjelje po | podne animiranu zabavu na ,Gracu“ u korist siro- mašnih izbjeglica. t s e lj 2 i _ Pozorišni prikaz. Š uS ipa& nešto brojnijom. o čini »Šokica«, ljubavna tragedija »šokice« i »raca« sa jakom patri- jotskom tendencijom. Naslovnu je ulogu precizno odi-. grala g.gjica Hrvojić. G.gjica H. umije da se uživi u ži- vot dobre i nježne seoske djevojke. Kretnje, glas, iz- razivanje čuvstava.., sve je. to kod nje neusiljeno, bez ikakove afektacije, prirodno. — Vrlo je dobar bio i g. Vučićević u ulozi dobrog, nezretno zaljubljenog ali ipak neosveiljivog »ludog Boje«. Ostale su uloge e davala pred odgovarale sredini. U četvrtak po podne pred punim ' kazalištem davala se Šantićeva »Hasanaginica« i »Hei Sloveni« od Odavića. G. Radenković je i ovom prilikom pokazao . svoj odlični glumački talenat. Malo ko od družine N. P. umije da interpretira snažne i duboke dramske uloge kao g. Radenković st. On je pravi dramski glumac. G.gja Hajdušković je bila kao uvijek na dostojnoj visini. Patriofska slika »Hej Sloveni« bila je takogjer dobro odigrana. Pubiika je dala oduška patriot. osjećajima i zaslužnom priznanju umjetnicima, burnim pljeskanjem. : Molnarov Gjavo u prevodu Tucića odigran je u Subotu 21/5. U toj magiarskoj pozorišnoj igri htio nam je Molnar prikazati misteriozno djelovanje one nevidljive sile, koja se zlobno i sarkastički izruguje ljudskom srcu, što mu je u istinu i uspjelo osobito u prvom činu. Utjelovljenog Gjavla igrao je poznatom svojom vrsnoćom g. N. Hajdušković; pod gjavoljevom . sugestijom održahu se dosljedno g.ca Hrvojić kao Jo- lanta i g. Novaković kao slikar Ivo. Druge uloge spo- redne. — Režija prama raspoloživim sredstvima našeg teatra dobra i bujna. Nakon dugog iščekivanja gledali smo u nedje- lju 22/5 Vojnovićevu ,Smrt majke Jugovića“. Nadali smo se da će Vojnovićeva nacijonalna epopeja biti Razne vijesti. — Turci su potukli Grke u Maloj Aziji te ih prisilili da se povuku prama Smirni, a u ismidskom zalivu potopili su Grčki krstaš , Averof“. : — Tiloyd George izjavio se u pitanju Gornje Šleske za stanovište Njemačke. Ova je vijest zaprepastila Poljake. — Izbori suu Italiji svršili ovim rezultatom : Nacijonalni blok 278, pučka str. 109, socijaliste 122, komunisti 14, re- publikanci 8, Jugosl. 5, Nijemci 4. — U Irskoj traju neprestano nemiri. ; — U Engleskoj se nadaju da će ovih dana prestati ru- darski štrajk, jer su počeli popuštati i radnici i poslodavci. Preko 3. mil. radnika je bez posla. — U Falkirehendorfu (Njemačka) poludila je jedna poro- dica od 11 članova uslijed bavljeuja spiritizmom. — Nj. Vis. Regent otpatovao je.21 t. m. u inozemstvo. — Generalal Hadžić imenovan je ministom rata i mornarice. _ prikazana onakom pripremom kako zaslužuje, ali mo- ramo biti iskreni i priznati, da nas igra u nedjeiju nije zadovoljila. Snahe brzaju, da ih se ne razumije ništa; Damjan (g. Bandić) bez ikakve dramatičnosti ; Angielija (g.ca Nikolić) na mjestima ukoćena nedotje- rana. Režija osjetljivo manjkava, Naprotiv se g.gja Hajdušković kao protagonistica dostojanstveno iznijela, a tipičan je bio i g. Radenković kao slijepac - guslar. — Kuća ovog puta puna, znak, da je publiku privukao | ovaj Vojnovićev epsko-lirski dramatski poem. Repertoar za iduću sedmicu je kako saznajemo _ slijedeći: večeras 24. maja Predić: ,Golgota“ ; sutra 95/V. Stanković : Koštana; u četvrtak 26/V. u 3 sata po podne, predstava za narod, uz snižene cijene Šantić: ',, Hasanaginica“ i Odavić: ,Hej Sloveni“. U veče Be- gović: ,Pred ispitom zrelosti“ i ,Cičak“ — (moglo bi izostati ! ); Čehov : Medved. Petak 27/V. u 4 sata pop: đačka predstava. U subotu 28/V. Gogolj: Ženidba. U nedjelju oprostajna predstava Riškov: «Zmija djevojka“. ži R NA S