St. 2
skog »Narodnog Lista« i Grškovićevog »Jugoslaven-
skog Svijeta«, već se ta borba prenijela i u javnost,
pa smo se ozbiljno bojali, hoće li O. Mijo uspjeti u
svome poduzeću.
O. Mijo nije smalaksao, već je obašao cijelu
Ameriku, sve hrvatske kolonije, a za plaću svog truda,
čuo sam, da se povraća u domovinu sasvim zadovo-
ljan, te da će mu poći za rukom, da usprkos raspo-
pice i izdajice Grškovića i njegovih orlaka i ovdje i
preko mora, podigne dostojan spomenik prvome na-
šemu kralju Tomislavu. Mi Hrvati ovdje nijesmo žalili
novca za tu hrvatsi ku siavu, pa se nadamo, da će nas
O. Mijo iznenaditi spomenikom dostojnim hrvatskog
imena. Želimo mu sretan put u domovinu, te što sko-
rije podignuće Tomislavovog spomenika.
Svima je vama u Starome Kraju dobro 'pozuata
idealna gospogjica Dr. Annie Kristić. Majka joj je Ir-
kinja, a otac Srbin. Budući joj srce optače i krv irska
i srpska, dva je idejala dosljedno vode kroz. život.
Oua je i jako velika Srpkinja i oduševljena katolikinja.
Ona se ne srami ni jednoga ni drugoga, već kamo-
god dogje, posvuda sa ponosom kaže: Ja sam kato-
likinja Srpkinja. Poput svoje maje i Miss Annie Kri
tić zauzimlje se neobično za katoličku stvar, šlo ić
navuklo sia nju ne samo prezir Srba, već i istog oca,
koji je na nju kao katolikinju, bacio svoje očevo pro-
klestvo. Zadnje vrijeme dala se na oživoti jorenje svog
velikog idejala, a oko toga, da se podig igne u Beo-
gradu katolička katedrala, kojim bi srestvom uplivala
na svoju braću Srba da nagju u katoličkoj + uto-
čišće u svojoj vjerskoj potrebi. 'Miss Kristić obratila
se i na sv. Oca papu, koji da je za tu svrhu &ao
više tisuća lira. Za tu istu svrhu radila je i u Engles-
koj, a za istu svrhu radila je i ovgje u Americi. Kad
joj doznao otac za nakanu, da misli ,oskvrnuti“ pra-
poslavni Beograd sa katoličkom katedralom, napisao
je u ,Politici“ članak, koji ste vi svi tamo čitali. Žao
mi je, da nemam članka pri ruci, a njegov je sadr-
žaj po prilici :
,Da se je moja kćer utopila. ragje bi podnašao
žalost nego li sramotu. Njezin rad za katoličku kate-
dralu jest maslo Jezuvita, Kerubina i Serafina, a nada
sve kardinala Bourne, koji pod izlikom, da pomaže
Srbiji, otet će joj njezinu vjeru. Žalim, što joj ne mo-
gu zabraniti, da rabi moje ime, ali joj zabranjujem,
da ne smije pristupiti na grob moj ni na grob oca
"moga. Ona može ili ne može sazidati katedralu,
je sazidala zid izmegjn mene i sebe za vijeke.“
Miss Kristić plače nad tako okrutuim ocem, ali
ipak ne sustaje u svome radu. Akademski naobražena,
promovirana na Oxfoirdskom sveučilištu, neumorno
radi za katoličku stvar. Hoće li uspjeti, da sagradi ka-
tedralu u Beogradu, ne znamo. Ona nas je osvjedo-
čavala, da hoće. Ali, ako uspije, uspjet će ne pomoću
Hrvata-katolika u Americi, gdje se je nadala, već po-
moću drugih Amerikanaca. Ona je imala pred ameri-
kanskim Jugoslavenima dvije mane. Srbi je napadaju
da je katolikinja, a Hrveti joj zamjeravaju, da je od-
više fanatična Srpkinja. Češće smo je nagovarali, da
bez potrebe ne ističe pred Hrvatima svoje veliko srp-
stvo, nek ostavi pri takvome radu politiku, pa da će
imati više uspjeha. Potvrdila nam je ispravnost pri-
govora, ali tko da zaustavi bujicu srpskog patriotizma,
koji joj bukti u srcu ? Sasvim naravski, da su je Hr-
vati jako spektični primali, a još su spektičnije u svo-
je džepove sizali, te se osvjedočili, da se u Jugosla-
viji ne smije ni Hrvat sramiti svog lijepog imena, kad
se Srbi toliko zanašaju svojim imenom.
Mi kao katolici :nijesmo ni najmanje protivni to-
likom srbizmu Miss Kristić, dapače mislimo, da je za
nju, koja je otvorila svoj djelokrug megju Srbima u
Srbiji, potrebito, da bude prava Srpkinja, € uvide Srbi,
da katolička vjera ne smeta, da bude Hrvat Hrvatom
a Srb Srbom. Ali, kao Hrvati najodlučnije protestira-
mo, da se ona kao tobožnia Srpkinja-Jugoslavenka
usugjuje nazivati našu domovinu Hrvatsku prostom
srpskom pokrajinom, kao što se je to usudila ustvr-
diti vogji Hrvata u Americi, Rev. Davorinu Krmpotiću.
Barem ona, koja je akademski naobrežena, ona, koju
katolička pravda uči, da dade svakome svoje, morala
bi biti toliko uvigjavna i pravedna, da ne dira u naj-
svetija čustva hrvateoga naroda. Ja sam osvjedočen,
da će ona odnijeti iz Amerike ogorčenost na hrvatske
svećenike, koji stoje na braniku prava svoga naroda,
ali neka bude osvjedočena, da ne će Hrvati vjerovati
ni njoj ni beogradskoj vladi, dok ne prestanu nijekati
našu prošlost, dok budu smatrali Hrvatsku prostom
srpskom pokrajinom. Preporučamo Miss Kristić, da
promijeni svoju taktiku, da otvori malo širi politički
pogled, pa će nam tada ostati u onoj miloj uspomeni,
u u nam je bila dok nije davala politička izvješća.
salis njemački ustav. 000.
NARODNA SVIJEST
Želimo joj sretan povratak u domovinu. Želimo,
da svojom ljubavi obujmi oba plemena i Srbe i Hr-
vate. Želimo, da oživotvori svoje idejale: da sagradi
katolički hram i da ovjenča svoje djelo: Da čim prije
bude jedan pastir i jedno stado.
iz Jugoslavije.
Koustituauta. U konstituanii se je prešlo na
rasprave o pojedinim djelovima ustava. Prvi dio, koji
govori o imenu i obliku države prihvaćen je ouako
kako je predložen. Za ime Jugoslavija govorio je od
Pučke Stranke Dr. Deželić i Dr. Maci. Izmegju osta-
lih je govorio i Dr. Trumbić. No većina je prihvatila
ime SHS, našto su poslanici P. S. ostavili dvoranu
kličući: Živila Jugoslavija, a radikali odgovorili: Do-
lje Jugovina!
Prihvaćen je i drugi odsjek, koji radi o ličnoj i
vjerskoj slobodi. Izmegju ostalih je tu prihvaćen i
protukatolički Kancelparagrat i ako sa malo glasova
većine, Protiv njega je uz Jugoslavenski izlub glasovao
i Dr. Trumbić, komunisti, predsjednik radikalskog
kluba Stanojević, Li. Jovanović, Dr. Janjić i još 10
radikala.
Sada se vijeća o trećem odsjeku ustava, koji
radi o socijalno-ekonomskim pitanjima. Prvi je govo-
rio kao izvjestiteli policajdemokrata J. Demetrović,
koji je iznio vladino stanovište. Njegov govorije bio
plitak i nestručnjački. Iza njega je uzeo riječ zastu-
pnik Pučke Stranke i poznati socijalni stručajak Dr.
Gosar, Njegov je govor i sa strane protivnika praćen
velikim iateresom. Govorio je o uslovima, koji su
potrebiti za egzistenciju čovjeka, o gospodarskim stru-
čnim viječima, socijalizaciji i agrarnoj reformi, zaštiti
rada, učešću radnika u dobiti poduzeća. Razvio je na-
čelno sistem oporezovanja pa veli, da u prvom redu
treba oporezovat onoga, koji živi od renta, a istom
onda onog koji živi od rada. Stvarnim razlaganjem
ekonomskog programa oborio je fraze g. Demetro-
vića, koji je pokazao da nema razumijevanja za eko-
nomski razvitak. Pobija Demetrovićevu tvrdnju, da je
Jugosl. klub iznio socijalno-ekonomske odredbe prama
njemačkam ustavu. Govori kako je vlada isticala da
nijedan ustav nema ekonomskih odredaba, a sada
Deinetrović iznosi, da takve i to vrlo napredne ši
upo
Dr. Dulibić traži pomoć vinorodnim rani
»Tež. Novine« donose doslovce upit što ga je Dr. Du-
libić upravio na ministarstva financija, saobraćaja, po-
ljoprivrede i trgovine. Ističe kako neokupirana Dalma-
cija ima ove godine oko 300.000 hektolitara vina. za
izvoz. No sav je ovaj proizvod dosada ostao nepro-
dan, jer su nam sva negdašnja lržišta zatvorena, jer
Čehoslovačka, Austrija i Madžarska kupuju talijansko
vino. Posljedice su toga, da narod nema sredstava za
uzdržavanje te je prisiljen da se zadužuje. Osim toga
prijeti vinu opasnost, da se radi vrućine pokvari te ne
će biti bačava, da se spremi novo vino, jer su još
pune staroga. Navagja za primjer Konavie gdje se na
području od 10.000 stanovnika, od 20.000 hek. nije
prodalo nego 3.000 hek. Prijeti narođu katastrofa, ako
se ne poduzmu mjere da se ukloni ili ublaži. Govori
kako je opće mišljenje, da bi se stanje dalo nekako
popraviti, ako se dozvoli peći od vina rakiju bez pla-
ćanja pećarine, pošto je gubitkom Trsta i Rijeke skoro
onemogućen; izvoz u inozemstvo, radi konkurencije
talij. vina trebalo bi sniziti prijevozne tarife za promet
vina u unutrašnjosti. Ali bi vlada mogla naći sredstva
takogjer i za izvoz u inozemsivo. Veli, ako se hitno
ne priskoči u pomoć dalmatinskom vinogradaru cijela
je Dalmacija upropaštena , jer narodu nestaje glavni
izvor opstanka. Ne znamo, još što će dalmatinska i
beogradska vlada na ovo odgovoriti i hoće li poka-
zati volje da narodu pomogne.
Skupštine Pučke Stranke. U predzadnju su ne-
djelju održali nar. poslanici Dr. Korošec i Dr. Šimrak
u Mikloselcima i Tombejevcima u Srijemu brojno po-
sjećene skupštine, na kojima je odobrena dosadašnja
politika i taktika Pučke Stranke.
Pribićević nije ministar policije. Pašić je Re-
genlu prije njegovog odlaska u inozemstvo predložio
dekret o imenovanju Pribićevića zastupnikom ministra
unutrašnjih poslova. Zanimljivo je megjutim, da Re-
gent taj dekret nije potpisao.
Plaćaj narode, Po interpelaciji jednog poslanika
Kk
na ministra Pašića doznalo se, da je put ministara
Jaakovića, Markovića i Triikovića na uskrsne praznike
u Dubrovnik, zapao državu 200.000 K. O. su-
višan svaki k eatar. ca
e
i Junaštvo ,težaka“. Rad poslanika težaka“ :
poštara Franiću, prof, Lovrićevića i trgovca Vrsalovića
u ustavnom odboru i Konstituanti potkrijepio je naslov
što smo ga dali težačk. stranci pred izbore. Ovi de-
mokrati br. 2 imaju dvostruko lice. Jedno tako lice
pokazuju dalmatinskim težacima obećavajući im sve i
sva. Tu su oni junaci riječi. Drugo, pravo lice, poka-
zuju ongje, gdje se zbilja nešto uraditi može za seljake
t. j. u ustavnom odboru i konstituanti, Tu gospodi
zapinje riječ u grlu, a junaštvo ih ostavlja. Za čitavo
vrijeme zasijedanja ustavnog odbora, dok su sve stranke
postavljale svoje, prijedloge, gospoda ,težaci“ nijesu
ni usta otvorili. 4
Kod glasovania o ustavu ponijeli su se na način
samo njih dostojan. Oni vrlo dobro znadu da centra-
lizam zuači hegomoniju srpskog plemena; on znači
vladu policije i ekonomski zastoj pojedinih pokrajina.
Gospodi je p znato da su svi Hrvati i Slovenci proti
tome ustavu pa im je dužnost bila da proti njemu
glasuju. Ali kako da to učine kad su oni sami, kao
i braća demokrati br. 1, centralisti ? Glasovati — za?
Nito ne — mislila su gospoda — jer bi nas marod
ostavio, a mi treba da budemo poslanici, I oni su se
junački“ povukli iz dvorane. Narod će znati okrstiti
pravim imenom ovo ,junaštvo“ i porećiti im:
podo, ne, može se sjedili na dvije stolice I“
Životna opasnost za naše poslanike. Javljaju
»Narodnoj Politici« iz Beograda: Teror,
Beogradu u zadnje vrijeme nastupa protiv hrvatsko-
slovenačke opozicije ne samo sa strane šovinističke
javnosti, nego i sa strane samih službeaih organa, do-
šao je dotle, da je ugrožen i sam život ovih posla-
nika. Neki dan je provalila žaudarmerija beogradske
policije preko ograde kuće, u kojoj stanuju poslanici
Jugoslavenskog kluba, i počela je najdrzovitije napa-
dati ukućane, htijući izazvati incidense, Kada su pro-
tiv ovoga nasilja protestirali zastupnici Jugoslavenskog
kluba i obratili se na ministarstvo policije, nijesu do-
bili nikakvog odgovora. U vrijeme najžešće opozi icije.
Slavena u Beču nijesu se u tugjinskoj austrijskoj dr.
žavi dogagjale ovakove stvari, koje se dogagjaju sada.
,Peckalo“, izvanstranački šaljivi list počeo je da
izlazi u Zagrebu dvaput mjesečno na 8 str. sa slika-
ma. Pojedini broj K 4.
— Ministarstvo je, vojno zatražilo u proračunu 10 miljar-
da kruna za vojsku, ali je. ministar finanojja odgovorio, da
PR ERRENI 8
država nenja teliko novaca.
— Vlada je zabrinuta zbog financijalnog položaja, osobite i
jer misli, da Hrvatska i Slovenija, radi vladine politike neće
učestvovati mnogo u unutrašnjem zajmu.
— Listovi i nadalje javljaju. unatoč dementiranja Vesni-
ća, da je Regent Aleksander otputovao u London, da se za-
ruči sa princesom Mary, kćerkom engleškog kralja. 4
— Poljski je poslanik u Beogradu posjetio Jugoslavenski
klub, da se zahvali Dr. E zbog njegovog zauzimanja.
za interese Poljaka u Šlesk
— General Wrangel će se sa svojim štabom nastaniti u
Srij. Karlovcima.
— Ministar vojni je odobrio, da se uzme oko 2000 Sajko
koji su svršili regrutsku obuku u žandarmeriju. Ovi će voj-
nici odslužiti svoj, vojnički rok kao. žandari, te primati istu |
platu kao i redoviti žandari.
»Novo Doba“ doznaje da će u augusta ove godine
biti c otvorena pomorska akademija u Dubrovniku, u koju će
se primiti oko 100 ofic. aspiranata za ratnu mornaricu. Pri-
mat će se djaci srednjih škola sa maturom.
— Beogradski se ,Balkan“ veseli pobjedi nacijonalista u
italiji, veleći da su oni struja ,reda i slobode“. Čini se, da.
Gosti.
kojim. se u'
se njega malo tiče njihov teror nad Hrvatima i Slovencima |
u Istri i Goričkoj.
Gradske vijesti.
Ekskurzija slušača pedagoške škole. U četvr-.
tak uvečer prispjelo je u naš grad 25 slušača i slušačica
'visoke pedagoške škole iz Zagreba pod vodstvom pro- |
fesora dra M. Šenoe, dra P. Karlića, dra Stj. Gjura-
šina, dra Šuklje i dra K. Babića. Svrha je ove ekskur-:
zije naučne naravi. U Dubrovniku su se zadržali tri
dana, te su pregledali sve znamenitosti grada, poseb :
no biblioteke, arhive, muzej i ostale slarine historij
“ske vrijednosti. Razgledali su i najbližu okolicu. Grad«
ski učitelji i učiteljice, te profesori preparandije bili
su im vodići po gradu i okolici, Izletnici su bili ushi-|/
su otputo-|:
ćeni ljepotom Dubrovnika i okolice. .
vali.u Kotor, odakle će proslijediti
Hvar, Vis i Split.
4 Vicko Markovinčić, umirovljeni luta
sjednik mjesnog šk. vijeća, preminuc je 26. o. mj.
81. godini života. Pokojnik je poznat našem gradi
kao skroman i radišan čovjek, U petak po po io
mu je priregjen sjajau. sprovod. Počivao u n
svojti naše saučešće ! :
E e Kovji