Htanziššet

Ye

Sir; a

ka

NARO NA SVIHEST

Br, 24,

 

on zagovara, (dok nas takogier približuje Bugarima,
odalečuje nas od Rusa. Znam da se je jednom Vuk
narugao Zngelu, koji je u svojoj ,Geschichie des
Konigreich Ungarn“ ustvrdio: đa je sremački jezik
bliži rossijskomu nego dubrovačkomu" (pod dibro-
vačkim jezikom razumijeva se južni dijalekat). I jer
nas južni izgovor najviše približuje Rusima, preporu-
čili su Vuk i Daničić Srbijancima taj dijalekat za
književnost. Potom, ako je gospodinu M. Š. baš to-
liko na srcu pribiiženje Rusima u pogledu pisma, on
bi se imao pozivati na Ruse i u pogledu narječja.
Naprotiv — što vidimo? Rusi njemu vrijede samo
kad se radi o ćirilici; dok, kad se radi o narječju,
onda za njega Rusa kao da i nema!

E, pa šta je to? Ćorav poso svakako!.. I za
danas nek je ovo dosta! V. Medini.

 

Pisma iz naroda.
Dubrovačka okolica.

(Političke agitacije). Naši političari počeše se
micati. Zaljeću se u sela tobože za kakovim poslom,
a tamo njuše politički zrak. Zaustavljaju nas i u gradu
neka gospoda, te nam predočuju, sad ovu sad onu
stranku, kako je kome u prilog. Svjetuju nas, da ne
vjerujemo u hrvatsku pučku stranku, jer da je tobože
ta stranka popovska, a tako ni u druge hrv. opozici-
jonalne stranke. Demokrati zagovaraju svoju, radikali
svoju, a zemljoradnička stranka ističe sebe, kao spa-
siteljicu težaka. Takovi su bili i prije izbora za kon-
stituantu, pa smo ih vigjeli na djelu. Što uradiše u
konstituanti? Radikali i demokrati zajedno sa zemljorad.
strankom udariše ime državi protiv volji naroda. Stvo-
riše kancelparagraf, istakoše čirilicu, postaviše svoje
ljude na viša mjesta, na uprave općina, a ovi kao paše
zabranjuju čak i tjelovske procesije; ukidaju sa op-
ćinskih pečata svece kao m. p. sv. Vlaha svakome naj-
miliju svetinju ; zabranjuju učenicima čitati ,Glasnik
sv. Antuna“ ; ukinuše pouku vjere u školama tamo u
Vojvodini, pa će i na nas red doći. Gospoda se voze
u gala-vagonima više za zabavu, nego li u službene
svrhe na velike državne troškove, a ti narode plačaji
trpi! Skupoća te kruha mori, skupoća uopće životnih
namirnica skupoća vlada do napokon i u poštarskim
pošiljkama. Ako je naša država bogata zemlja kao što
jest, a mi sve ove skupoće_ trpimo, to je najbolji
znak, dalindijšto sunvladini gleda

'Ne vjeruj, narode, više tim strankama, koje su
ti obećavale zlatna brda i doline pri prošlim izborima,
a sve obratno u konstituanti uradili za tvoj interes.

Hrvatska pučka stranka u konstituanti branila je
tvoje opće interese i tvoja prava i tvoju vjeru; za-
govarala je bratstvo i jedinstvo i ravnopravnost. Nije
uspjela, al nije ni odustala! Ona će i dalje jednako
braniti tvoja prava, tvoje interese i: ponosita čela vijati
svoj barjak na kome je zapisano : Bog, rod i domo-
vina. Pamti dobro, narode moj, da svi oni te su k tebi
dolazili pod imenom težačke stranke, demokrata i
radikala, svi su ie ostavili na cjedilu i svi su obratno
radili, nego su ti obećavali. Ne vjeruj ni onim novim
strankam, koje će k tebi doći to su iste tvoje varalice,
ali maškarane! — Čućar na Jadranu.

Iz Broca (Ston). .

_ Vrijeme je, da se i dopisnik iz Broca javi poslije
nekoliko mirovanja. Ove godine reć bi da će sunčana
žega opržiti sve zelje, da od njega nema ni spomene,
ali zato će biti dobri vinogradi, koji i dobar rod obe-
ćaju, ne bude li više kiše, bile bi dobre i masline,
ali je na njima slabi rod ove godine.

. Lov srdjela je obilaz. Zadruga je do sada poso-
lila više od 100 kvintala, a prošle godine nije nego
u sve 50 kvintala. Gledajuć po novinama vidio sam
u »Narcdu« od 1. Juna da vlada namjerava prodati
ma javnoj dražbi kao ratmi plijen oduzeto od bivše
Austr. vlasti narodno i lovačko oružje. Ob ovom sam
i ja pisao kroz »Narodnu Svijest« prije, ali bez kori-
sti. Nek se zato nitko ne čudi što doživljujemo i što
će mo još doživjeti, Od Austrije kao maćuhe nijesmo
se mćgli dobru ni nadati a od sadašnje ni pogotovo.
Jer kakoće ti jedan nešto dati kad ni sam nema, a
to je znanje i dobra volja. A ovo je kao ispravci tu-
gjih pogrješaka. Narode! Koliko si puta čuo i čitao
od tvoje gospode: iko neće brata za brata, da hoće
tugjina za gospodara. Ma nije nijedan nigda napisao,
da se od tugjinca nijesi dobru nii nadao. Da si od
tugjinca mogao lakše podnijet 3 ćuške, nego od brata
ili otac od sina jednu ili samo i krivi pogled! Ljudi
kažu: Vidiš kad je ono učinio bratu svome, šta bi
drugome. Mi nijesmo nikakvi buntovnici, nijesmo bili
u Austriji, koja se toliko bojala, nijesmo ni sada još
mianje, jer smo mi narod u Dalmaciji pozaat u svijetu,
ali ne kako hajduci, nego ljudi dobrii pošteni u sva-

  

koj sstruki izučeni i izobračeni. Zato neka vlada. po-
vrati svakoinu svoje, a neka dotičnik plati pripadajuće
troškove prevoza za njegovo otužje. Jet je u tot
bila mnoga vrijednost, ne radi vrijednosti, nego radi
stire uspomene. Ob ovoj ću uspomeni drugi put.

P, L. Broce.

iz Jugoslavije.

Kriza u kornstituanti. Uza svu kupoprodajnu
pogodbu s muslimanima, starog Pašića teške brige
more kako da skuca većinu za primitak ustava. Po-
slije Narodnoe kluba 38 komunističkih poslanika na-
pustiše konstituantu jer vlada nije htjela povući zlo-
glasnu Obznanu. — Jugoslavenski klub kuša i zadnje
pokušaje da bi se kako spasio sporazum, ali ako
vlada bude i dalje terorizirala bit će prisiljen i ou
napustiti konstiluantu. — Zemljoradnički demonstra-
tivno se je neki dan udaljio iz dvorane konstituante,
pa se ovih dana ima odlučit hoće li i dalje prisus-
tvovati konstituantinim sjednicama. — Po svemu se
vidi da ovaj ustav, što ga hoće današnja demokratsko-
radikalska vlada da silom protura ne odgovara željama
i potrebama širokih slojeva naroda, pa stoga ne može
biti ni duga vijeka i ako će konsorciju Pašić-Pribi-
ćević uspjeti da ga proturaju.

»Kupili ste ustav!“ Radi ovog poklika poslanik
pučke stranke Stjepan Barić bio je od predsjednika
dra Ribara isključen za tri sjednice iz konstituante. Dr.
Simrak i dr. Korošec tražili su da se ova mjera
opozove, a kad im je to bilo zanijekano, čitav Jugo-
slavenski Klub solidarisao se ie s poslanikom Barićem
i za tri sjednice apstinirao od sjednica konstitvante.

Jubilej O. Miškova. Mp. O. Angjeo M. Miškov,
dominikanac, poznati pučki propovjednik i vrti rodo-
ljub proslavio je u Nedjelju 12. o. mj. u gradu Kor-
čuli zlatni jubilci — 8g obljetnicu svoga misnikovanja.
Ovom zgodom Korčula je nastojala, da se oduži svom
zaslužnom »počasnom gragjaninu«, koji je svojim za-
vodom «Angjela Čuvara« stekao neprocjenivih zasluga.
Vrlom svečaru jnbilarcu i naše čestitke, da zdravo i
veselo dočeka i dijamantni jubilej!

Puškarska industrija u Sloveniji. Poradi ne-
sretnog plebiscita u Koruškoj slovenski puškari u
Borovljama biše prisiljeni, da se isele i prenesu svoj .
puškarski zanat u Jugoslaviju. Kao .svoje novo bora-
vište i industrijsko središte izabraše grad Kranj, te
udružiše se u zadrugu ,Puškarna u Kranju“. Pošto je
zadruga nabavila najmodernije strojeve izragjivat će
puške za lov po boroveljskim i najmođernijim uzori-

 

 

interese naroda... ma. Puškarna izr vagine sva u a u puškarski zanat .spada-_
O juće poprave i preradnje sistema. U skiadištu ima

svakojako lovsko oružje, samopale, pištole, municiju
svih vrsta i sve druge lovske potrebštine. U Kranju
osnovat će se državna stručna škola i državni pregledni
zavod piušska. Sa prenosoni ovog sada ptvog i jedi-
nog puškarskog zanata u Jugoslaviji učinismo opei
korak naprijed naše industrije. is

Furtimaština vladinovaca. Iza kako je Jugosla-
venski klub napustio Ustavotvornu skupštinu za tri
sjednice, vlada je na furtimaški način odredila da se
odmah bez ikakve debate glasa o četvrtom poglavlju
ustava, koji govori o državnim i upravnim oblastima.
Dr. Ribar daje to poglavlje na glasovanje, pa je
dakako odmah i bilo primljeno. I tako se ne samo
kupuje, već i profurtimašuje temeljni državni zakon!

Sjajna skupština Hrvatske Pućke Stranke odr-
žana je u nedjelju 5. lipnja u Osijeku. Preko 700 slu-
šatelja nagraulo je u veliku dvoranu, da čuje naše
političare i vogje. Cijeli se Osijek zanimao za tu skup-
štinu, pa se može reći, da zacijelo već davno osječani
nijesu vidjeli: takve svečane skupštine. Prvi je govorio
dr, Korošec. Njegov govor donosimo na drugom mje-
stu. Zatim je narodni poslanik virovitičke županije i
predsjednik HPS Stjepan Barić razložio rad naših po-
slanika u konstitvanti i pokazao, kako radićevska po-
litika — bježati od Beograda — ničemu ne vodi, ne-
go treba raditi da osvojimo i sabor i vladu i upravu
i sam Beograd. Još je uzeo riječ i srijemski poslanik
dr. Šimrak o tom, kako Pašićeva vlada trguje. Svi su
prisutni odobrili rad naših poslanika, da ustraju u
borbi i da se nikako ne dadu maknuti ni slomiti.

Beogradske se stranke strašno obaraju na govore
vogja Pučke Stranke u Osijeku pokazujući ih protu-
državnim. E i

Napokon Talijani odoše! Prama vijestima što
stigoše, Talijani napustiše sva mjesta druge zone,
gotivo nenadno dne 10, 11 i 12 e. nij. — OslobQ
gjenoj braći šaljemo srdačni pozdrav!

12 milijuna stanovnika broji Jugoslavija prema
zadnjem popisu pučanstva.

10 milijuna zlatnih kruna. od likvidirane bivše
austro-ugarske banke donijela je sobom iz Beča naša
komisija kao dio što je pripao našoj državi, Zlato je
položeno kod Narodne Banke u Beogradu.

Ugovor s Rumunjskom. U Beogradu je bio
rumunjski ministar vanjskih posala Take Jonescu te
sklopio ugovor s našom vladom, da će složao čuvati
stečevine rata proti Austriji, Madžatskoj i Bugatskoi.

Njemačko zlato. Vlada je poslala u Pariz ljude,
da uzmu zlato, što pripada fiašoj državi, a od strane
Njemačke. Naši pitaju 600 milijuna njemačkih mataka
u zlatu. - g

 

,Klerikalizam je potpuno poražen“, tako su se
bile razvikale policajdemokratške novine prigodom iz-
bora u Sloveniji, Megjutim je tamo prošlih dana iza-
brano više općiniskih načelnika Pučke Stranke, nego li
uliberalna“ stranka ima odbornika !

Pitanje luk& Baroša i trgovački pregovori s I-
talijom riješeni su po vijestima u talijanskim novi-
nama najnesrelnije po nas. Naša vlada o tom još m4-
kom muči — valjda se sama toga srami. Izgleda, da
je sklopljen ugovor s Italijom na 12 godina, kojim
sno izgubili riječku Deltu i luku Baroš, jer bi s nji-
ma imao upravljati konsorcij od 6 lica: 2 Talijana iz
kraljevine, 2 Riječana i 2 Jugoslavena. 'To pak znači
4 Taiiiana proti 2 Jugoslavena.

K tomu dolaze glasovi da je naša vlada popu-
stila i u bitnim pitanjima naših trgovačkih interesa,
što naslućuje i demisija direktora državnih carina Ku-
šića kaošto i požurena evakuacija druge zone. lsto-
dobno stiže vijest i o obustavi gradnje unske željez-
nice, koja spaja Dalmaciju s Zagrebom.

Na te glasove poslalo je vodstvo Pučke Stranke,
Savez Težačkih vijeća i klub Pučke Stranke u Splitu
najodlučniji protest na Vladu i konstlituantu u Beogra-
du, tražeći da se takove odluke bezodvlačuo opozovii
i preinače.

I opšina Splita upravila je prosvjednu brzojavku
Ministarskom Savjetu te poslanicima Dru Trumbiću
i Dru Krstelju.

Proti takovoj bezglavoji bezdušnoj politici onih,
koji vedre i oblače u Beogradu, podižemo i mi
svoj prosvjed.

Bolest kralja Petra zadnjih se je dana bila po-
goršala. Radi toga bio je Regen pozvan, da se od-
mah vrati u Beograd. Nu kako je kraljevo zdravlje
nešto krenulo na Dolje, brzojavljeno je prestolonasljed-
niku, da ne treba da se žuri. Regent se vraća oko
22,0 mj:

 

Diljem svijeta.

U Rusiji se je razmahao religijozni pokrel, proti
kojemu su boliševici, sa svim svojim aparatom, ne-
moćni. Oni su morali trpjeti na Markov dan (8 maja)
u Petrogradu veličanstenu vjersku manifestaciju. Me-
tropolit i veliki broj svećenstva u punome ornatu
vodili su veličaastvenu procesiju, za kojom je stupalo
veliko mnoštvo naroda sa crkvenim zastavama. Narod
je glasno molio i pjevao. Ko se demostrativno nije
htio otkriti, toga su na to prisilili.

U Českoj se obdržavao zbor delegata Česke puč-
ke stranke. Bilo je prisutno preko 3250 delegata iz
cijele zemlje. Pučka stranka u Českoj ima 4200 orga-
nizacija, a osim toga u 1000 općina povjerenike. U
Omladinskim društvima organizovano je 23:000 mia-'
dića. Na zboru su energično prosvjedovali proti pro-
zelitskoj propagandi srpskog biskupa Dositeja

Turska vlada u Angori je otstupila. Nova bi vlada

rada zbacit Sultana s prijestolja. S Rusijom je već stu-

pila u najtješnje odnošaje.

Grcima slobo ide u Maloj Aziji, pa opet poživalu
pod oružje 12 klasa. Kralj Konstatin se odlučio
poći na frontu.

U Rumunjskoj se bune radi nasilnog provagja-
oja agrarne reforme i novih nameta. Vlada je produ-
žila opsadno stanje.

U Bugarskoj je obavljen popis pučanstva. Dr-
žava broji 4,860.338 stanovnika od toga 2,438,374
i 2,425.964 ženske.

Unatoč rutovima 1912-13 i 1915-18 broj je pu*
čanstva narastao za 430.000.

U Austriji se razmahao pokret za pripojenje Nje-
mačkoj. Po svim je pokrajinama odlučeno provesti pučko /
glasanje. U Salzburgu od 110 hiljada glasovaioje za
pripojenje 44.429, a proti 873. Vlada je demisijonirala.

U italiji provodi činovništvo pasivnu resistenciju
(ne će da radi), jer vlada nije htjela zadovoljiti nji-
hovim zahtjevima. Rasprava proti ganerala Segteja i
ostalih članova misije u Beču koji su pronevjerili oko
1 miljarde lira, započela je.

Sv. Otac poslao je nadbiskupu kardinalu koln-
skome 1,000.000 lira, a monakovskome 500.000 lira,
za djecu centralne Evrope koja su postradala u ratu.

U Portugalu se širi monarhistički pokret. Par-
lamenat je raspušten i raspisani dovi izbori za 20 jula.

U Njemačkoj obdržavaju manifestacije za prisa-
jedinjenje Gornje Sleske Njemačkoj. Na zahtjev Antante
Bavarska mora raspustili gragjanske Garde.

U Irskoj nemiri kako prije. Kod izbora su po-
bjedili pristaše potpune nezavisnosti od Engleske.

U si. Americi traje i nadalje oskudica rada. Ima

! silno muoštvo brodova na prodaju. Lanjske je godine

bila cijena 115 dolara po tonu, a sada nugjaju i po.
25 dolara.

U Coloradu (Amerika) rijeke Aicansas i Foun-
tain poplavile su strašno cijele svoje krajeve. Računa
se, da je 1500 do 3000 ljudi našlo smrt u valovima.
Materijalna šteta cijeni se na 10 miljuna dolara.

 

i .. g
Gradske vijesti.

Dr. Boža Marković, sveučilišni profesor u Beo-
gradu, kao predsjednik Jugosl. Matice obišao je cijelu
Jugoslaviju, te je tako stigao i u maš grad i prošlog
Petka uveče održao predavanje u opć. vijećnici. Čestiti _
starina Dr. Pero Čingrija predstavio je g. predavača