SU si NARO'. NA SVIJEST Br. 25. povjerenika, koji će po svim većim mjestima sabirati marudžbe i naručitelju izdati potvrdu. Potanje kod uprave našeg lista. Mi ovo poduzeće najtoplije preporučamo. Udjeli su maleni; da i siromašniji slojevi mogu sudjelovati kod ovog poduzeća. Kulturne vijesti, Protiv vjerskog odgoja u našim školama. Prosvjetni savjet ministarstva prosvjete izradio je ko- načnu redakciju zakonskoga prijedloga o reformi sred- njih škola u cijeloj državi. Prema ovoj reformi nauka o vjeri neće se u višim razredima predavati kao za- seban predmet, već će se istorija vjere predavati uz opću istoriju, na osnovi hrišćanske etike još u nižem tečaju. Konačni je cilj ove reforme posvemašrje iz- ključenje vjeronauka iz škole, kako je to u Francuskoj uvedeno god. 1884. zakonom Julesa Feryja. Mi se u tome počinjemo povagjati za Francuskom danas, kada se javni duh u Francuskoj počinje odvraćati od do- sadanjega pravca. Quo vadis Jugoslavia ?! Dvadeset godišnjica ,Zarje“. Dne 5. lipnja proslavilo je Jug. kat. akad. društvo ,Zarja“ u Lju- bljani dvadeset godišnjicu svoga opstanka. Društvo je osnovano 1901. u Gracu, gdje je cvjetalo sve do rata bujnim životom. Ono je odgojilo lijepo kolo katoličke inteligencije u Sloveniji. Poslije prevrata društvo se preselilo u Ljubljanu, te se opet sakupilo pod geslom Na krščansko delo“ i nastavilo svoj kulturni rad. Našim dragim ,Zarjašima“ prigodom ovog jubileja srdačno čestitamo želeći, da nastave rad na nacional- NOM i kulturnom polju u onom pravcu, u kom su i do sad za sreću naroda djelovali. Sv. Otac i kongres katoličke Internacionale (Ika) u Gracu. Pripremni organizicijski odbor kon- gresa katoličke internacijonale što će se održati u ko- lovozu o. g. u Gracu, poslao je Sv. Ocu točan izvještaj o svojim osnovama i zamolio sv. Oca za apostolski blagoslov za kongres. Sv. je Otac upravio glavnom sekretaru Ike (Internacionale katoličke), Dru Metzgeru kao: predsjedniku organizacijskog odbora izvanredno ljubezno pismo, u kojem podjeljuje zaželjeni blagos- lov i izražava vruću želju, da bi rad katoličke inter- nacionale rasprostranjivao sve više i više carstvo ljubavi i pravde. Katoličko sveučilište u Manili. Dominikansko katol. sveučilište sv. Tome u Manili datira zapravo kao kolegij iz g. 1611. Papa Inocent X. podigao je g. 1645. ovaj kolegij u red visokih škola. Iz početka su bila na toj školi samo 3 fakulteta i to; teološki, crkvenopravni -i filozciski. Danas je ta škola jedina potpuna univerza u Aziji pod imenom ,Uaiverzitet sv. Tome u Manili“. Univerza imade bogatu knjižica i muzej sa lijepim zbirkama. Profesora imade 90, a proračun godišnji za univerzu iznaša 190.000 piesa. Univerza posjeduje vlastitu tiskaru. U razdoblju od 1899.—1915. promovirano je na tom sveučilištu do 394 liječnika. Pisma iz naroda. (Jadi naših ribara). Kad se ljudi sastanu, obično se o koječem razgovaraju: tibari o ribanju, lovci o lovu, težaci o baštini, trgovci o (rgovini. Najveći je razgovor u današnje doba čitanje: novina. Tu ćeš naći svega i svačesa, pak nek čita što koga. zanima. Čitam i ja tu nedavno u ,Težačkim Novinama“, kako se je zasiupnik naše Pučke Stranke: Dr. Ante Dulibić živo zauzeo kod vlade za hitnu pomoć vinogradarima Neretve i Konavala. To je pravedno i pohvalno, jer teško i vinogradarima, kad im vinograd propane: nad- mice skupe, galica i sumpor još skuplje. Za vinograd puno se lioće troška. Ali inače vinogradarima u da- nmašnje doba kako-tako, a ribarima naopako. Jer valja znat, da je kod nas 1 lit. vina bio o pokladima po 26 do 30 kr. da ga je i vinogradar prodavao po 20 do 23 kr. 1 lit. a to je bila prekomjerno visoka cijena. Valja znati, da kroz sve ratno. doba vlada nije: nigda rekla vinogradaru ne smiješ prodati ivoje vino nego po maksimalnu cijenu; suviše mu je davala šećer uz obaljenu cijenu. Mnogi su se tim obogatili dobivajući šećer za sebe a na račun drugoga. Pa kada je vino- gradarima odmah taka nevolja, što da kažemo o ri- barima, koji u Dalmaciji igraju gotovo najvišu ulogu. Ribar je majprvi pogogjen maksimainom: cijenom, ribarima se oduzimala 1iba uz najnižu cijenu i dijelila _ marodu za opskrbu. Ribari su derali svoje alate, koje “meće više uspostaviti, izim jedino koja dobra izadruga. Ribar je od svoje cijeno prodate. ribe mogao. jedva . da. ishrani sebe i svoju obitelj, a na alate nije.ni mis- : kdo e 4 iji a e lio. Prije je platio 1 kg. pegule 8 novčića sada 24 r.; 1 kg. katrama 20 novčića sada 36 kr. itd. Prije su ribari dobivali so uz sniženu cijenu a to bi tražila Općina. Ove godine ni toga nije učinila, tako :da ri- bari uz išta obilan ulov prodaju u bezcijenu. Dasada je išlo tako, jer su ljudi uzimali za posoliti, a dojdu- ćih mrakova ne dobiju li soli, mogu i ne ribati, A ako ne budemo ribati, tko će nama dati kruha, kad kod kuće nemamo, a ribanje je gotovo naša glavna industrija. Zadruga sama ima soli, a to, jer se posio- vogja na vrijeme pobrinuo, pa nam Vlada doznačila odma, da možemo pridizati prema potrebi do 100 lili uz sniženu cijenu za ovogodišnje ribanje. Za ovo joj iskazujem pohvalu i priznanje. Ja ne kritiku- jem vinogradare, jer i ja prodajem po koji stolitar i nije pravedno da na jednom stradaju, pa to isto vri- jedi i za ribare, I ja se bavim težašivom i ribanjere; ali pitam javnost, zar ne mislimo nigda više na sni: ženje cijena ? Zar nitko ne misli, ako sam ja skupo prodao da je to mnogi siromah skupo platio. Mislili oni, tko prodaje na to odkle će platiti oni, koji ku- puje? Svi ljudi misle cijeno kupiti, a Bi prodati. No to valja po malo izbiti iz glave! S kojim laktom kupiš, stim valja da i prodaš. Što je S valja za- boravljat! Što je tebi potreba, potreba je i drugome, a što nije tebi drago, ne čini ni ti drugome. P. £. Broce. Orašac. (Dvije nezgode). U petak mali Rakidžija našao jednu dinamitu, te se stao tim igrati, Ova ek- splodirala te dijete raznese na više komada. Taj groz- ni dogogjaj uzdrmao je svačije srce u mjestu. Prepo- ručiti je narodu, da eksplozivne stvari drže pod ključem. U četvrtak pred večer opazilo se sa Orašca, da se je jedna barka prevrnula u sred konala. Potrčali naši na more i zavezli se do prevrnule lagje, gdje nagjoše jednu ženu i četvero muškaraca, da se čvrsto drže lagje. Dvojica isplivala do kopna, al naljegli na tako strmu obalu, da nemogoše ma suho. I njih sre- ćom naši opaziše, te ih spasiše. Izmegju te dvojice bio je jedan gospar iz Dubrovnika, koji je u onome času sa sebe sve zdrpio i zaplivao do obale. Barka bila sa Mljefa i vodila u grad čeljad. Naši se opošte- niše i svi se u selu zainteresovali, da topcima pomog- nu. Bogu hvala, kad nije bilo žrtava, Sve što su sobom imali, sve su izgubili, ali hvala Bogu, kad su život spasili. Blato (na Korčuli). (Žrtve požara). Izgleda mi, gosp. uredniče, da mi je odregjeno, da Vas izvješ- ćujem samo o groznim nesrećama, koje sližu naše mjesto. Kada sam Vam se javio prvi put morao sam da Vas obavijestim o nesreći, koja se dogodila baš na prvi dan ove godine. Sada pak, obaviješćujem Vas o nesreći, koja se je dogodila gotovo na polovici godine. U baštini zvanoj ,Kaplja“ obitelj Ivana Bosnić Gabre posjeduje osim vinograda još i dvije kuće-po- tleušice. U jednoj od njih stanuju on sa obitelji, dok mu se u drugoj nalaze potrebiti 'ratarski alati i druge poitrebštine. Dne 20. V. me bijaše otec obitelji kod kuće. Uveče istoga dana otide majka sa starijom dje- com da spava u stojuu kuću, dok mlagja djeca, po svome običaju, pogjoše u drugu. Kad najedanput bukne vatra u onoj kući gdje bijahu djeca.. Zapali se naime trava, koja se nalazaše unpiri. Majka skoči i na svoju: veliku nesreću opazi, da joj u kući gore i djeca. Srće zdvojna u vatru, ali gotovo uzalud. da spasi dvoje djece, koja su se nalazila u blizini vrata. Zdvojna zapomagaše radi ostale djece, ali pomoći ni od kuda. Tužna, morala je gledajući, da pusti troje djece, da budu žrtvom nesmiljene vatre. Rastuženim roditeljima neka je naše saučešće, a mili angjelci neka zagovaraju njihove potrebe kod Svevišnjega. š Velestranjanin. ,Iz dubrovačke okolice. Sa svih strana našeg kotara dolaze vijesti, da je prošla jugovina i velika kiša nanijela veliku štetu težačkim trudima. Jaka vje- trušina izvila lozu, grahija i drugi rukosad, što je bilo na udarcima vjetra. I žitijima je bilo štete, jer povalilo, te na mjesta se neće ni podići. Ječmu nije velel ško- dilo, jer on je dobro dozrio, pa ca ma mjesta počeše žnjeti; ta Vidov-dan mu je rok. Trešnje izmlalilo, pa uljegla u njih i voda i tako od njih manje će se na- rod okoristiti. Ova velika kiša samo je korisna povrćit, pa se je nadati, da će pasulja (graha) biti kao.i ti- kvica i uopće bostana obilno. I kukurazu će ove kiše gp doći. : iz. Jugoslavije. Jugoslavenski kiub i vlada. Beogradska štampa. donosi' posljednjih dana prozirne i tedenciozne vijesti, Ke da: Pašićevat lađa: «pregovara“'s | Jugoslavenskim ki A MA S CA a AO 4% odnio Pia NME RA HA 0 Ipak joj uspije klubom o sporazumu u pitanju pokrajina. To su sa- mo pobožne želje vladinih stranaka, koje osjećaju te- žinu položaja, što je nastao za čitavu konstituantu istupom Jugoslavenskoga kluba, koji reprezentira či- tavi slovenski narod i veliki dio Hrvata. Nakon što su vladine stranke primile nepromijenjeno članke ustava o podjeli pokrajina, s porazum je s Jugoslavenskim klubom više nemoguć i o njem ni jedan član Jugo- slavenskoga kluba nije razgovarao s vladom Pašiće- vom. Protiv Pašićeve vlade moguća je samo borba do sloma ovoga ustava. Slične vijesti počeli su širiti i vladini listovi u Zagrebu. I ovo je mig na diktat gospodara u Beogradu. Ovim vijestima hoće se para- lizirati dojam, što ga je na same vladine stranke uči- nila borba opozicije. Muslimani traže novac. Govornici muslimaa- skoga kluba ponovno su na sjednici konstituante dali vladi na znanje, da mora požurili s ipunjenjem spo- razuma i s isplatom obećanih suma, ili će oni još u zadnji čas odreći službu i glasovati protiv ustava. Pa- šić napinje sve sile, da održi vladinu koaliciju na o- kupu bar još ovo nekoliko dana, dok se ne donese ustav. Zato obećava na sve strane, miri i utišava stra- sti. Muslimanski poslanici neće da se povrate na gla- sovanje i Pašić je u strahu, da oni uopće više ne dogju, kad se bude o ostavu konačno odlučivalo. Brzojavao su pozvani svi vladini poslanici, da dogju na glasanje. Rascjep u zemljoradničkom klubu. Zemljorad- nički klub sada u oči glasovanja o ustavu proživljava ponovno tešku unutrnju krizu, kakvih je već za ovoga zasjedanja kounstituante prošao više i koje su znatno smanjile broj njegovih poslanika. Čini se, da će i sa- dašnja kriza u klubu roditi novim istupima i rascje- pom. Neki članovi kluba hoće da glasaju ,radi srp- stva“ za Pašićev ustav, dok se većina kluba tomu naj- odrešitije opire. Osobito zemljoradnici iz Srbije neće ni da čuju o tom, da bi glasovali za ovakav ustav. Bolovanje kralja Petra. Prema informacijama iz dobro upućenih krugova dvora, stanje je kralja Petra bilo opasno. Liječnicima, koji vrše stalnu siužbu kod bolesnoga kralja, uspjelo je, da upalu pluća svedu na najmanju mjeru, pa premda se je bojalo, da bi. svaki čas moglo doći do katastrofe, zadnje vijesti go- vore o oporavku kraljevom, tako da je izvan svake pogibelji. Liječnici koji su se zauzetno brinuli za kta- ljevo zdravlje odlikovani su od Nj. Visočan. Regenta. Sloboda u evakuiranom Šibeniku. Čitamo .u ,Hrv. Slogi“ iz Sarajeva, da je u Šibeniku 24 sata pošto su ušle naše vlasti u oslobogjeni Šibenik, bio zaplijenjen tamošnji list ,Naprednjak“, jer je donio, da je Šibenik hrvatski grad, a ne srpski, pa “a će takoz i ostati! Bez komentara |! Ćirilica i latinica. U novinama je raspisala U- prava Državnih Monopola (roba, kujom upravlja samo država) jednu ponudu, ko će bolje načiniti one table, što sloje povrh trafika. Upravi: treba takovih tabla 6000 sa ćirilskim natpisom, a 4000 s natpisom u la- tinici i ćirilici: biva najprije sama ćirilica, onda ćiri- lica i latinica zajedno. Prve su table valjda samo za Srbe i srpske. krajeve; a druge za one, koji se ne priznaju Srbima. i Radi ovoga je Dr. Janko Šimrak, poslanik Pučke Stranke, uputio interpelaciju na ministra financija tra- žeći razjašnjenje, kako se ovo slaže sa načelom rav- nopravnosti. i Proslava Radićeve 50 poliiškjićk. U Subotu na 11. o. mj. proslavljena je u Zagrebu 80-godišnjica predsjednika HRSS. g. Stjepana Radića. S ovom je proslavom tjedno bila spojena i 25-godišnjica mje- gova rada. U dvorani je bilo preko dvije hiljade, najviše stranačkih pristaša, iz svih redova gragjanstva i inteligencije. i Povodanj. Prošle Srijede nastao je u Supetrg na Braču prolom oblaka, te je nanio ogromnu štetu, . koja se računa na 10 milijuna kruna. — Čitavo polje. kraj Mostara ostalo. “je pod vodom. Željeznički promet. izmegju Sarajeva i Broda bio je. obustavljen, jer je, željeznička pruga kod Maglaja uslijed povodnja po-., rušena. — , Pošta iz "Zagreba nije do jučer dolazila. Povr naši. zarobljenika iz Rusije. Prošlih' dana stigao je u Zagreb veliki transport naših ljudi. iz Rusije. To su većinom jugoslavenski) dobrovolici i. ratni zarobljenici bivše monarhije. Oni se vraćaju ria. temelju velikog zauzimanja Crvenog Križa i Amerike“. Pričaju da sovjetska vlada čini velike poteškoće Ju- goslavenima za povratak u domovinu. Kažu da u Ru- siji ima još mnogo naših ljudi, koji uopće pe ooo da se mogu povratili kući, Wa GARAGE NI VA