Str S Napoleon je Pija VII. držao pet godina u ropstvu, kasnije je on sam proveo kao rob 6 godina na otoku sv. Jelene. Napoleon je svoju odluku, kojom je oteo papi državu, potpisao u Schonbrunnu kraj Beča. Ka- snije je imenovao svojega sina Napoleona Il. rimskim kraljem.« I taj rimski kralj umro je u svojoj 23. go- dini od sušice u Schonbrunnu u onoj istoj sobi 21. jula 1832. Kad je Napoleon došao u Moskvu dao je skovati posebne medalje. Na jednoj je strani tih me- dalja bila njegova slika, a na drugoj natpis: ,Nebesa su Tvoja, a zemlja je moja.“ (Mislio je na Boga). Tu je medalju poslao po svijetu raznim velikašima, a megju njima i orenburškome guverneru Suvorovu. Kad je ovaj pročitao natpis, pozove rezbara i naredi mu, da ureže u medalju: ,Hrbat je tvoj, a bič je moj.* Suvorov je takogjer mislio na Boga. Takovu je me- dalju poslao natrag Napoleonu. Napoleon se domalo i sam uvjerio, da ga je božji bič potjero iz Rusije. Napoleonov je rod s njegovim sinom izumro, a pape još vladaju u Rimu i ravnaju crkvenom lagjom. Pokrajinski sastanak kat. djaštva u Djakovu. Budući da su neki naši biskupi, a i većiua djaštva izrazila želju, da prisustvuje i djačkom sastanku u Djakovu i katolič. kongresu u Subotici, pa da se pre- ma tome uredi i vrijeme djakovačkog sastanka tako da učesnici uzmognu 14. VII. na veče otputovati do Dalja iz Djakova, a odanle posebnim vlakom u Su- boticu, te na kat. kongresu u Subolici takogjer mani- festirati svoje kat. uvjerenje i načela. Radi toga smo prisiljeni da uredimo naš sastanak ovako: Duhovne vježbe počinju 7. VIH. te taju 8, 9, i 10. VII. 11. 8. imaju akademičari pauzu, a drugi učesnici pridolaze. Sastanak će pak ovako izgledati: 12. 8. sv. misa; zborovanje (.eferati: Problemi našeg djačkog pokreta poslije rata. N. Kolarek iheol.; Ia hoc signo vinces — religiozna podloga našega programa M. Petrović, ju- rist). Poslije podne: 1. Glavne godišnje skupštine J. A, P, D. »Strossmayer«, »Preporod« i »Zora«. 2. Zbo- rovanje srednjoškolaca. 13, 8. Prije podne: sv. misa ; Zborovanje (referati Studij soc. problema, N. Galkov- ski, cand. jur.; Naš praktični soc. rad, D. Pžikryl, iur.) Poslije podne: Praktični organizatorni tečaj za sve. (Drže naši najistaknutiji seniori). 14. 8. Ophod gra- dom; pontifikalna, misa manifestaciono zborovanje ; poslije podne : nastup gimnastičkih odsjeka i »Mladih junaka«, te pučka zabava. Naveće odlazak u Suboticu. . Odbor za sastanak u Djakovu. Pisma iz naroda. Korčula. (Zlatni pir O. A. Miškova). Jučer 12 ov. mj. Korčula je proslavila zlatni pir, 50-godišnjicu misnikovanja, svog počasnog gragjanina, poznatog propovjednika i rodoljuba O. Miškova. I ako je časni svečar želio, da ovaj god skromno sprovede, Korču- lani nijesu mogli i nijesu smjeli, da i vanjskim mači- nom ne iskažu simpatiju, ljubav i poštovanje prama svom dobrotvoru. Zato se jučerašnji dan pretvorio u pravo slavlje, kojemu je sudjelovala cijela Korčula. Grad je bio iskićen zastavama, a napose predjel sv. Nikole, gdje se nalazi samostan O.O. Domenikanaca i zavod sv. Aagjela Čuvara — djelo O. Miškova. Ispred ovog zavoda bio je postavljen lijepi slavoluk iskićen zelenilom i cvijećem sa natpisom : Živio O. Miškov.“ U 9!/a sati sakupio se pred crkvom lijepi broj gragjanstva sa glazbom, d: prisustvuje svečanoj službi Božjoj, koju je svečar otslužio, a prisustvovali su takogjer predstavnici svih mjesnih vlasti, Iza mise, dok je glazba svirala vesele koračnice, predstavnici vlasti i gragjanstvo sakupiše se u samostanu, da sve- čaru čestitaju. Predsjednik općine Dr. Giunio i pre- časni opat Dn. M. Bodulić osloviše svečara, a zatim se ovaj sa svima rukovao i izljubio, očito razdragan i ganut radi onih iskaza simpatije i ljubavi. Iza toga pošao je svečar u zavod ,sv. Angjela čuvara“, gdje ga dočekaše učenice i gojenice, te ga aklamiraše i prigodnim deklamacijama uz produciranje na glaso- viru i pjevanjem, izraziše svoje čestitke, a pri svršetku oslovio ga je općinski tajnik A, Peručić čestitajuć mu u ime svih prijatelja i štovatelja i prikazao istodobno blagoslovjeni 50-godišnji njegov rad za geslo : »Bogu, redu i narodu.“ Uveče je glazba u počast svečaru otsvirala birani program, a predjel sv. Nikole bio je sav rasvijetljen uz bacanje vatrometa, dok su zavodske gojemice pri- redile uspjelu zabavu sa prestavom i udaranjem na glasoviru. -- Ima se naglasiti, da je svečar uz razne brzojavne čestitke primio i čestitku uz posebni blago- slov sv. oca Pape. 1 tako je završena ova svečanost, kojom su Korčulani dokazali, da znadu cijeniti za- sluge O. Miškova za njihov grad, svijesni da zavod, što je on podigao za odgoj ženskog podmlatka u NARONA SVIJEST Korčuli, ima veliku i neprocijenjivu vrijednost, za ino- ralni, kulturni i macijonalni napredak našeg naroda. Zato neka mu je i ovim putem svaka čast i hvala od harnih mu Korčulana. Orašac. (Općinska uprava). Dok je nadležna vlast raspustom našeg starog. općinskog zastupstva, učinila pravedno i po nas korisno djelo, štetno je i neopravdano bilo imenovanje bivšeg upravitelja g. Kastrapeli, učitelja u Brsečinam. U Orašcu ima tko da pokrije rečeno mjesto, što je kašnje i slijedilo po opć. odboru biranom upr. g. Buću. Čovjek agilan, a koji posjeduje odnosnu praksu, što ie valja da ima onaj, te stupa na upravu općine, a koju g. Kastrapeli nije imao; opet g. Buć dotičnu čast vrši besplatno. U Orašcu je i sijelo općine, te je podesnije, da je tu jedan mješćanin. Ipak vlada je prvi put sve ovo bila miinoišla, te pošla u Brsečine i dovela učitelja g. Ka- strapeli. — lIstražujuć sve uzroke u pitanju, ne mo- žemo nać opravdanja, samo sadašuji opć. upravitelj g. Buć nije demokrat, a g. Kastrapeli jest, ali, na ovo naša vlada neće se biti obazirala. Biio što bilo, mi ćemo sada rijet koju vrhu po- žrtvovnosti g. Kastrapeli pokazane u časti opć. upra- vitelja. -- Opće je poznato slabo financijalno stanje naše općine. Ona, uz neke sitnice, nema drugog vrela prihoda neg prireze na izravne poreze. Ti porezi — po starom — nedosižu 10.000 K. G. Kastrapeli po- stavši opć. upraviteljem, bi privremeno riješen dužnog školovanja, a došetati se do Orašca, njemu, mladu, nije teško, moguće lašnje nego poučavati, ipak on je — uz učiteljsku plaću — objeručke prihvatio opć. dnevnice, i tako sebe avancirao i sa drugom kvije- tancom. Divno ! Jedna služba — dvije plaće, bez ob- zira da se tim povisuje opć. teret 120%.!! Slično držanje g. Kastrapeli, nazvati je: neoprav- dano, a tim je isti logično pokazao, da mu je interes pred patriotizmom. — Ovo sada iznosimo za slučaj, ako bi dotičnik u buduće istupio da agitira; gornjim se on — najbolje preporuča. Podstranje (Župa). Uvigjajući važnost prosvjete na kršćanskim načelima, i naše hrv. omi. društvo hoće da stupa onim putem, kojim kroče i druga oml. dru- štva po našoj prostranoj domovini. Zato smo odlučili dobaviti dobro štivo, osobito pak, da se pretplatimo na naš. seljački omladinski: list. »Mladost«, koji ćemo. nastojati proširiti kod nas. Osim toga dne 12. VI. u nedjelju, iza koje je oml. društvo u Mandaljeni odr- žalo javno predavanje sa skioptikonom, i mi smo u svojem mjestu priredili isto predavanje, na kojeije bila nagrnula sila naroda tako, da su mnogi morali stati vanka. Zahvalni smo gg. Ćiru Miličiću i O. Jordanu Viculinu, da su nam bili pri rucii potrudili se do nas, da nam održe skioptikonsko predavanje o starinama grada Rima. A uz nas im i narod ostaje haran. Pozivljemo i ostalu seljačku braću drugove u o- kolici, da se udruže i da u svojim selima osnivaju omladinska društva, jer bez prosvjete nema nam na- pretka ni blagostanja. Cavtat. (Proslava ,Dječijeg dana“.)* Due 12. t. mj. izveđen je u ovoj varoši lijepi program pro- slave »Dječijeg dana«. Na 10. s. u crkvi sv. Nikole, sva mjesna djeca sa gg. nastavnicima i časnim Od- borom, uz velik broj pučanstva, prisustvova službi Božjoj, preko koje preč. župnik zgodno oslovi djecu, pohvalivši ih, što su se toli lijepo odazvali pozivu za karitativna djela. U večer je pohrlio na dječiju zabavu neočekivani broj publike. Zabava započne trolisnom državnom himnom, koju su šk. djeca od vrijednog nastavnika g. R. Franičević, impozantno ispjevala na pozornici, uz pratnju Mp. O. Angjela Jurice na gla- soviru, kao i poslije u dva glasa »Frankopanku«. Osim proslova i deklamacija djeca su nas još obdarila sa 2 moralno-poučne igre : »Drugarice« i »Mlado pastirče«, G.gjice Pessiak milozvučno su izvele duet na vio- linu i klaviru. Zabava je svršila sa šaljivom igrom : »Seljaci n gradu«, koju su umjetnički izveli poznati mjesni diletanti. Hvala dobroj djeci i gg. pripomaga- čicama i pripomagačima na ovako lijepoj zabavi, te se nadamo, da će nas doskora opet iznenaditi sličnom zabavom. Ova je bila za osnivanje fonda za siroma- šnu i sirotnu djecu našeg Cavtata, a drugu bi željeli da bude u svrhu osnivanja prestavljačkog fonda, e da se stvori permanentno društvo. Molimo pako našeg vrijednog gospara Luka, da se zauzme za uregjenje i potvrdu statuta odnosnog mjes. diletanskog društva, koje nek se razdijeli u dvije sekcije: odraslih i dje- ce, — Cavtaćanin uime prisutnih. : # Žao nam je, ali smo morali ovaj dopis skratiti radi pre- uska prostora. kk RUS JE ; i Oo U Srijedu dne 22. ov. Br. 26. Hrvati katolici! Sutra, na blagdan sv. apostola Petra i Pavla s cijelim katoličkim svijetom slavimo Dan dobre štampe. Za uspjeh katoličke štampe kupit će se po na- šim crkvama a i izvan njih. Izvršite svoju savremenu dužnosti pomozite katoličku štampu ! | Odbor Pijeva Društva za promicanje katoličke štampe megju Hrvatima. Iz Jugoslavije. Konstituanta se žuri da svrši raspravu o ustavu, pa da pregje odmah na glasovanje o njegovu pri- hvatu. Ali vladu more teške brige kako da skalupi većinu za prihvat ustava, Nije još jasno držanje mu- slimana, socijalista i zemljoradnika. Muslimanima iz Bosne vlada je upravila neku vrst ultimatuma, na koji su imali odgovoriti najdalje u Nedjelju, socijali- sti i zemljoradnici traže od vlade da uvaži njihove zahtjeve, pa sjedobradi Pašić nezna kako da izigje iz tog škripca. Ali njegova će lukavost naći izlaza! Rodoljublje našeg svećenstva. Splitsko ,Novo doba“ od 18 i. piše: ,Poslije 13 mjeseci i 13 dana povratio se iz zatočenja na svoje mjesto časni i od- važni starina kaptolski vikar kanonik Vicko Scarpa, kojega su zbog njegove nepopustljivosti i odlučnosti odalečili Talijani sa uprave Biskupije. Žalostan postu- pak kulturne nacije, koja vrhovnu glavu jedne Crkve odalečuje od njezine zadaće i njezina zvanja samo za to, jer osjeća skupa sa svojim stadom i ne će pred tiraninom da prigne šiju. Ponosnoga starca čitav je Šibenik oduševljeno primio, a najljepši: je momenat bio, kad je on u ime svoje i svećenstva pozdravio na plokati generala Milojevića, istaknuvši radost da ga vidi sa vojskom u Šibeniku, naglasivši neprocjenive zasluge srpskoga vojnika pod vodstvom uzvišene di- nastije Karagjorgjevića, kojoj se on klanja i odušev- ljeno kliče. Progonsivo kaptolskoga vikara Scarpe ostat će za povijest Šibenika i njegova patriotizma jedna .od U lijepih stranica, a za progonitelje jedna ljaga, koju će kulturna historija za uvijek dolično žigosati onako kao što je već žigosala progonstvo velikoga belgijskoga kardinala Merciera i našega pok. biskupa Mahnića“. Osiguranje radnika, U ministarstvu za socijalnu politiku održana je konferencija delegata ministarstva financija, šuma i ruda i saobraćaja, na kojoj je ko- načno redigovana nova uredba o osiguravanju radnika. Osiguravanje radnika vršit će Središnja Uprava u Za- grebu preko svojih okružnih odsjeka. Potporu će rad- nici dobijati iz ioudova, koji će se stvarati ulozima radnika i poslodavaca. Ulog u blagajnu za pomoć u bolesti snosit će radnici i poslodavci po pola, a za isplatu rente u nesretnim slučajevima sami poslodavci. Osiguranje radnika stupit će na snagu 1. jula 1922. Poštanska vijest: U evakuisanom području li. zone uspostavljen ie promet privatnih paketa i novča- nih pisama te privatni telegrafski saobraćaj sa svim sia- nicama, a telefonski sa Benkovcem, Kninom i Šibenikom. Napadaj komitača na željeznički vlak. mj. oko#7 8 večer dakle još za bijela dana, dočekaše komitači željeznič- ki vlak u pustošini izmegju stacije Brotnice i Glav- ska u Hercegovini. Vlak je dolazio iz Erceg-Novoga za Uskoplje, a odatle za Gruž i Sarajevo. Kad je na- "stupio vlak u jedan odulji prosjek, stadoše puške pu- cati na mašinu i vika, da stane, a ma šinama bila je postavljena hrpa kamenja, da mašina nije mogla dalje projuriti. Čim se željeznica zaustavi čula se zapovijed komitača, da svi izlaze vani, te im narediše, da vade i bacaju novce tko što ima sve na jednu hrpu; sakri- je li itko išta, da će biti namah strijeljan. U vaguni- ma bilo puno civilnog naroda, trgovaca i seljaka koji igjahu za poslom tko u Dubrovnik, a tko za Saraje vo i drugdje. Pri životu nitko ne mario za blago, pa svi redom iskreću novac i bacaju ga na hrpu pred tri četiri komitača, koji naperenom puškom strijeljaju oči- ma na svakoga, te bi knjima pristupao. Neki pak oblijetahu okolo vaguna, gdje je posta bila, a drugi . prigledaše da li je tko još u vagunima izostao, dok njihov vogja i još neki sa vrh procjepa vrebahu na svoje i kretnju putnika. Kad su se svi izredali, a pošta donesena bila, onda pustiše putnike da se krcaju u vagune. Poštarska vreća sa dosta novca razveseli na- kN 3 z x