Str S

Napoleon je Pija VII. držao pet godina u ropstvu,
kasnije je on sam proveo kao rob 6 godina na otoku
sv. Jelene. Napoleon je svoju odluku, kojom je oteo
papi državu, potpisao u Schonbrunnu kraj Beča. Ka-
snije je imenovao svojega sina Napoleona Il. rimskim
kraljem.« I taj rimski kralj umro je u svojoj 23. go-
dini od sušice u Schonbrunnu u onoj istoj sobi 21.
jula 1832. Kad je Napoleon došao u Moskvu dao je
skovati posebne medalje. Na jednoj je strani tih me-
dalja bila njegova slika, a na drugoj natpis: ,Nebesa
su Tvoja, a zemlja je moja.“ (Mislio je na Boga).
Tu je medalju poslao po svijetu raznim velikašima, a
megju njima i orenburškome guverneru Suvorovu.
Kad je ovaj pročitao natpis, pozove rezbara i naredi
mu, da ureže u medalju: ,Hrbat je tvoj, a bič je moj.*
Suvorov je takogjer mislio na Boga. Takovu je me-
dalju poslao natrag Napoleonu. Napoleon se domalo
i sam uvjerio, da ga je božji bič potjero iz Rusije.
Napoleonov je rod s njegovim sinom izumro, a pape
još vladaju u Rimu i ravnaju crkvenom lagjom.
Pokrajinski sastanak kat. djaštva u Djakovu.
Budući da su neki naši biskupi, a i većiua djaštva
izrazila želju, da prisustvuje i djačkom sastanku u
Djakovu i katolič. kongresu u Subotici, pa da se pre-
ma tome uredi i vrijeme djakovačkog sastanka tako
da učesnici uzmognu 14. VII. na veče otputovati do
Dalja iz Djakova, a odanle posebnim vlakom u Su-
boticu, te na kat. kongresu u Subolici takogjer mani-
festirati svoje kat. uvjerenje i načela. Radi toga smo
prisiljeni da uredimo naš sastanak ovako: Duhovne
vježbe počinju 7. VIH. te taju 8, 9, i 10. VII. 11. 8.
imaju akademičari pauzu, a drugi učesnici pridolaze.
Sastanak će pak ovako izgledati: 12. 8. sv. misa;
zborovanje (.eferati: Problemi našeg djačkog pokreta
poslije rata. N. Kolarek iheol.; Ia hoc signo vinces —
religiozna podloga našega programa M. Petrović, ju-
rist). Poslije podne: 1. Glavne godišnje skupštine J.
A, P, D. »Strossmayer«, »Preporod« i »Zora«. 2. Zbo-
rovanje srednjoškolaca. 13, 8. Prije podne: sv. misa ;
Zborovanje (referati Studij soc. problema, N. Galkov-
ski, cand. jur.; Naš praktični soc. rad, D. Pžikryl, iur.)
Poslije podne: Praktični organizatorni tečaj za sve.
(Drže naši najistaknutiji seniori). 14. 8. Ophod gra-
dom; pontifikalna, misa manifestaciono zborovanje ;
poslije podne : nastup gimnastičkih odsjeka i »Mladih

junaka«, te pučka zabava. Naveće odlazak u Suboticu. .

Odbor za sastanak u Djakovu.

 

Pisma iz naroda.

Korčula. (Zlatni pir O. A. Miškova). Jučer 12
ov. mj. Korčula je proslavila zlatni pir, 50-godišnjicu
misnikovanja, svog počasnog gragjanina, poznatog
propovjednika i rodoljuba O. Miškova. I ako je časni
svečar želio, da ovaj god skromno sprovede, Korču-
lani nijesu mogli i nijesu smjeli, da i vanjskim mači-
nom ne iskažu simpatiju, ljubav i poštovanje prama
svom dobrotvoru. Zato se jučerašnji dan pretvorio u
pravo slavlje, kojemu je sudjelovala cijela Korčula.
Grad je bio iskićen zastavama, a napose predjel sv.
Nikole, gdje se nalazi samostan O.O. Domenikanaca
i zavod sv. Aagjela Čuvara — djelo O. Miškova.
Ispred ovog zavoda bio je postavljen lijepi slavoluk
iskićen zelenilom i cvijećem sa natpisom : Živio O.
Miškov.“ U 9!/a sati sakupio se pred crkvom lijepi
broj gragjanstva sa glazbom, d: prisustvuje svečanoj
službi Božjoj, koju je svečar otslužio, a prisustvovali
su takogjer predstavnici svih mjesnih vlasti, Iza mise,
dok je glazba svirala vesele koračnice, predstavnici
vlasti i gragjanstvo sakupiše se u samostanu, da sve-
čaru čestitaju. Predsjednik općine Dr. Giunio i pre-
časni opat Dn. M. Bodulić osloviše svečara, a zatim
se ovaj sa svima rukovao i izljubio, očito razdragan
i ganut radi onih iskaza simpatije i ljubavi. Iza toga
pošao je svečar u zavod ,sv. Angjela čuvara“, gdje
ga dočekaše učenice i gojenice, te ga aklamiraše i
prigodnim deklamacijama uz produciranje na glaso-
viru i pjevanjem, izraziše svoje čestitke, a pri svršetku
oslovio ga je općinski tajnik A, Peručić čestitajuć mu
u ime svih prijatelja i štovatelja i prikazao istodobno
blagoslovjeni 50-godišnji njegov rad za geslo : »Bogu,
redu i narodu.“

Uveče je glazba u počast svečaru otsvirala birani
program, a predjel sv. Nikole bio je sav rasvijetljen
uz bacanje vatrometa, dok su zavodske gojemice pri-
redile uspjelu zabavu sa prestavom i udaranjem na
glasoviru. -- Ima se naglasiti, da je svečar uz razne
brzojavne čestitke primio i čestitku uz posebni blago-
slov sv. oca Pape. 1 tako je završena ova svečanost,
kojom su Korčulani dokazali, da znadu cijeniti za-
sluge O. Miškova za njihov grad, svijesni da zavod,
što je on podigao za odgoj ženskog podmlatka u

NARONA SVIJEST

Korčuli, ima veliku i neprocijenjivu vrijednost, za ino-
ralni, kulturni i macijonalni napredak našeg naroda.
Zato neka mu je i ovim putem svaka čast i hvala
od harnih mu Korčulana.

Orašac. (Općinska uprava). Dok je nadležna
vlast raspustom našeg starog. općinskog zastupstva,
učinila pravedno i po nas korisno djelo, štetno je i
neopravdano bilo imenovanje bivšeg upravitelja g.
Kastrapeli, učitelja u Brsečinam. U Orašcu ima tko
da pokrije rečeno mjesto, što je kašnje i slijedilo po
opć. odboru biranom upr. g. Buću. Čovjek agilan, a koji
posjeduje odnosnu praksu, što ie valja da ima onaj,
te stupa na upravu općine, a koju g. Kastrapeli nije
imao; opet g. Buć dotičnu čast vrši besplatno. U
Orašcu je i sijelo općine, te je podesnije, da je tu
jedan mješćanin. Ipak vlada je prvi put sve ovo bila
miinoišla, te pošla u Brsečine i dovela učitelja g. Ka-
strapeli. — lIstražujuć sve uzroke u pitanju, ne mo-
žemo nać opravdanja, samo sadašuji opć. upravitelj
g. Buć nije demokrat, a g. Kastrapeli jest, ali, na ovo
naša vlada neće se biti obazirala.

Biio što bilo, mi ćemo sada rijet koju vrhu po-
žrtvovnosti g. Kastrapeli pokazane u časti opć. upra-
vitelja. -- Opće je poznato slabo financijalno stanje
naše općine. Ona, uz neke sitnice, nema drugog vrela
prihoda neg prireze na izravne poreze. Ti porezi —
po starom — nedosižu 10.000 K. G. Kastrapeli po-
stavši opć. upraviteljem, bi privremeno riješen dužnog
školovanja, a došetati se do Orašca, njemu, mladu,
nije teško, moguće lašnje nego poučavati, ipak on je
— uz učiteljsku plaću — objeručke prihvatio opć.
dnevnice, i tako sebe avancirao i sa drugom kvije-
tancom. Divno ! Jedna služba — dvije plaće, bez ob-
zira da se tim povisuje opć. teret 120%.!!

Slično držanje g. Kastrapeli, nazvati je: neoprav-
dano, a tim je isti logično pokazao, da mu je interes
pred patriotizmom. — Ovo sada iznosimo za slučaj,
ako bi dotičnik u buduće istupio da agitira; gornjim
se on — najbolje preporuča.

Podstranje (Župa).  Uvigjajući važnost prosvjete
na kršćanskim načelima, i naše hrv. omi. društvo hoće
da stupa onim putem, kojim kroče i druga oml. dru-
štva po našoj prostranoj domovini. Zato smo odlučili
dobaviti dobro štivo, osobito pak, da se pretplatimo

na naš. seljački omladinski: list. »Mladost«, koji ćemo.

nastojati proširiti kod nas. Osim toga dne 12. VI. u
nedjelju, iza koje je oml. društvo u Mandaljeni odr-
žalo javno predavanje sa skioptikonom, i mi smo u
svojem mjestu priredili isto predavanje, na kojeije bila
nagrnula sila naroda tako, da su mnogi morali stati
vanka. Zahvalni smo gg. Ćiru Miličiću i O. Jordanu
Viculinu, da su nam bili pri rucii potrudili se do nas,
da nam održe skioptikonsko predavanje o starinama
grada Rima. A uz nas im i narod ostaje haran.

Pozivljemo i ostalu seljačku braću drugove u o-
kolici, da se udruže i da u svojim selima osnivaju
omladinska društva, jer bez prosvjete nema nam na-
pretka ni blagostanja.

Cavtat. (Proslava ,Dječijeg dana“.)* Due 12.
t. mj. izveđen je u ovoj varoši lijepi program pro-
slave »Dječijeg dana«. Na 10. s. u crkvi sv. Nikole,
sva mjesna djeca sa gg. nastavnicima i časnim Od-
borom, uz velik broj pučanstva, prisustvova službi
Božjoj, preko koje preč. župnik zgodno oslovi djecu,
pohvalivši ih, što su se toli lijepo odazvali pozivu za
karitativna djela. U večer je pohrlio na dječiju zabavu
neočekivani broj publike. Zabava započne trolisnom
državnom himnom, koju su šk. djeca od vrijednog
nastavnika g. R. Franičević, impozantno ispjevala na
pozornici, uz pratnju Mp. O. Angjela Jurice na gla-
soviru, kao i poslije u dva glasa »Frankopanku«.
Osim proslova i deklamacija djeca su nas još obdarila sa
2 moralno-poučne igre : »Drugarice« i »Mlado pastirče«,
G.gjice Pessiak milozvučno su izvele duet na vio-
linu i klaviru. Zabava je svršila sa šaljivom igrom :
»Seljaci n gradu«, koju su umjetnički izveli poznati
mjesni diletanti. Hvala dobroj djeci i gg. pripomaga-
čicama i pripomagačima na ovako lijepoj zabavi, te
se nadamo, da će nas doskora opet iznenaditi sličnom
zabavom. Ova je bila za osnivanje fonda za siroma-
šnu i sirotnu djecu našeg Cavtata, a drugu bi željeli
da bude u svrhu osnivanja prestavljačkog fonda, e da
se stvori permanentno društvo. Molimo pako našeg
vrijednog gospara Luka, da se zauzme za uregjenje
i potvrdu statuta odnosnog mjes. diletanskog društva,
koje nek se razdijeli u dvije sekcije: odraslih i dje-
ce, — Cavtaćanin uime prisutnih. :

 

# Žao nam je, ali smo morali ovaj dopis skratiti radi pre-
uska prostora. kk RUS JE ; i

Oo U Srijedu dne 22. ov.

Br. 26.

Hrvati katolici!

Sutra, na blagdan sv. apostola Petra i Pavla
s cijelim katoličkim svijetom slavimo
Dan dobre štampe.
Za uspjeh katoličke štampe kupit će se po na-
šim crkvama a i izvan njih.
Izvršite svoju savremenu dužnosti pomozite
katoličku štampu ! |
Odbor Pijeva Društva

za promicanje katoličke štampe megju Hrvatima.

Iz Jugoslavije.

Konstituanta se žuri da svrši raspravu o ustavu,
pa da pregje odmah na glasovanje o njegovu pri-
hvatu. Ali vladu more teške brige kako da skalupi
većinu za prihvat ustava, Nije još jasno držanje mu-
slimana, socijalista i zemljoradnika. Muslimanima iz
Bosne vlada je upravila neku vrst ultimatuma, na
koji su imali odgovoriti najdalje u Nedjelju, socijali-
sti i zemljoradnici traže od vlade da uvaži njihove
zahtjeve, pa sjedobradi Pašić nezna kako da izigje iz
tog škripca. Ali njegova će lukavost naći izlaza!

 

Rodoljublje našeg svećenstva. Splitsko ,Novo
doba“ od 18 i. piše: ,Poslije 13 mjeseci i 13 dana
povratio se iz zatočenja na svoje mjesto časni i od-
važni starina kaptolski vikar kanonik Vicko Scarpa,
kojega su zbog njegove nepopustljivosti i odlučnosti
odalečili Talijani sa uprave Biskupije. Žalostan postu-
pak kulturne nacije, koja vrhovnu glavu jedne Crkve
odalečuje od njezine zadaće i njezina zvanja samo za
to, jer osjeća skupa sa svojim stadom i ne će pred
tiraninom da prigne šiju. Ponosnoga starca čitav je
Šibenik oduševljeno primio, a najljepši: je momenat
bio, kad je on u ime svoje i svećenstva pozdravio na
plokati generala Milojevića, istaknuvši radost da ga
vidi sa vojskom u Šibeniku, naglasivši neprocjenive
zasluge srpskoga vojnika pod vodstvom uzvišene di-
nastije Karagjorgjevića, kojoj se on klanja i odušev-
ljeno kliče.

Progonsivo kaptolskoga vikara Scarpe ostat će

za povijest Šibenika i njegova patriotizma jedna .od U

lijepih stranica, a za progonitelje jedna ljaga, koju će

kulturna historija za uvijek dolično žigosati onako kao
što je već žigosala progonstvo velikoga belgijskoga
kardinala Merciera i našega pok. biskupa Mahnića“.

Osiguranje radnika, U ministarstvu za socijalnu
politiku održana je konferencija delegata ministarstva
financija, šuma i ruda i saobraćaja, na kojoj je ko-
načno redigovana nova uredba o osiguravanju radnika.
Osiguravanje radnika vršit će Središnja Uprava u Za-
grebu preko svojih okružnih odsjeka. Potporu će rad-
nici dobijati iz ioudova, koji će se stvarati ulozima
radnika i poslodavaca. Ulog u blagajnu za pomoć u
bolesti snosit će radnici i poslodavci po pola, a za
isplatu rente u nesretnim slučajevima sami poslodavci.
Osiguranje radnika stupit će na snagu 1. jula 1922.

Poštanska vijest: U evakuisanom području li.
zone uspostavljen ie promet privatnih paketa i novča-
nih pisama te privatni telegrafski saobraćaj sa svim sia-
nicama, a telefonski sa Benkovcem, Kninom i Šibenikom.

 

Napadaj komitača na željeznički vlak.

mj. oko#7 8 večer
dakle još za bijela dana, dočekaše komitači željeznič-
ki vlak u pustošini izmegju stacije Brotnice i Glav-
ska u Hercegovini. Vlak je dolazio iz Erceg-Novoga
za Uskoplje, a odatle za Gruž i Sarajevo. Kad je na-

"stupio vlak u jedan odulji prosjek, stadoše puške pu-

cati na mašinu i vika, da stane, a ma šinama bila je
postavljena hrpa kamenja, da mašina nije mogla dalje
projuriti. Čim se željeznica zaustavi čula se zapovijed
komitača, da svi izlaze vani, te im narediše, da vade
i bacaju novce tko što ima sve na jednu hrpu; sakri-
je li itko išta, da će biti namah strijeljan. U vaguni-
ma bilo puno civilnog naroda, trgovaca i seljaka koji
igjahu za poslom tko u Dubrovnik, a tko za Saraje vo
i drugdje. Pri životu nitko ne mario za blago, pa svi
redom iskreću novac i bacaju ga na hrpu pred tri
četiri komitača, koji naperenom puškom strijeljaju oči-
ma na svakoga, te bi knjima pristupao. Neki pak
oblijetahu okolo vaguna, gdje je posta bila, a drugi .
prigledaše da li je tko još u vagunima izostao, dok
njihov vogja i još neki sa vrh procjepa vrebahu na
svoje i kretnju putnika. Kad su se svi izredali, a pošta
donesena bila, onda pustiše putnike da se krcaju u

vagune. Poštarska vreća sa dosta novca razveseli na-
kN 3 z

 

 

x