#
Str. 2
presv. San: Procesiju je uzveličalo
i 800 zastavoneša na čelu društava i korpo
Uzoran | ap govor izrekao je dne 30. maja,
na američkom groblju _u Suresnes-u, američki posla:
nik M. Hugu C. Wallace, prigodom pomena stier,
palim junacima. Izmegju ostaloga kaza: ,Jedno je za-
jedničko i živim i mrtvim: tamo preko groba nalazi
se mjesto pokoja i sreće, koja je baštinstvo onih,
su ispunili svoju dužnest, Svaki križ, koji vidimo tamo
pred sobom, resi grob. heroja, je umro za one
što živu. Svaki od sj de simbol ne žrtve,
stalno ova žrtva t u nebu nenagrag
Slavimo ove pokojnike, ali ih me cplakujmo :
dio jest najljepši, a kada se na početku svake godine
vratimo u ovo šutljivo prospimo na njihove
grobove svoje cvijeće i ljubavlju i pobožnošću, ali i
s punom stalnošću, da je ovo mjesto uistinu polje
počinka, oni, koji u nier ivaju,
mir Gospodnji*.
i glazba
racija«
što
koji
njihov
i da ugjoše u
Pijevo druš-
Glavaa sku peta Pijeva društva.
tvo za promicanje katoličke štampe megju Hrvatin:
saziva za dan 14. srpnja 1921, u 4 sata poslije podne
u dvorani Hrvatskog Katoličkog Narodnog Saveza u
Zagrebu, Kaptol br. 27, svoju IX. redovitu glavnu skup-
štinu s ovim dnevnim redom: 1. Izvješće
uprave i nadzornog odbora. 2. Stvaranje zak
Ski središnje si il mjesnih zborova. 3.
Izbor se članova središnje uprave, nadzornog
vijeća i Ha suda.
i
Pisma iz naroda.
tok Korčula. (Dva nabočna slavlja.) Ove go-
dine na 25. jula bit će izvanredna svečanost u Čari.
Svake godine hrli na taj dan mnoštvo svijela iz svih
mjesta otoka Korčule kao i sa poitotoka Peiješca na
zavjet »Gospi od Čarskoga Polja«. Ove pik godine
bit će procesija sa Gospinom prilikom sve do u luku
Čavića, gdje je prema predaji bila i nagjena i zato se
pripravlja izvanredno slavlje. Sa' svih bližih: i daljih
mjesta dohrlit će toga dana veliko mnoštvo. hodočas-
nika, da se pomoli čudotvornoj »Gospi od Čarskoga
Polja«.
Drugo slavlje bit će na »Otoku« (Badija) kraj
grada Korčule, gdje se čuva čudoitvorno Propeće, čije
je glava remek-djelo rezbarske umjetnosti. Kako ga
gledaš s koje strane, tako vidiš gdje se Spasitelj. bori
sa smrću, gdje izdiše, i gdje je već mrtav spustio
glavu. Na sve p ce proi e ovo Propelo dubok
doj
ji
k »svelom Križu < od Otoka«.
putnik i pomorac, kad ; i
gdije ie samostan O.O. Franjevaca sa umietničkim kla-
ustrom i sa vrijednom bibliotekom, sjeti se i "ovog
svetišta. Ove pak godine na dan asiškog prošteaja sla-
vit će se jubilarna 150-godišnjica prenosa sv. Križa u
novu prostranu kapelu sagragienu milodarima pobož-
* opozicije
NARODNA SVIJEST
1867.
nog naroda još godine 1767., kako se je' god.
ophod sa sv.
to god. 1897.
pele, oltara sv. Križa i cijele crkve. Ujedno ćeobiti
proslava i 700-obljetnice HI. reda sv. Frune, Slavlje
će trajati tri dana i to 31. jula, te 1. i 2. augusta.
Iz raznih mjesta pripravlja se veliki broj hodočasnika
na ovo slavije.
Križem po moru oko Otoka, kako se je
Iz Luke Šipanjske. (Manifestacije prigodom
Regentovog oslobogjenja.) Dne 30. lipnja stigne ov
vijest, koja na prvi mah _ ožalosti cijelo naše m
da je naime naš mili Regent Aleksandar bio napadnut
od klete zločinačke ruke nekog razbojnika, čija pa-
klenska namisao osta bezuspješna, jer naš kraljević
tim ne bi povrijegjen. Na veselu vijest o izbavljenju
okiti se cijelo mjesto. svečanim zastavama. U veče u
na ko-
su zastupani: općina, svi uredi, društva i
te veliki broj pučanstva. Prije izloženja presv
enta mip. g. župnik progovori prisuinim tuma-
rok, radi kojeg smo se večeras u hramu nena-
dno sabrali, te reče, da imamo zahvaliti: Svevišnjemu
na tolikom daru, (kojeg nam ie ovom prigodom podao,
oslebodivši od pogibli smrti našeg. budućeg vladara.
Takogjer preporuči da molimo Providnost, da i unaprijed
čuva: od svake nesreće na ljubljenog Kraljevića
zajedno sa cijelim prejisnim Domom, a na sreću i
mile domovine Jugoslavije. Šipanjanin.
7 sati“bi u našoj crkvi svečano blagodarenje,
jem
bili
ponos naše
Makarska. I kod nas je proslavljen primitak
ustava i spas Regenta. No naš grad što ćuti za Re-
genta ne ćuti za ovakav ustav. Na vijest o spasu Re-
genta cio .se grad okitio, a poslije podne: držana je
svečana zahvalnica u katedrali. Poslije svečanosti .u
katedrali imala je biti povorka, ali narod nije htio u
njoj sudjelovati, jer je. znao, da će to izrabiti stano-
vita klika i našem gradu, da ga izaziva. 1 nije se pre-
vario !: Prije povorke, u kojoj su osim klikaša prisu-
stvovali samo oni, koji su morali, održao je načelnik
Matulović pred općinom govor, u komu se usudio
reći ovo: ,Veliko je djelo gotovo, primljen je. usiav.
Opozicija nije mogla zapriječiti ustav, za to se je po-
vukla kukavički iz konstituante; nije mogla spriječiti
ustav, zato litjela ubiti Regenta“.
Kako se može ovako govoriti sa strane načelnika
u općini, koja u ogromnoj većini pripada opozicijo-
nalnim strankama ? Nije li ovo izazivanje ?. Ali_kli-
kaše karakterizuju poklici, koji su padali vrijegiajuć
osobito Hrvate. katolike, Ushdili "i se in-
sultirati preč. starinu kanonika Pavlinovića i Di. O:
Grabića, kad su se vraćali s Poglavarstva, gdje su u
ime makarskog klera izrazili veselje nad spasom)Nj.
Vis. Regenta.
Mi se pitamo: dokle će Hrvati katolici morati
vo snositi? Nije li ovo profanacija patriotskih
lava? Nije li ovo sramota za naš grad ?
I ako nacijonalna opozic ja nije prisustvova
vorci, oua i danas kliče: Zivio Regent! ali: prezire ;
koji ovako nisko profanišu patrijotske nian'ifestacije
i sramote naš grad pred poštenim svijetom. — Opo-
zicijonalac.
s
DIC
p
one
iznimno učinilo prigodom popravka ka-
Br. 28.
I J ..
z Jugoslavije
2
Borba jugoslavenskog kluba za reviziju ustava.
Jugoslavenski je klub prigodom svoga izlaska iz kon-
stituante naglasio pred. čitavom. političkom javnošću,
da će nastaviti borbu protiv današnjeg sistema u za-
konodavnoj skupštini t. j. da će sudjelovati u njezi-
nom radu, Jugoslavenski je klub uvijek stajao na sta-
novištu, da se sadašnji apsolutistički režim ne smije
pustiti bez kontrole tim više, što će sadašnja vlada u
zakonodavnoj skupštini nastojati proturati takove u-
redbe i zakone, koji bi imali ustaliti njezin režim.
Ona će dalje iznijeti lakav izborni zakon, koji će biti
uperen protiv Hrvata i Slovenaca, sa vlačđa bi bez i
zora upravljala državnim novcem. Za sudjelovanje
radu zakonodavne skupštine propisana je zakletva na
ustav, Tu je zakletvu“ položio klub uz ograđu, da
traži reviziju ustava u svim točkama ustava, koje se
ne slažu sa programom pučke stranke. Sa žalošću
treba koustatovati, da stanovita opoziciona štampa,
koja bi imala uzeti za prvotnu zadaću, da se u ovo
ozbiljuo doba okupe sve opozicione grupe hrvatskog
i slovenskog plemena i one grupe srpskog plemeuaa,
koje nijesu zadovoljue sa ustavom, čisto korteški na-
pada politiku jugoslavenskog kluba. Megjutim je po-
znato, da je i krajnja ljevica komunističkog kluba u-
potrebila istu taktiku i položila zakletvu na ustav.
Kontituanta je izvršila svoj posao, naime doni-
jela je ustav, pa je posebnim ukazom dne 2..0. mj.
pretvorena u zakonodavnu skupštinu sa zadaćom . i
djelokrugom redovitog patlamenta. Parlamenat je po-
čeo istog dama i svoj rad, te su izabrana dva odbora:
Parlamentarni za izradnju novog poslovnika. i. prora-
čunski odbor. U parlamentarni odhor izabran je i je-
dan član Jugoslavenskog kluba, a u odbor za prora-
čin 2 člana Jug. kluba.
Regent na putu. Prošle sedmice otputovao je
Regent Aleksandar ti Francusku. Na prolazu kroz Za-
greb zaustavio se je kratko vrijeme u hrvatskoj pri-
jestolnici i provozio gradom. Kad ga je pučaustvo pre-
.poznalo priredilo mu je velike ovacije. Za njegova:
odsustva vršiti će vladarsku vlast minist4rsko vijeće.
Istraga vrhu pokušanog atentata: na Regenta
svakim (tanom donosi nova otkrića. Atentat je bio na
dalezo zasnovan, a išao je za sveopćim prevratom u
' našoj državi. U Novom Sadu Ne čitavo skladište :
bomba i jednu mašinsku pušku. Upletena je i komu-
nistička ofganizecija u Beču, pa će naša vlada poseb-
nom notom tražiti raspust te organizacije.
Mjesto pokrajinskih viada — komesari. Po
novom ustavu imale bi prestati pokrajinske vlade, mje-
sto njih bi upravljali za neko vrijeme pokrajinama na-
Sida se u Beogradu radi oko toga di stave za namjes-
nika u pokrajinama, ali to pitanje nije još riješeno,
»Novo Sunce“ !?
1. Spiritizam se je pojavio polovinom prošlog
vijeka i to baš god. 1848. u Americi. Odaiie se je
munjevitom brzinom stao širiti - diljem cijelog svijeta.
Sve je ko ludo hrlilo na spiritističke seanse. Glasoviti
mediji — cd kojih je gotovo sve do jednoga na
koncu konca bio otkriven kao prosti varalica — obi-
lazili su sve veće i manje gradove starog i novog
t
svijeta. Spiritizam se je stao slaviti kao neva znanost,
dapače kao nova vjera, kao novo sunce, koje bi imalo
da obasja i pročisti ovu staru i grešnu zemlju. Mnogi
učeni ljudi posvetili su se sasma proučavaniju spititis-
tičkih pojava; osvanuli razni spiritistički časopisi,
proučavali se svi mogući spirilistički fenomeni.
Ali ovaj zanos malo: je trajao; brzo je nadošio
gorko razočaranje i kod najoduševijenijih pristaša spi-
ritizma. «Prva je katolička Crkva poslije: svestranog
proučavanja. spiritističkih pojava gromko. zagrmila svoj
mjerodavni. ,Non_licet“, .nije . dopušteno, dapače. je
strogo. zabranjeno svim, vjernici baviti se. pak i
samo pasivno / prisustvovati 1 spirtisič kim seansama.
Iza toga slijedilo je bezbroj priznanja. najobjekivnijiu
učenjaka pak čak, i pristaša spirilima, da spiritizam
nije nikakva. znanost, mi vjera, jer nema nikakovih
stalnih načela, ni vjerskih članaka..Izjave. duhova po-
stojahu. s dana u dan sve. to.više grao
jedan od viših duhova; tvrdi, to ih deset drugih niječe,
iretih \isti. duh danas govori.
došlo do onog por
og sadi. =
esa Ri :smo_ga “Put n "Bea
ai n > spi isičke pov apsurdne, EE upe
i neznatne i da tu nema mjesta ni bilo kakovom na-
pretku, ni usavršenju.
Spiritisti se uzalud trude. eto: već dobro pola
vijeka, da prikažu blagotvorne zrake tog novog sunca
i ozbiijni ljudi pravom pitaju,. koja je. dobra donio
spiritizam bijednom, čovječanstvu 2 Je li ublažio ne-
volje, je li donio mira ljudskom srcu ? Je li usavršio
ljude, te ih podigao iz gliba «materijalizma ? Od svega
toga ništa svijetu nije poznato, ni dokazano ; to valja
da: još, spada: u ,tajne“. A.i zajduhovniji spiritisti
pokazali su se veoma materijalnim i egoističnim, jer
i najslavnijim medijima ili je bila svrha slava, ili ma- ,
terijalna korisi, te kad im pri seansama duhovi nijesu
bili sklori,, znali su se uteći vještinama i varkama.
To ih je na koncu konca diskreditovalo i prikazalo
prostim varalicama, koji su i mnoge učene Aiude znali
za više /godina «vješto vući, za, nos. i
_Megjutim, dok spiitisti ne smiju da se diče, ni
ponose, blagotvornim zrakama tog novog. sunca, dotle
su sve jače. i jače i iz ijale na površinu zlokobne po-
sljedice i po vjeru i po_ moral i po ljudski poredak,
a osobito pe ie o ći i daš duševno zdravlje onih, te 's
spiritizmom bave. Ž alost a ji jei previše. sinteza. šve
njegove p EDA
— Spirilizam i ere sistem različitih. po
java i zato je ka poteža njegova an pi "Nek
ay zgodno. / označio, a čiljeirh sim jed dnačba. sa
ski M u
i e i oka Da vješ-
lanica.
TA SE
tg iečnni
a fiaravne sile M ima se p isu
i f
O EE EI
mjesnici, imenovani od centralne vlade u Beogradu.
više sile (duhova) i to je ireća nepoznanica.
. Spiritističke pojave dadu se razvrstati u razne
kategorije kao fizične i inteligentne. Glasoviti spiriti-
sta Willam Crookes razdijelio ih je,matrinaest vrsta :
1. micanje predmeta bez napora n. pr. stol se okreće,
što samo medij ili sabrani polože na nj ruke. 2. a-
kustične pojave: glazbila sama. udaraju (»duhovi« pri“.
regjuju čitav »koncert«), 3. Tjelesa mijenjaju težinu.
4, Teška tjelesa udaljena od medija premještaju se.
9. Stolovi, i stočići sami se dižu u zrak. 6. Medij se
diže i visi u zraku. 7. Manji predmeti kzo knjige tet
amo i tamo. Nijedna stvar od jednom nema mira; /
kuhinjske posude lete sve naokolo, »duhovi« razbacuju
odijela na sve strane. 8. Optični pojavi: vide se iskre
i raznobojno svijetlo. 9. Prikazuju se “svijetle rike. 10.
Pisanje duhova. 11. »Duhovi« se »materijalizaju« i
dadu se fotografirati. (Ovu: M 'ai najbolji spiritisti $
nijesu mogli tvrditi.) deo "Raza e druge pojave 'kao'_
uzlovi se sami ti vezuji uju i z Ni Stisnite. \rake ki i
noge >»dul ova« ( lih medijeve forme i ve“
ličine ).' 13.'Dr g komplicirane 'poja ave. Spi-
i sve, ove pojave istinite, gli
SE
rilisti su.
jogi
O i