S
Kroz vrijeme rata kao i za talijanske okupacije i
naša je pučka škola mnogo šta pretrpjela i sad bi tre-
balo jake ruke, da se to popravi i uredi, Školi je prva
zadaća da uzgoji našu djecu, koja su uslijed, raznih
prilika i neprilika ostala puno zapuštena sa svakog
gledišta. Ali protiv očekivanja, što smo sada iza oslo-
bogjenja dočekali?! Došao nam za učitelja i jedan
od mlagjih — golobrko momče, pak započeo svoj rad
po receptu naprednjaka. Čujemo, da on neće da se
djeca Bogu svome mole ni prije ni poslije nauka, da
bi dapače izrugavao jednu svoju kolegicu rad njezi-
nog vjerskog osvjedočenja. Pustog li kavalirstva?!
Kakav uzgoj od takova uzgojitelja ! Zar će kršćanski
roditelji, da takova šta podnose, da im djeca me budu
uzgojena u strahu Božjemu ? Što će onda od naše
djece da bude? Ako škola nema da uzgaja djecu, onda
bolje da je i ne bude. Mi ovo iznosimo sada uvjere-
ni, da će i nadležne vlasti dozvati pameti tog mladog
deliju, i da nećemo biti primorani, da se na ovo po-
vraćamo. Iz roditeljskih krugova.
Iz Jugoslavije.
Put Dra. Korošca u Čehoslovačku. Preko Bu-
dimpešte otputovao je 14. 0. mi. Dr. Korošec u Karlove
Vari u Čehoslovačkoj. Čitava beogradska štampa o-
svrće se živim komentarima na ovaj put, te mu pri-
pisuje veliku političku važnost.
Trgovački pregovori s Italijom Na sjednici
delegata u Beogradu za trgovački ugovor s lialijom
došlo je do sporazuma u temeljnim principima. Naj-
teže je bilo riješiti pitanje obalnoga brodarstva i pita-
nje ribolova. Talijani su iražili, da im se dopusti slo-
bodno vršenje obalnoga prometa na našoj obali i slo-
bodan ribolov u našim teritorijalnim vodama. Naši
delegati nijesu htjeli u ovom pitanju ništa popustiti i
konačno su Talijani odustali od ovih svojih zahtjeva.
Pitanje obalne plovidbe riješeno je tako, da obalnu
plovidbu izmegju naših luka mogu obavljati samo naši
brodovi, dok plovidbu izmegju naših i talijanskih luka
mogu vršiti i talijanski brodovi. U našim teritorijal-
mim vodama južno od otoka Oliba ne mogu Talijani
ribariti, dok sjeverno od ovoga otoka mogu talijanski
i jugoslavenski ribari slobodno loviti, samo unutar
jedne milje od obale talijanske odnosno jugoslaven-
ske zabranjeno ie lovljenje ribarima druge države. Za
eksploataciju morskoga područja oko Lastova tražili su
naši delegati pravo za naše ribare S Visa i Korčule
da u opsegu svoga prijašnjega prava mogu loviti ribu
i u teritorijalnim vodama Lastova. Trgovački prego-
vori bit će dovršeni. Sporna pitanja kao pitanje Ba-
roševe luke i evakuacija treće zone Dalmacije poipi-
noma su isključena u ovim pregovorima. Oni ovaj
put nijesu uzeti u pretres.
»Novo Sunce“ !? -
Hi. Je li spiritizam mova ili stara stvar, o tom
nećemo: sada divaniti, već ćemo gledati na zrake toga
»sunca«, kako one djeluju na nas smrtnike, da li bla-
gotvomno iti ubitačno. Svako dobro stabio dobre plo-
dove ragja, a zlo stablo zle plodove dava. Po plodo-
vima njegovim najbolje ćemo ga po tom upoznati.
Zato čemo danas baciti pogled na posljedice, na dje-
lovanje tog »Novog Sunca«!?
Izjave raznih učenjaka, liječnika pak i samih
spiritista, kao i statistični podaci posebno sabrani naj-
riječitije nam govore 0 pogubnom djelovanju spiriti-
zma i na dušu i na tijelo. A jedna od najžalosnijihi i
najubitačnijih posljedica te nove nauke jest njezin ka-
uzalni savez sa raznim duševnim bolestima. »Spiriti-
zam i ludilo«, to je naslov mnogim raspravama i
mnogim knjigama, a oslanja se na žalosnim činjenicama.
= Svi iskusniji spiritisti posvjedočuju, da su mediji
redovito već od naravi skloni na abnormalnu psihičnu
djelatnost, na histeriju i slična bolna stanja duše.
Veliki amerikanski časopis »Boston Pilot« piše:
»Većina spiritističkih medija zazire od ijudi, postane
slaboumnim, poludi. Isto je tako i sa muogim sluša-
teljima i gledaocima spiritističkih predstava. Ne progje
ni tjedan, gdje ne bismo doznali, da je jedan od ovih
mesretnika skončao sebi život ili bio odveden u lu-
dnicu«, Ovako su te novine pisali još 1. januara 1852.
i-od tada počela se voditi posebna statistika tih žalo-
snih slučajeva, a rezultat je od onda do danas jednak,
samo što je broj nesretnih slučajeva još veći.
Vrhovni ravaatelj zemaljske ludnice u Pragu na
službeni je upit austrijskog ministarstva javno konsta-
tovao, da spiritizam pogubno djeluje ma ljudski um,
da u ludnici u Pragu kao iu drugima ima žrtava
..cijelog zborovanja j
"radili
+ brošuri. Tu Dr. Mennebsrg analizuje samo one sluča-
NARODNA SVIJEST Br. 20.
Većina i ,većina“. U talijanskoj komori dobio Željezni kovani novac od 20 filira po naredbi
je Giolittijev kabinet prilikom zadnjega glasanja većinu — ministra financija još vrijedi, i porezni uredi dužni su
od 34 glasa. Pošto se ta većina Giolittiju i njegovim ga primati.
drugovima pričinila premalena, oni su dali demisiju. Šteta od poplave u Bosni cijeni se na 56
— U Beogradu su Pašić i Pribićević dobili većinu od milijuna dinara _ili 224 milijuna kruna. U kotaru
13 glasova a nijesu demisionirali, čak ni onda, kad dubičkom ima štete za 12 milijuna dinara.
su znali, da su se dva plemena jugoslavenskog na- Nove novčanice od 1/4 dinara (1 krune), pu-
sia kampaktno izjavila protiv le vlade. Kad bi Pe. štaju se u promet i važe na teritoriji Kraljevine 'sHS.
šićeva vlada bila dobila 1 glas većine, ni onda nebi kao obavezno i zakonom priznato 'platežno sredstvo.
dala ostavke, Zašto? — Zato, jer ovdje na Balkanu Državne blagajne i ostali državljani kraljevine SHS.
vladaju posebni pojmovi o parlamentarizmu. Pašić je dužni su pri plaćanju primati ovakve novčanice do
u staroj kraljevini Srbiji kroz godine vladao jednim 25 dinara.
glasom većine, pa zašto se to ne bi prakticiralo i
sada ?.! Tako Subotički ,Neven“. Konac zaplijenjen !
Diljem svijeta.
Irska i Engleska sklopili su prošle sedmice pti-
mirje i vode se izmegju vogje lraca De Valesa i Loyd
Georgea pregovori historičke važnosti. Ima nade, da
će doći do sporazuma, i da će Irska napokon dobiti
željenu slobodu. Vijest je proizvela veliku radost u Irskoj.
ž i i : Albanska vlada. Iz Drača dolaze vijesti, da je
SE : som u E agi e Ee za Mbaniju sastavljena nova vlada pod predsjedniš-
trzavice izmegju Hrvata i braće Srba, koji su hijeli tvom Ilije Vrioni.
dati sletu ne jugoslavenski, nego čisto srpski karakter. Grčka se oporavlja u ratu s Turskom. Zadnje
s tim u savezu neka se ne zaboravi ni ova zgoda. vijesti javljaju, da grčka vojska . prodire slavodobitno
Nakoa prevrata obustavili su u jednom većem bosan- naprijed.
skom mjestu svoje djelovanje i srpski i hrvatski Sokol.
da i i : i .. o
Srpski je Sokol do rata jedva živolario, a hrvatski se radske vijesti.
silno razvio i stekao lijep imutak. Nakon zborova- | : :
+ Dr. Pero Čingrlja. Prošle srijede 13/7 neiz-
je gradom vijest, da je
nja u Novom Sadu zaključilo se, da se oba Sokola /\N
stope u jedan, što je i bilo. Odbor je biran bez ika- mjernom brzinom proširila se j i
kvih separatističkih predrasuda. Slučajno je u odbor zaklopio svoje trudne oči starina dr Pero Ginerija:
došlo više Srba. Za par mjeseci zaključio je odvor, da dugogodišnji dubrovački načelnik, narodni zastupnik
se Sokol nazove Srpski Soko, improvizirao je glavnu iistaknuta po cijeloj domovini uvažena politička ličnost.
skupštinu, koja je na to pristala. Sada je tamo Srpski Na tužnu vijest općina i sva društva izvjesiše zastave
Soko! s bogatim inventarom negdašnjeg Hrvatskog "4 po stijega, a dućani se zaviše u crninu u znak
Sokola, a Hrvati, ako im je volja, neka ponovno osni- žalosti nad gubitkom narodnog borca.
vaju Hrvatski ili S. H.S. Sokol. - Dr. Čingrija na odru. Megjutim je u njegovoj
E i M o O re na Boninovu bilo postavljeno tijelo na odar. Po-
NIC RK ORO ra a
je već u Zagrebu i održao razne opisan ia počast, a počasnu stražu obavljahu sokoli i vattogAS<i-
= : Ž je sa vo- Općina dubrovačka izdala je značajan nekrolog i 0-
Sa sokolskog sleta u Osijeku. Najoduševljeniji
Sokoli otišli su sa sokolskog sleta u Osijeku razoča-
rani. Mjesto hiljada i hiljada Sokola nije ih došla ni
polovica. Mjesto manitestiranja narodnog jedinstva za
gja pozicij a i išao i jeni ži PI SRE ić
Đ A NA no BRE SD Sloveniju smrtnicu za zaslužnim pokojnikom, a oglasiše njegovu
T C i +. + aaa GE
E svrhu. a se naime, da je nedaleko smrt osmrtnicama osim pokojnikove obitelji još i od-
j U ći . ... o:
ijepanje u vladinim grupama. Većina demo+ gjeinička komora, Jugoslavenska Matica, čiji je pred-
krata napustiti će današnji kurz njihove siranke i sjednik bio, Hrvatska Radnička Zadruga i Gundulić,
Pribičević će ostati u manjini. Radikali nakon odlaska Dia Radničko Društvo, Sokol, Sloga i Aka-
Pašićeva bit će spravni pregovarati za sastav vladesa demski klub. Izdan je loči. jedča čpigram i pri-
Jugoslavenskim klubom i sa Radićevcima. Izgleda, da codna pjesma D. V. Medini, koju donosimo klize te
ćr. Trumbić pomaže rad Stojana Protića. Stojan Pro- nei i V. V. Vahašovića. :
ti ieE za ne dana u Rimske Toplice u Sloveniji, Sprovod Dra Pera Čingrije bio ie veličanstveni
ao REI rad. U Rimske Toplice 1iumf njegovog patriotizma, značajnosti. : poštenja.
g SE da Miha Klaića Dubrovnik nije vidio
eg. Svi Dubrovčani bez razlike političkog
aše mu duboku počast. Sprovod je kre-
nuo u četvrtak 14 o. mj. u 9 sati popodne iz vile na
Boninovu do u crkvu sv. Vlaha. Sprovodu prisustvo-
vahu uz škotsku djecu sve mjesne korporacije sa svojim
Poslije spr
veličanstven
uvjerenja isk
Ovogodišnja žetva bit će u Bačkoj Srijemu
o slaba. Već se nude ovamo višaći strojevi, koji Di
za 12 posto. Naprotiv u Djakovštini i u Posa-
vini je žetva jako dobra. Računa se na 12—16 metara
žita po jutru.
jak:
ove zabluće. — Medicinski auktoriteti izdali su razne uza svu blagost i objektivnost u prosugjivanju ne
knjige i napisali više rasprava ob ovom pitanju. Tako može inače, a da najstrože ne osudi bezdušno propa-
primjerice Dr. R. della Torre, čije je čuveno djelo »O_ giranje spiritizma megju narodom, jer to može da
spiritizmu i duhobolju« prevedeno na razne jezike; bude od najkobnijih posljedica po duševno i tjelesno
Dr. Lapponi, osobai liječnik pok. Lava XIII. a osobito zdravlje naroda.
glasoviti psitiater na glinici »Charitć« u Berlinu Dr. Zaključit ćemo sa izjavom jednog svjedoka, ko-
R. Henneberg. jemu spiristii ne mogu prigovoriti. To je Dr. Fridrik
Ovaj ačenjak temeljilo raspravlja o tom pitanju Meiei, urednik »Psihičkih Študija«, najvećeg glasila
u »Arhivu za psibiatriju«, ie su njegove studije »O spiritizma u Njemačkoj, koje je utemeljio sam Aleks.
spiritizmu i ludilu« na pose oštampane u posebnoj Aksakov i dugo im vremena bio urednikom a kosnije
saradnikom. Dr. Meier u svom članku »Spiritizam i
ludilo« veli, da su oni ljudi, šio tjeraju vulgarni spi-
ritizam »više manje umobolni«. A o spomenutoj ra-
dnji Dr. Henneberga veli, da je to ozbiljna opomena,
koju valja ma srce staviti svim onima, koji tjeraju spi-
ritizam u svrhu, e bi dobili priilopćivanja duhova.
Svoje pak razlaganje završuje ovim značajnim riječi-
ma: »Spiritizmom ne smije se nikada baviti narod,
niti spadaju njegovi pokusi u salon, već jedino u
sobu učenjaka i u znanstvena društva iskusnih istra-
živalaca«. ' i :
S ovim završujemo ovo više nego žalosno po-
glavlje o najgorem plodu spiritizma. A sad neka pro-
sude bespristrani čitaoci, služili na čast »mračnjačkoj
nepopustljivosti katoličkog klera« (riječi iz podliska
mjesnog »Rada« br. 85.), što je kalolička crkva strogo
zabranila svojim vjernicima, da se bave spiritizmom.
Koja će majka dopustiti svojoj djeci, da srću u ta-
jeve, što ih je onu sam doživio u svojoj praksi na
berlinskoj psihiatrijskoj klinici, a iz maožine materijala
odabrao je osobite ove slučajeve, koji su s patološ-
kog gledišta najpoučniji. U uvodu te brošure konsia-
tuje pisac žalosnu činjenicu, da se u povijesti vračanja,
gatanja i čaranja počevši od najstarijih vremena vazda
opetuje ista pojava, koja se tako često opaža kod
spiritizma, nekakvo unutrnje srodstvo tik fenomena
sa raznim sblicima dukobolje. A mnogobrojni su ia-
kovi slučajevi, gdje su spiritistički fenomeni uzrok iu-
dila i malnitosti.
Samo takove slučajeve iznosi Dr. Heaneberg u
spomenutoj brošuri ne ulazeći u one i onako poznate
i upravo nebrojene slučajeve, gdje je spiritizam povo-
dom teškim žiučanim bolestima svake vrsti. Spome-
nata klinika »Charitć« u Berlinu prepuna je takovili
slučajeva. Prostor nam ne dopušta da takove sluča-
jeve nabrajamo, ali to možemo drugom zgodom. kovu opasnost, da izgube i zdravlje i najljepši dar.
Istaknuti treba, da je. Dr. Henneberg u svom čovječji : il flor dell! intelletto. Zar je prosvietljenost |
sudu veoma reserviran i trijezan. Tako n. pr. on drži anglikanskog klera morala čekati te& god, 1917. sa
pretjeranim, što veli Forbs Winslow u svojim patolo- melikim spiritističkim pokretom, koji je uzdrmao cijelu
škim istraživanjima, da ie naime »u klasičnoj zemlji Englešku, za znanstveni dokaz o egzistenciji i vječ-
spiritizma«, u Americi u kratko vrijeme poludilo mosti duše ? (Isporedi podlistak »Rada« br. 85. o.
10,000 ijudi, zbog spiritizma, Pak taj Dr. Henneberg g) Ne vjeruju li u to i narodi Afrike?1 — Zeglb,