Sna RE

NARODNA SVIJEST

8 Br. 30.

 

zdravili Jugoslovene i njihov kat. gjački pokret, kao
jedan od najsolidnijih pokreta.

Mnogobrojni pozdravi stigli su kongresu, izme-
gju kojih su najvažaiji pozdrav predsjednika čehosl,
vlade, načelnika Praga, čsi. ministra prosvjete, kardinala
Bourne-a, Renć Bazina, poljskoga kat. gjašiva, biskupa
Šarića, westminsterskog nadbiskupa itd. Iza pročitanih
pozdrava čitao je Ph. C. 3. Krlin referat: Vrelo. ži-
vota kat. inteligenciji. Svečani ovaj zbor bio je završen
molitvom ; »Vjerujem...« — S. — (Nastavit će se)

Pravoslavni katehete i vjeronauk. Nastavnici
vjeronauka svih beogradskih srednjih škola držali su
prošlih dana konferenciju, na kojoj su jednoglasno
osudili projekt za reformu srednje škole i stvaranje
novog tipa gimnazija. U jednoj rezoluciji apeluju na
sve pozvane faktore, da ovaj projekat odbace u inte-
resu cjelokupne srednjoškolske nastave, pa da se iz-
radi nov projekat u sporazumu s crkvom i ministar-
sivom vjera.

Odlikovanje. Papa je odlikovao bivšeg ministra
Ljubu Jovanovića velikim krstom Grgurovog reda radi
njegovih zasluga kod sklapania konkordata sa bivšom
kraljevinom Srbijem.

Liga Bijelog Krsta. U Francuskoj je osnovano —
već ima više godina — društvo mladih ljudi, koji su
se megjusobno obvezali poštenom riječju, da će se
do braka uzdržavati od spolne namire i to drušivo
mosi ime ,Liga bijelog Krsta“. Već imaju po svim
krajevima Francuske svojih podružnica. izvještaji svih
tih društava [ zuju, da spolno uzdržavanje u ranoj
mladosti diže fizičku, intelektualnu i moralnu snagu
u čovjeku. (»Zdravlje« br. 3. 1921.)

 
 
 

  
 

Zar privilegirana crkva? Ministarstvo je vjera
izdalo novu uredbu o višem upravnom savjetu srpsko-
pravoslavne crkve, koji će preurediti materijalno go-
spodarstvo crkve i kojega troškovi idu na račun dr-
žavnog budgeta, a njegovim članovima plaća država
dnevnice. Za ustoličenje pak pećskog patrijarha potro-
šila je država 18 milijuna dinara. Usprkos toga poli-
caj-demokratski i čokorilovski listovi neprestano pišu,
da katolička Crkva traži privilegirani položaj u državi.
Megjutim riječi lete, a djela ostaju.

Svjetska katolička illmska organizacija. Kako
javljaju njemački listovi, namjerava bivši njemački mi-
nistar financija Erzberger osnovati svjetsku katoličku
filmsku organizaciju. Zadaća ove organizacije bila bi
proizvodnja filmova, koji bi propagirali katoličke ideje.
Poslovni ravnatelji ove organizacije bili bi zastupnik
Fleischer (centrumas) i pisac dr. Lerch.

 

Pisma iz naroda.

Kliševo. (Naš domorodac.) Svišetkoni prošasiog
mjeseca stigne iz Amerike u svoje rodno mjesto Gro-
mača g. Stijepo Majkovica sa svojom čestitom gospo-
gjom Jelom. Nazad 30 godina kao mladić otigje u
Ameriku i nastani se u Californiji, mjesto Tresno.
Svojom umnom radinošću prištedi lijepog novca. I na-
kon tako dugog neprekidnog niza godina evo ga opet
k nami, ali žalibože za kratko vrijeme. Dogje da po-
hodi svoje stare roditelje i ostalu svojtu. Ma i ako se
je u Americi gotovo preporodio ipak sačuva u svojem

srcu ne samo ljubav roditeljsku već i domovinsku.

Kao dobar Hrvat, dobar je i jugosiaven. Veseli ga,
što smo sva tri brata sada u jednoj domaćoj državi,
te vidi njezin napredak u megjusobnoj ljubavi i je-
dnakopravnosti. Zato ga i zabrinjuje. započeta srpska
hegemonija, jer kaže: mi ćemo se megjusobno klati,
a država će se slabiti, dok će neprijatelj izrabljivati
maše razmirice i slaboću za svoju korist odnosno našu
štetu. Nije ovo samo moje mnijenje nego i svih ssvi-
jesnih naših domorodaca u Americi. Jadikufe na našu
amošnju zapuštenost na gospodarskom polju. O na-
šim iseljenicima kaže, da ima mnogo imućnih ljudi,
koji su zaslužili najviše sa poljoprivredom. Fali im
organizacija pogotovo nacijonalna. — Prošle nedjelje
sakupi u svoju kuću svu svojtu. Preko sto i pedeset
osoba bili su pogošćeni bogatim objedom i večerom.
Takve gozbe nije bilo niti će biti u našim stranama.
Njegova ljubav prama svojoj rodbini i svojti nije ma-

rila za toliki trošak, samo da ih vidi sve na okupu, .

pa se zajedno s njima prorazgovori i proveseli. I u
istinu bio.je dan vesela. Pjevalo se je i udaralo ci-
jeli dan i noć do zore. Nije falilo .ni narodno kolo,
što ga prva zametne njegova čestita supruga. Izgledan
je i kršćanin. .Na. blagdan sv. Petra nije mario preva-
liti sa svojom gospogiom posve ružan dug put samo
da sluša svetu Misu. Želimo koli njemu toli njegovoj
gospogii ugodan i sretan boravak u našoj sredini.

Budva. (Pošla krava na oranje...) Jednim anal-
fabetskim dopisom u cetinjskoj radikalskoj »Crnoj
Gori«, koji stoji ispod nivo-a pismenosti jednog naj-
mlagjeg pučkoškoica, neki nas je Oraško podražio,
da mu se ovako javno ismijemo. Ej, kad bi budala

šutila, nebi niko znao za njezinu budalaštinu, al ona

hoće da govori i da se čini pametnom ...: Tako je i
s ovim dopisom. Da je g. Draško zabo pero negdje
drugo, mjesto da piše, bio bi mnogo bolje učinio.
jer onako bi gjubre znalo za gorčinu njegova pera,
a ovako mi znamo za prazninu njegove tikve....
Si tacuisses...

O svi vi državljani Jugoslavije čujte prenemaga-
nja g. Draška nad našom »drskosti, koja se nije čula
u državi S. H.S.+ kad se u crkvi sv. Frana u Budvi
pjevala trojedna himua u drž. blagdanima. Zar ne,
drskost? Drskost i potp. Biničkoga, kapelnika muzike
kr. Garde, koji je i složio sve tri himne u jedau.
Drskost i cijele muzike, koja se pod njegovim ravna-
njem usugjuje da svira tu himnu ; Drskost — jeli g.
Draško — i cijelog beogradskog Dvora, koji mirno
sluša tu himau. Ha, ha, ha, takovih ste bljutavosti
izrigali, dragi gospodine ! Ma Vami je, g. Draško Ra-
dikaloviću, suvišno i govorit o tome, jer je Vaše pi-
sanje dokazalo da nijeste sposobni da shvatite ni naj-
primitivnije stvari. Ovoliko smo iznijeli da Vam se
javno nasmijemo i napomenemo da muzika Kraljeve
(čujte Kraljeve, Kraljeve !) Garde u samom Beogradu,
u samom beogr. Dvoru svira tu himnu, nad kojom
se Vi toliko zgražate i koju smo mi »u brk svim vla-
stima« pjevali. Prekrstite se i još jedan put »i latinski
i hrišćanski« pa se odlučite, da Više ne umakate u
crnilo... »Frankovci« će opet pjevat tu istu himnu,
jer je ona himna sloge i jedinstvenosti narodne, a Vi;
g. Draško, izvolite opet doći u crkvu, da na detek-
tivski način ubilježite hoće li Don Ame Mušura >ča-
sno i pošteno vršiti svoju dužnost«. To svakako, g.
Čokoriloviću,

Da koga ste vraga spominjali »sinfoniju« ? Što
tim htjedoste reći ? Mislite li.da je »sinionija« kakav
muzički instrumenat ? Ili kakva posuda za kuhanje?
Vi ste bar takovim shvaćanjem napisali tu riječ,
Uistinu ste Vi, g. Draško, svojim pisanjem izveli je-
dan strašan disakord. A mismo i naučeni na slušanje
tih Vaših disakorda....

Dakle: unaprijed pero ongje, gdje Vam već
preporučisino. =- Raboš —

Broce (Ston). — U Nedjelju 17. pr. mj. doži-
vjelo je naše mjestance veselo slavlje. Toga se je dana
proslavio n kući čelik-rođoljuba hrvatskog g. Ede Mi-
pir njegove mile i dražesne kćerke Marije, sa
g. Ćirom Herzig kr. kapetanom pješadije, naše gore
listom rodom Senjaninom. — Vjenčanje je obavio nji-
hov prijatelj preč. g. Da. Karlo kan. Budanac iz Du-
brovnika, koji je uz domaćeg župnika preč. g. Dn. N,
Buntjelića nadpopa dekana toplim i krasnim govorom
oslovio vjerenike. Slavu uveličaše i tamburaši iz Stona.
Sretni mladi par otputova sutradan u ponedjelnik naj-
prije u Slavoniju do vjerenikove majke, otkuda će za-
tim u Petrinju kod Siska u Hrvatskoj. Mladom paru
želimo svaku sreću i Božji blagoslov na novoj stazi
života 1.

Mrcine. Pred 20 dana se okotila jedna svinja sa
9 mladih, megju kojima se nalazi jedan muškić, koji
uopće nema udo za vršenje veće nužde. Isti sisa kao
i ostali, samo što svaki dan nakon stanovitog vremena
izbaca (bljuje) dok se inače na njemu ue opaža da bi
trpio. Kod uda za vršenje mauie nužde, prama pred-
njoj strani, ima jednu manju šupljicu iz koje viri na-
rast mesa.

g se
Iz Jugoslavije.

Ženidba regenta Aleksandra. Njeg. Vis. pre-
stolonasljednik Aleksandar vjerio se je u Parizu sa
vojvotkinjom Sofijom od Ysa. O ovoj vjeridbi do sada
nije izdano službeno saopćenje, ali je ministarstvo spolj-
nih poslova dobilo brzojav, kojim se ta vijest potvrgjuje.

Princesa Sofija od Ysa vojvotkinja Vandome
druga je kćerka Filipa Emanuela vojvode od Vandoma
i Alenkona i njegove žene Henriete princese belgijske.
Princesa Sofija rogjena je 19. oktobra 1898 u Neilyu
na Seimi. Osim nje ima vojvodski par još dvije kćeri
i sina. Prva kćerka zove se Marija Lujza, uđata za
princa Filipa od Bourbon Sicilije. Treća kćerka Geno-
va još je meudata. Brat odnosno sin im je pritic Karlo
Filip vojvoda od Namura. Eo

Princesa Sofija je iz kraljevske kuće Bourbon-
Orleaus i vuče svoju lozu od Filipa vojvode Anžuvin-
skoga i Orleanskoga. Od ove kuće bio je od 9 kolovoza

 

 

 

1830. god. do 24. veljače 1848. Louis Filip kralj
Francuske.

Radnje oko dogradnje kraljevskog dvora nasta-
vljaju se velikom brzinom, jer će ženidba biti već
ove jeseni,

Vladina: akcija protiv komunista i njihovih
posianika 26. VII. se sastao ministarski savjet na vi-
jećanje o položaju u državi. Pojedini su ministri istakli
svoje mišljenje o političkom položaju u državi i o
mierama, kako bi se uništila teroristička akcija u dr-
žavi. Iza toga e primljen zakon o zaštiti države. Ovaj
zakon ima dva dijela a zabranjuje se njime propagi-
ranje anarhističkih i terorističkih ideja i svaki rad
protiv države. Drugi dio, koji govori o odmetnicima,
takogjer je vrlo oštar i sadrži odredbe o skitnicima i
besposličarima, koji se po tom zakonu mogu osuditi
na prisilni rad od 1—5 godina. Vlada je iza toga od-
lučila, da se komunistička stranka stavi izvan zakona,
jer je protivudržavna. Komvnistički se mandati ukidaju.

Predsjednik parlamenta dr. Ribar dao je zatvorili
sobu u parlamentu, koja je bila stavljena na raspo-
laganje komunističkim poslanicima. Ova je mjera po-
duzeta zato, jer je navodno ustanovljeno, da su ove
prostorije bile ieglo komunističkih terorističkih akcija.

Žandar puca u vlaku. U vlaku što vozi izmegju
Koprivnice i Zagreba izvršeno je dne 24 pr. ij.
strašno ubojstvo. Na stanici Dugoselo ušla su u vlak

'braća Rudolf i Franjo Horvatić, prvi porezni činovnik,

drugi tipograi, oba iz Zagreba. Braća su klicali i pje-
vali. Malo zalim ušao je i oružnik s puškom, te im
je naredio, da ne pjevaju, jer da će ih inače uapsiti.
Radi toga nastalo je kratko ali gorko prepiranje,. 4
toku čega je žandar proglasio Frana Horvatića uapše-
nim. Oružnik je nazivao njih i njihovo društvo ko-
munistima. Nastavilo se prepiranje, te se žandar Dušan
Krušić povukao u kut vagona i ispalio megju P»komu-
niste". Hitac je usmrtio potpuno nevinog Zlatka Ar-
nolda bankovnog činovnika, teško ranio Rudolfa
Horvatića, a lakše je ranjen i neki Ivan Kasanda. Kad
je \vlak stigao u Zagreb žandar je Krušić uhvaćen i
zatvoren, te će biti sugjen po svoj strogosti zakona.

Zlatku Arnoldu, koji je kao potporučnik za vri-
jeme prevrata učestvovao u okupaciji Megjumurja ie
za izvrsno službovanje u vojsci bio odlikovan Redom
Bijelog Oda V. stepena, priregjeu je veličanstven spro-
vod na državne troškove. Sprovodu je učestvovalo do
20.000 osoba, a nošeno je preko 150 vijenaca. Na
grobu se dirljivim govorima oprostiše od te nevine
žitve više govornika, a počasna čela je izpalila
salvu, P. u m.!

Za što su samostojneži glasali za ustav. JoloĐ:
"Tribuna“ br. 31 javlja: Dopisnik sarajevskog ,Naro-
da“ iz Beograda (broj 23 jula) javlja ovo: Slovenački
samostalni seljaci (9. poslanika) glasali su pod pogod-
bama, koje slabo ko zna: slobodan izvoz stoke iz
Slovenije, tri mjesta u pokrajinskoj vladi, 50,000.000
din. u naturi i jedno poslaničko mjesto ma gdje u
inostranstvu“. ,Slob. Tribuna“ nastavlja: ,Pogodba je,
kako se vidi vrlo realna i ne bavi se mnogo» ideolo-
gijom«.... Sve jasnije biva, da marod vrlo skupo
plaća ovaj divlji brak radikalno-demokratski i alimen-
taciju za njegovo ustavno neđonošće«.

Dobri su zaista trgovci ti naši ustavotvorci !

Prijeteća pisma ministrima. »Politika« donosi,
da su komunisti u zadnje doba počeli slati prije-
teća pisma pojedinim ministrima. Naročito se uzelo
na nišan osobe ministra S. Pribićevića i dra Ribara.
Prijeteća pisma primili su i neki vogje socijalista, a
najviše od njih Dragiša Lapčević.

Evakuacija treće zone obavit će se, kako se
javlja iz Beograda, 17. kolovoza. Iza evakuacije treće
zone imali bi se nastaviti trgovački pregovori s Italijom.

,Narodna Straža“. Pod ovim naslovom počeo
je u Šibeniku da izlazi tjednik, koji u uvodnom član-
ku ističe, da će u prvom redu posvećivati pažnju
gospodarskom i kulturnom napretku Šibenika i sje-
verne Dalmacije. Brinut će se i za ostvarenje željez-
ničkog spoja Šibenika i Dalmacije. List stoji na sta-
povištu državnog i narodnog jedinstva, te će suzbijati
svaki pokušaj plemenske majorizacije. U kulturnom
pitanju stoji na stanovištu, da je vjera u vječnu istinu
temelj zdravog poretka i napretka, te će rušenje vjere
u narodu smatrati diranjem u temelje naše narodne
države. U socijatnim pitanjima stoji na principima so-
cijalne pravde, a protiv kapitalističkog izrabljivanja.
Osobitu će pažaju posvećivati sudbini naših otetih i
zarobljenih krajeva. List uregjuje Josip Urlić Ivanović.
»Narodnoj Straži« želimo najbolji uspjeh!

 

 

|