Sna RE NARODNA SVIJEST 8 Br. 30. zdravili Jugoslovene i njihov kat. gjački pokret, kao jedan od najsolidnijih pokreta. Mnogobrojni pozdravi stigli su kongresu, izme- gju kojih su najvažaiji pozdrav predsjednika čehosl, vlade, načelnika Praga, čsi. ministra prosvjete, kardinala Bourne-a, Renć Bazina, poljskoga kat. gjašiva, biskupa Šarića, westminsterskog nadbiskupa itd. Iza pročitanih pozdrava čitao je Ph. C. 3. Krlin referat: Vrelo. ži- vota kat. inteligenciji. Svečani ovaj zbor bio je završen molitvom ; »Vjerujem...« — S. — (Nastavit će se) Pravoslavni katehete i vjeronauk. Nastavnici vjeronauka svih beogradskih srednjih škola držali su prošlih dana konferenciju, na kojoj su jednoglasno osudili projekt za reformu srednje škole i stvaranje novog tipa gimnazija. U jednoj rezoluciji apeluju na sve pozvane faktore, da ovaj projekat odbace u inte- resu cjelokupne srednjoškolske nastave, pa da se iz- radi nov projekat u sporazumu s crkvom i ministar- sivom vjera. Odlikovanje. Papa je odlikovao bivšeg ministra Ljubu Jovanovića velikim krstom Grgurovog reda radi njegovih zasluga kod sklapania konkordata sa bivšom kraljevinom Srbijem. Liga Bijelog Krsta. U Francuskoj je osnovano — već ima više godina — društvo mladih ljudi, koji su se megjusobno obvezali poštenom riječju, da će se do braka uzdržavati od spolne namire i to drušivo mosi ime ,Liga bijelog Krsta“. Već imaju po svim krajevima Francuske svojih podružnica. izvještaji svih tih društava [ zuju, da spolno uzdržavanje u ranoj mladosti diže fizičku, intelektualnu i moralnu snagu u čovjeku. (»Zdravlje« br. 3. 1921.) Zar privilegirana crkva? Ministarstvo je vjera izdalo novu uredbu o višem upravnom savjetu srpsko- pravoslavne crkve, koji će preurediti materijalno go- spodarstvo crkve i kojega troškovi idu na račun dr- žavnog budgeta, a njegovim članovima plaća država dnevnice. Za ustoličenje pak pećskog patrijarha potro- šila je država 18 milijuna dinara. Usprkos toga poli- caj-demokratski i čokorilovski listovi neprestano pišu, da katolička Crkva traži privilegirani položaj u državi. Megjutim riječi lete, a djela ostaju. Svjetska katolička illmska organizacija. Kako javljaju njemački listovi, namjerava bivši njemački mi- nistar financija Erzberger osnovati svjetsku katoličku filmsku organizaciju. Zadaća ove organizacije bila bi proizvodnja filmova, koji bi propagirali katoličke ideje. Poslovni ravnatelji ove organizacije bili bi zastupnik Fleischer (centrumas) i pisac dr. Lerch. Pisma iz naroda. Kliševo. (Naš domorodac.) Svišetkoni prošasiog mjeseca stigne iz Amerike u svoje rodno mjesto Gro- mača g. Stijepo Majkovica sa svojom čestitom gospo- gjom Jelom. Nazad 30 godina kao mladić otigje u Ameriku i nastani se u Californiji, mjesto Tresno. Svojom umnom radinošću prištedi lijepog novca. I na- kon tako dugog neprekidnog niza godina evo ga opet k nami, ali žalibože za kratko vrijeme. Dogje da po- hodi svoje stare roditelje i ostalu svojtu. Ma i ako se je u Americi gotovo preporodio ipak sačuva u svojem srcu ne samo ljubav roditeljsku već i domovinsku. Kao dobar Hrvat, dobar je i jugosiaven. Veseli ga, što smo sva tri brata sada u jednoj domaćoj državi, te vidi njezin napredak u megjusobnoj ljubavi i je- dnakopravnosti. Zato ga i zabrinjuje. započeta srpska hegemonija, jer kaže: mi ćemo se megjusobno klati, a država će se slabiti, dok će neprijatelj izrabljivati maše razmirice i slaboću za svoju korist odnosno našu štetu. Nije ovo samo moje mnijenje nego i svih ssvi- jesnih naših domorodaca u Americi. Jadikufe na našu amošnju zapuštenost na gospodarskom polju. O na- šim iseljenicima kaže, da ima mnogo imućnih ljudi, koji su zaslužili najviše sa poljoprivredom. Fali im organizacija pogotovo nacijonalna. — Prošle nedjelje sakupi u svoju kuću svu svojtu. Preko sto i pedeset osoba bili su pogošćeni bogatim objedom i večerom. Takve gozbe nije bilo niti će biti u našim stranama. Njegova ljubav prama svojoj rodbini i svojti nije ma- rila za toliki trošak, samo da ih vidi sve na okupu, . pa se zajedno s njima prorazgovori i proveseli. I u istinu bio.je dan vesela. Pjevalo se je i udaralo ci- jeli dan i noć do zore. Nije falilo .ni narodno kolo, što ga prva zametne njegova čestita supruga. Izgledan je i kršćanin. .Na. blagdan sv. Petra nije mario preva- liti sa svojom gospogiom posve ružan dug put samo da sluša svetu Misu. Želimo koli njemu toli njegovoj gospogii ugodan i sretan boravak u našoj sredini. Budva. (Pošla krava na oranje...) Jednim anal- fabetskim dopisom u cetinjskoj radikalskoj »Crnoj Gori«, koji stoji ispod nivo-a pismenosti jednog naj- mlagjeg pučkoškoica, neki nas je Oraško podražio, da mu se ovako javno ismijemo. Ej, kad bi budala šutila, nebi niko znao za njezinu budalaštinu, al ona hoće da govori i da se čini pametnom ...: Tako je i s ovim dopisom. Da je g. Draško zabo pero negdje drugo, mjesto da piše, bio bi mnogo bolje učinio. jer onako bi gjubre znalo za gorčinu njegova pera, a ovako mi znamo za prazninu njegove tikve.... Si tacuisses... O svi vi državljani Jugoslavije čujte prenemaga- nja g. Draška nad našom »drskosti, koja se nije čula u državi S. H.S.+ kad se u crkvi sv. Frana u Budvi pjevala trojedna himua u drž. blagdanima. Zar ne, drskost? Drskost i potp. Biničkoga, kapelnika muzike kr. Garde, koji je i složio sve tri himne u jedau. Drskost i cijele muzike, koja se pod njegovim ravna- njem usugjuje da svira tu himnu ; Drskost — jeli g. Draško — i cijelog beogradskog Dvora, koji mirno sluša tu himau. Ha, ha, ha, takovih ste bljutavosti izrigali, dragi gospodine ! Ma Vami je, g. Draško Ra- dikaloviću, suvišno i govorit o tome, jer je Vaše pi- sanje dokazalo da nijeste sposobni da shvatite ni naj- primitivnije stvari. Ovoliko smo iznijeli da Vam se javno nasmijemo i napomenemo da muzika Kraljeve (čujte Kraljeve, Kraljeve !) Garde u samom Beogradu, u samom beogr. Dvoru svira tu himnu, nad kojom se Vi toliko zgražate i koju smo mi »u brk svim vla- stima« pjevali. Prekrstite se i još jedan put »i latinski i hrišćanski« pa se odlučite, da Više ne umakate u crnilo... »Frankovci« će opet pjevat tu istu himnu, jer je ona himna sloge i jedinstvenosti narodne, a Vi; g. Draško, izvolite opet doći u crkvu, da na detek- tivski način ubilježite hoće li Don Ame Mušura >ča- sno i pošteno vršiti svoju dužnost«. To svakako, g. Čokoriloviću, Da koga ste vraga spominjali »sinfoniju« ? Što tim htjedoste reći ? Mislite li.da je »sinionija« kakav muzički instrumenat ? Ili kakva posuda za kuhanje? Vi ste bar takovim shvaćanjem napisali tu riječ, Uistinu ste Vi, g. Draško, svojim pisanjem izveli je- dan strašan disakord. A mismo i naučeni na slušanje tih Vaših disakorda.... Dakle: unaprijed pero ongje, gdje Vam već preporučisino. =- Raboš — Broce (Ston). — U Nedjelju 17. pr. mj. doži- vjelo je naše mjestance veselo slavlje. Toga se je dana proslavio n kući čelik-rođoljuba hrvatskog g. Ede Mi- pir njegove mile i dražesne kćerke Marije, sa g. Ćirom Herzig kr. kapetanom pješadije, naše gore listom rodom Senjaninom. — Vjenčanje je obavio nji- hov prijatelj preč. g. Da. Karlo kan. Budanac iz Du- brovnika, koji je uz domaćeg župnika preč. g. Dn. N, Buntjelića nadpopa dekana toplim i krasnim govorom oslovio vjerenike. Slavu uveličaše i tamburaši iz Stona. Sretni mladi par otputova sutradan u ponedjelnik naj- prije u Slavoniju do vjerenikove majke, otkuda će za- tim u Petrinju kod Siska u Hrvatskoj. Mladom paru želimo svaku sreću i Božji blagoslov na novoj stazi života 1. Mrcine. Pred 20 dana se okotila jedna svinja sa 9 mladih, megju kojima se nalazi jedan muškić, koji uopće nema udo za vršenje veće nužde. Isti sisa kao i ostali, samo što svaki dan nakon stanovitog vremena izbaca (bljuje) dok se inače na njemu ue opaža da bi trpio. Kod uda za vršenje mauie nužde, prama pred- njoj strani, ima jednu manju šupljicu iz koje viri na- rast mesa. g se Iz Jugoslavije. Ženidba regenta Aleksandra. Njeg. Vis. pre- stolonasljednik Aleksandar vjerio se je u Parizu sa vojvotkinjom Sofijom od Ysa. O ovoj vjeridbi do sada nije izdano službeno saopćenje, ali je ministarstvo spolj- nih poslova dobilo brzojav, kojim se ta vijest potvrgjuje. Princesa Sofija od Ysa vojvotkinja Vandome druga je kćerka Filipa Emanuela vojvode od Vandoma i Alenkona i njegove žene Henriete princese belgijske. Princesa Sofija rogjena je 19. oktobra 1898 u Neilyu na Seimi. Osim nje ima vojvodski par još dvije kćeri i sina. Prva kćerka zove se Marija Lujza, uđata za princa Filipa od Bourbon Sicilije. Treća kćerka Geno- va još je meudata. Brat odnosno sin im je pritic Karlo Filip vojvoda od Namura. Eo Princesa Sofija je iz kraljevske kuće Bourbon- Orleaus i vuče svoju lozu od Filipa vojvode Anžuvin- skoga i Orleanskoga. Od ove kuće bio je od 9 kolovoza 1830. god. do 24. veljače 1848. Louis Filip kralj Francuske. Radnje oko dogradnje kraljevskog dvora nasta- vljaju se velikom brzinom, jer će ženidba biti već ove jeseni, Vladina: akcija protiv komunista i njihovih posianika 26. VII. se sastao ministarski savjet na vi- jećanje o položaju u državi. Pojedini su ministri istakli svoje mišljenje o političkom položaju u državi i o mierama, kako bi se uništila teroristička akcija u dr- žavi. Iza toga e primljen zakon o zaštiti države. Ovaj zakon ima dva dijela a zabranjuje se njime propagi- ranje anarhističkih i terorističkih ideja i svaki rad protiv države. Drugi dio, koji govori o odmetnicima, takogjer je vrlo oštar i sadrži odredbe o skitnicima i besposličarima, koji se po tom zakonu mogu osuditi na prisilni rad od 1—5 godina. Vlada je iza toga od- lučila, da se komunistička stranka stavi izvan zakona, jer je protivudržavna. Komvnistički se mandati ukidaju. Predsjednik parlamenta dr. Ribar dao je zatvorili sobu u parlamentu, koja je bila stavljena na raspo- laganje komunističkim poslanicima. Ova je mjera po- duzeta zato, jer je navodno ustanovljeno, da su ove prostorije bile ieglo komunističkih terorističkih akcija. Žandar puca u vlaku. U vlaku što vozi izmegju Koprivnice i Zagreba izvršeno je dne 24 pr. ij. strašno ubojstvo. Na stanici Dugoselo ušla su u vlak 'braća Rudolf i Franjo Horvatić, prvi porezni činovnik, drugi tipograi, oba iz Zagreba. Braća su klicali i pje- vali. Malo zalim ušao je i oružnik s puškom, te im je naredio, da ne pjevaju, jer da će ih inače uapsiti. Radi toga nastalo je kratko ali gorko prepiranje,. 4 toku čega je žandar proglasio Frana Horvatića uapše- nim. Oružnik je nazivao njih i njihovo društvo ko- munistima. Nastavilo se prepiranje, te se žandar Dušan Krušić povukao u kut vagona i ispalio megju P»komu- niste". Hitac je usmrtio potpuno nevinog Zlatka Ar- nolda bankovnog činovnika, teško ranio Rudolfa Horvatića, a lakše je ranjen i neki Ivan Kasanda. Kad je \vlak stigao u Zagreb žandar je Krušić uhvaćen i zatvoren, te će biti sugjen po svoj strogosti zakona. Zlatku Arnoldu, koji je kao potporučnik za vri- jeme prevrata učestvovao u okupaciji Megjumurja ie za izvrsno službovanje u vojsci bio odlikovan Redom Bijelog Oda V. stepena, priregjeu je veličanstven spro- vod na državne troškove. Sprovodu je učestvovalo do 20.000 osoba, a nošeno je preko 150 vijenaca. Na grobu se dirljivim govorima oprostiše od te nevine žitve više govornika, a počasna čela je izpalila salvu, P. u m.! Za što su samostojneži glasali za ustav. JoloĐ: "Tribuna“ br. 31 javlja: Dopisnik sarajevskog ,Naro- da“ iz Beograda (broj 23 jula) javlja ovo: Slovenački samostalni seljaci (9. poslanika) glasali su pod pogod- bama, koje slabo ko zna: slobodan izvoz stoke iz Slovenije, tri mjesta u pokrajinskoj vladi, 50,000.000 din. u naturi i jedno poslaničko mjesto ma gdje u inostranstvu“. ,Slob. Tribuna“ nastavlja: ,Pogodba je, kako se vidi vrlo realna i ne bavi se mnogo» ideolo- gijom«.... Sve jasnije biva, da marod vrlo skupo plaća ovaj divlji brak radikalno-demokratski i alimen- taciju za njegovo ustavno neđonošće«. Dobri su zaista trgovci ti naši ustavotvorci ! Prijeteća pisma ministrima. »Politika« donosi, da su komunisti u zadnje doba počeli slati prije- teća pisma pojedinim ministrima. Naročito se uzelo na nišan osobe ministra S. Pribićevića i dra Ribara. Prijeteća pisma primili su i neki vogje socijalista, a najviše od njih Dragiša Lapčević. Evakuacija treće zone obavit će se, kako se javlja iz Beograda, 17. kolovoza. Iza evakuacije treće zone imali bi se nastaviti trgovački pregovori s Italijom. ,Narodna Straža“. Pod ovim naslovom počeo je u Šibeniku da izlazi tjednik, koji u uvodnom član- ku ističe, da će u prvom redu posvećivati pažnju gospodarskom i kulturnom napretku Šibenika i sje- verne Dalmacije. Brinut će se i za ostvarenje željez- ničkog spoja Šibenika i Dalmacije. List stoji na sta- povištu državnog i narodnog jedinstva, te će suzbijati svaki pokušaj plemenske majorizacije. U kulturnom pitanju stoji na stanovištu, da je vjera u vječnu istinu temelj zdravog poretka i napretka, te će rušenje vjere u narodu smatrati diranjem u temelje naše narodne države. U socijatnim pitanjima stoji na principima so- cijalne pravde, a protiv kapitalističkog izrabljivanja. Osobitu će pažaju posvećivati sudbini naših otetih i zarobljenih krajeva. List uregjuje Josip Urlić Ivanović. »Narodnoj Straži« želimo najbolji uspjeh! |