_N d Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 8. Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovora: i RSS urednik A. File. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. — Pojedini broj 3 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvaiske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju Velebna ideja nacionalnog preporoda u Kristu sakupila je u Splitu na vijećanje prestavnike jug. ka- loličkog gjaštva iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Svijesni gjaci došli su u Split da u ovim ozbilinim vremenima rasklimanog. ljudskog društva porade oko konsolidacije temelja svoje mile domovine. To je pak mekoj mlagjariji izgubljenih moralnih i pravnih poj- mova — a hoće da se nazivlje nacionalnom — sme- lalo i svoju naprednost, a faktički kulturno divljaštvo, pokazala u tvornim napadajima pojedinih učesnika sastanka, tako da su neki od ovih i krv proliii za i- deale svoje. Naše se gjaštvo ponijelo dostojanstveno, mastavilo i dovršilo u potpunom redu svoj rad. Oz- biljni je Split osudio divljačko ponašanje nacionalnih omladinaca, koje je napokon i vlast pozvala na red i time im pokazala da su profanatori svete nacionalne ideje. Dalje nećemo komentirati taj prostakluk, kojim hoće da se ponose i ističu tobožnji korifeji nacionalne + liberalne omladine, ragje ćemo se [pozabaviti trijeznim radom naše katoličke omladine. : Otvor sastanka. Impozantna povorka od 400 učesnika: akađemićara, gjaka, omladinaca, ženskih organizacija te prijatelja katol. pokreta prošla je split- im ulicama od diecezanskog sjemeništa do Kina _ Karaman, gdje je sastanak otvorio predsjednik »Pa- vlinovića« stud. medicine A. Padovan ovim riječima: »Drugarice i drugovi | Današnje društvo nije još ilizirano, te stoga vladaju svijetom trzavice. Danas se opaža svugdje dekadensa morala. Bore se na život i smrt klase sa klasama. Svijetom vlada-kaes i nered. Ove se bolesti moraju liječiti ako ne mislimo propa- sti. Spas današnjem bolesnom društvu leži u kršćan- skom solidarizmu. Imajući to uvijek pred očima jug. kat, društvo »Pavlinović« pozvalo vas je, da se sakupite, i da vijećamo, ćemo u tom pogledu raditi. Mi memamo bučnih reklama ni fraza, mi hoćemo »Kršćan- sku Jugoslaviju« (Burno pljeskanje). Mi smo se za tu Jugoslaviju borili, za nju smo uvijek živili. Katolička omladina imela je uvijek pred očima jedinstvo naroda. Još godine 1908. akademičari »Domagoja« idu u Sr- biju, da upoznadu braću Srbe i da rame uz rame rade | za zajednički ideal. Naši članovi bili su na solunskoj iromii. Naš vogja Mahnić još za vrijeme rata ustajao je protiv. centralnih vlasti, Mi smo macionalni, a i ani, jer smo uvjereni, da će jedino kršćanstvo spa- naš narod i cijelo čovječanstvo. Mi smo napad- nuti (burno pljeskanie), ali sustati nećemo H misiji za vjerska i narodna prava. (Burno pljeskanje). Iza njega uzimlje riječ u ime pripravnog odbora za sastanak Drago Bartulica, koji pozdravlja drugove i drugarice i zalivaljuje im što su se lako lijepo odazvali sastanku te med ostaloga reče: »Žao mi je kao :Spli- čaniqu, da ste doživjeli nekoliko neugodnih incidenata u gradu. Mi to nijesmo zaslužili. Mi smo prvi stajali u narodnim redovima uvijek. Naši djaci bili su u ju- goslavenskim legijama i odlikovani od samoga Re- genta. Mi smo sudjelovali u Narodnom Vijeću. Naš drug pokojni Rogulja (Slava mu !) sa mnogim našima radio je sa profesorom Šilvićem na prehrani naše dal- matinske djece. I danas mi stojimo čvrsto u narodnim redovima. Mi nemožemo biti anacionalni, jer šu naši vogje Krek i Malnić (Slava im I). Dr. Krek razvio je megju prvima barjak jugoslavenstva, a Dr. Mahnić je žrtva nacionalnog pregaranja i svijesti. Mi smo per eminentiam nacionalni, jer u našim organizacijama odgajamo karaktere, koji su ovoj zemlji napotrebitiji (Burno odobravanje). Žalim na dogagjaje bezsvijesne mase, kojima poručujemo: Ne dopuštamo da bude itko veći nacionalista od nas«. (Burno odobravanje.) Govornik se sjeća zanosnim riječima Kralja Oslo- boditelja i Regenta Aleksandra (Burano pljeskanje i po- vici »Živio«), Pozdravlja gosp. okružnika Dra Ivića, politčkog komesara Dra Carevića, te prestavnika cr- kvene vlasti kanonika Fulgosia. Iza toga predlaže HE KakO Sastanak jug. kat. gjaštva u Splitu. Brzojav Regentu Aleksandru »Prvi put iza ujedinjenja zajedničke domovine sakupljeni na zborovnnje u Splitu pozdravljamo sina Kralja Osloboditelja Nj. Visočanstva Regenta Alek- sandra i obećajemo da ćemo i dalje ostati dobrovolj- cima na braniku velike slobodne domovine, za čiji nopređak i procvat radi — Jug. kat, ak. društvo »Pavlinović«. Iza pročitanog brzojava oduševljeni povici »Ži- vio kralj Petar«, »Živio Regent Aleksandar«. Zatim je otpjevana pjesma »Bože pravde«. Poslan je takogjer preko apoštolskog nuncija Mons. Fran Cherubinija n Beogradu Brzojav Papi Benediktu XV. »Jug. kat. akad. društvo »Pavlinović« sa svog sasianka u Splitu: moli od Nj.S.pape Benedikta XV, blagoslov u radu za vjeru i dom. tie čvrsto obećaje, da će slijediti stope velikih otaca, koje je Petrova Stolica nazvala »predzigjem« kršćanstva«. Drugi pozdravi. Iza pročitanih brzojava poz- dravlja skupštinu u ime Hrv. Kat. Narodnog Saveza Pavao Jesh, koji ističe važnost omladinske organiza- cije u današnje doba, te želi da omladina sačuva i- dezle, a omladinu neka čuva Bog. Iza njega pozdravlja uime crkovne vlasti odaslanik kapitulamog vikara kan. Vinko Fulgosi, koji stavlja omladini pred oči karakterni lik svećenika i rodoljuba Pavlinovića. U ime slovenske omladine pozdravlja prisutne omladinac Remec, te ši: »Idimo rukom o ruku za sretnu i velika Jugoslaviju. U ime katoličke ženske sveze go- vori g.gja pl. Bedeković, koja oduševljava omlaćinu za daljni rad, neka se ne plaši protivnika, jer mi smo radili za jedinstvo, kad su današnji naši napadači pje- vali pjesme austrijskom režimu. Oduševljeni govor ove plemenite i rodoljubne gospogje, tajnice glavne udruge svih žena maše Kraljevine, bio je popraćen burnim pljeskom : Iza toga R sastanku ). K. Djaštva u Djakovu. Jugosl. Kat. Djaštvo sviješno svoje moći, svije- sno svojih energija, svijesno svoje kulturne, soci- jalne i nacijonelne misije razvilo je ovih praznika po- tensiranim silama svoju akciju. Mnogobrojna pučko- prosvjetna predavanja, osnivanje gimnastičkih odsjeka i njihovi javni nastupi, socijalni tečajevi, a osobito tri velika sastanka koje je ili organizovalo ili im prisu- stvovaio J. K. djaštvo, najbolje nam svjedoče, kolike latenine energije krije. u sebi Jug. Kat. Djaštvo. I zato se ni malo ne čudimo bijesu čitave libe- ralne omladirie, a napose pliiske »rasice«. Taj prezreni »klerikalizam«, kojemu su oni, bar su tako mislili, odavna zakrenuli vratom, danas se diže jači i pono- sniji no ikad. A liberalna omladina ? Liberalna omla- dina kao i uvijek pocijepana i raskomadaua. Svi po- kušaji ujedinjenja ostadoše jalovi, jer nema ideje, koja bi ih vezala. A što drži na ekupu jug. kat. djaštvo? Najviši, najljepši ideal sviju vijekova, sam Krist. Jugosl. Kat. djaštvo svijesno svoje velike kulturne misije megiu našim zapuštenim narodom, misije ši- renja kršćanske prosvjete i jugosl. nacijonalizma, pre- pušta svojim liberalnim kolegama batine, a sebi pri- država rad. Liberalcima prepušta gradske kavane i druga zabavišta gradska, a za sebe pridržava seoske zadruge i druge seoske prosvjetne institucije. Liberal- cima prepušta akad. plesove, sebi pridržava pučko- prosvjetna predavanja, analfabetske tečajeve i t. d. Mi sa juga kršne Dalmacije pozdravljamo Tebe dična kat. omladino, sakupljena u Strosmajerovu gradu. Pozdravljamo Vas dični kat, gimnastičari, koji po prvi put istupate javno u velikom broju. Pozdravljamo Te uzdanico katol. crkve i jugosl. naroda. U svome radu, draga kat. omladino, ostani kao i do &ada vjerna geslu velikog gjakovačkog biskupa, našeg mecene dr, Aut. Akšamovića : ,Sve za vjeru i jedinstvo naroda !“ Za državni auktoritet. —S— Nasilna smrt ministra nm. r. i vrsnog na- šeg državnika Milorada Draškovića potaudila je sasma razumljivo uzbugjenje u svim narodnim slojevima. Nasilna sredstva boljševičkih terorista osugjuje svak bez razlike. Svak iraži da se ovoj terorističkoj akciji učini jednom kraj. Ali ovo narodno uzbugjenje u mnogim mjestima naše države prevršilo je mjeru. Bijesne mase u nekoliko slučajeva su napale mirne i poštene gragiane, bez ikakvog uzroka. Raspaliene i fanatizovane mase hoće da kroje pravdu i pravicu! Ne samo tio. Na svečanom mitingu, koji se je držao u Beogradu prigodom smrti Draškovićeve, gra- janstvo je naše prijestolnice primilo rezoluciju, u kojoj se traži, da se organizuje ,MNarodna Obrana“. I ne samo u Beogradu, već u mnogim krajevima naše dr- žave primljene su takve rezolucije. U nas se je već prilikom proglašenja ,Obznane“ bilo počelo stvarati nekakve ,narodne garde“. Te su se ,narodne garde“ bile razvile u razbojničke bande, . pred kojima nije bio siguran ni život ni imutzk po- jedinih poštenih i mirnih gragjana. I oštrim istupom nekih nar. poslanike, a osobito Dr. Šimraka, u parla- mentu, vlada je u interesu mira, reda i državnog auktoriteta Dila prisiljena da zabrani organizaciju ,na- odnih garda.“ Mi, istimu govoreći, sa skersom gledamo u or- ganiziranje ,Narodne Obrane“. Mi sumnjamo, da će. ta organizacija podići ugled i auktoritet našoj državi. Jer u kojoj parlamentarnoj i pravnoj državi imadu pravo mase da kroje pravdu ? Zarnije sasma lako, da se ove organizacije promeinu u sredstva za partijsko, plemensko i lično razračunavanje ? Ove su organizacije uperene proliv komunista. Mi ćemo ovgje da napravimo jednu distinkciju. Jer »qui bene distinguit, bene dočei“, Mi jemo dvi- e i komunista. Raziikuj t i krvožedne Boće, da munista iz uvjerenja, kao što je g Rodojević u svome predavanju na Pilama. Ima komu- nista, koji kao i sve ostale gragjanske i partije osugjuju svaku tersrističku a ase organizovane u ,Narodnoj Obrani“ moći da prave ovakve distinkcije i prema tome da urede svoje drža. nje? Mi sumnjamo. Sve su ovo razlozi, koji nas do- vode do uvjerenja, da ,Narodna Obrana“ neće unijeti ni reda ni mira u ovako kritičnom steniu. Teroristič- kim metodama, to je bez sumnje, mora da se učigi kraj. Ali tko je zato pozvan? Dali mase, često puta fanatizovane od demagoških govornika ? Mi sino uvje- reni, da ovim putem se samo ide na ruku ovim tero- rističkim elementima, jer oni traže samo kaos. Država, državna vlast, policija i sudstvo su po- zvani, da povrate mir i red našoj državi. Ovakvim načinom, kada mase kroje pravdu, stvara se u narodu uvjerenje, da naša država nije dosta jaka, da bi sama preko svojih organa mogla obračunali sa svojim pro- tivnicima. To nije dobro i to je opasno za državni auktoritet. U narod treba ulijevati vjeru, da je naša država čvrsta i jaka i da će njezini neprijatelji prije razbiti glave o njezine stožere, nego što će ju porušiti. Jer, kada bi država dozvolila slobodno djelovanje ovim fašističkim organizacijama, koje kao u Osijeku i Mi- trovici progone ne samo komuniste, nego i mirne pripadnike drugoga plemena, onda bi lako mogle da se organizuju i protutežne organizacije, a onda je gra- gjanski rat neizbježiv. Tu pak leži svršetak državne organizacije, njezin slom. Mi vjerujemo da će u Beo- gradu uvigjeti do kakvih bi posljedica dovela ova or- ganizacija, pa da će se stati tome na put, Nekorek- tnosti i akcije protiv države mora da suzbija samo organizovana državna vlast, Svršavamo sa riječima g. Jovana Banjanina u »Slob. Tribuni“ (br. 31): Duh černosotenstva i pogro-