_N

d

 

 

Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 8.

  

Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovora:
i RSS urednik A. File. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. —
Pojedini broj 3 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvaiske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju

 

Velebna ideja nacionalnog preporoda u Kristu
sakupila je u Splitu na vijećanje prestavnike jug. ka-
loličkog gjaštva iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije.
Svijesni gjaci došli su u Split da u ovim ozbilinim
vremenima rasklimanog. ljudskog društva porade oko
konsolidacije temelja svoje mile domovine. To je pak
mekoj mlagjariji izgubljenih moralnih i pravnih  poj-
mova — a hoće da se nazivlje nacionalnom — sme-
lalo i svoju naprednost, a faktički kulturno divljaštvo,
pokazala u tvornim napadajima pojedinih učesnika
sastanka, tako da su neki od ovih i krv proliii za i-
deale svoje. Naše se gjaštvo ponijelo dostojanstveno,
mastavilo i dovršilo u potpunom redu svoj rad. Oz-
biljni je Split osudio divljačko ponašanje nacionalnih
omladinaca, koje je napokon i vlast pozvala na red i
time im pokazala da su profanatori svete nacionalne
ideje. Dalje nećemo komentirati taj prostakluk, kojim
hoće da se ponose i ističu tobožnji korifeji nacionalne

   

+ liberalne omladine, ragje ćemo se [pozabaviti trijeznim
radom naše katoličke omladine.
: Otvor sastanka. Impozantna povorka od 400

učesnika: akađemićara, gjaka, omladinaca, ženskih
organizacija te prijatelja katol. pokreta prošla je split-
im ulicama od diecezanskog sjemeništa do Kina
_ Karaman, gdje je sastanak otvorio predsjednik »Pa-
vlinovića« stud. medicine A. Padovan ovim riječima:
»Drugarice i drugovi | Današnje društvo nije još
ilizirano, te stoga vladaju svijetom trzavice. Danas
se opaža svugdje dekadensa morala. Bore se na život
i smrt klase sa klasama. Svijetom vlada-kaes i nered.
Ove se bolesti moraju liječiti ako ne mislimo propa-
sti. Spas današnjem bolesnom društvu leži u kršćan-
skom solidarizmu. Imajući to uvijek pred očima jug.
kat, društvo »Pavlinović« pozvalo vas je, da se sakupite,
i da vijećamo, ćemo u tom pogledu raditi. Mi
memamo bučnih reklama ni fraza, mi hoćemo »Kršćan-
sku Jugoslaviju« (Burno pljeskanje). Mi smo se za tu
Jugoslaviju borili, za nju smo uvijek živili. Katolička
omladina imela je uvijek pred očima jedinstvo naroda.
Još godine 1908. akademičari »Domagoja« idu u Sr-
biju, da upoznadu braću Srbe i da rame uz rame rade
| za zajednički ideal. Naši članovi bili su na solunskoj
iromii. Naš vogja Mahnić još za vrijeme rata ustajao
je protiv. centralnih vlasti, Mi smo macionalni, a i
ani, jer smo uvjereni, da će jedino kršćanstvo spa-
naš narod i cijelo čovječanstvo. Mi smo napad-
nuti (burno pljeskanie), ali sustati nećemo H misiji
za vjerska i narodna prava. (Burno pljeskanje).
Iza njega uzimlje riječ u ime pripravnog odbora
za sastanak Drago Bartulica, koji pozdravlja drugove i
drugarice i zalivaljuje im što su se lako lijepo odazvali
sastanku te med ostaloga reče: »Žao mi je kao :Spli-
čaniqu, da ste doživjeli nekoliko neugodnih incidenata
u gradu. Mi to nijesmo zaslužili. Mi smo prvi stajali
u narodnim redovima uvijek. Naši djaci bili su u ju-
goslavenskim legijama i odlikovani od samoga Re-
genta. Mi smo sudjelovali u Narodnom Vijeću. Naš
drug pokojni Rogulja (Slava mu !) sa mnogim našima
radio je sa profesorom Šilvićem na prehrani naše dal-
matinske djece. I danas mi stojimo čvrsto u narodnim
redovima. Mi nemožemo biti anacionalni, jer šu naši
vogje Krek i Malnić (Slava im I). Dr. Krek razvio je
megju prvima barjak jugoslavenstva, a Dr. Mahnić je
žrtva nacionalnog pregaranja i svijesti. Mi smo per
eminentiam nacionalni, jer u našim organizacijama
odgajamo karaktere, koji su ovoj zemlji napotrebitiji
(Burno odobravanje). Žalim na dogagjaje bezsvijesne
mase, kojima poručujemo: Ne dopuštamo da bude
itko veći nacionalista od nas«. (Burno odobravanje.)
Govornik se sjeća zanosnim riječima Kralja Oslo-
boditelja i Regenta Aleksandra (Burano pljeskanje i po-
vici »Živio«), Pozdravlja gosp. okružnika Dra Ivića,
politčkog komesara Dra Carevića, te prestavnika cr-
kvene vlasti kanonika Fulgosia. Iza toga predlaže

 

 

 

HE
KakO

 

 

 

    

 

    

 

Sastanak jug. kat.

gjaštva u Splitu.

Brzojav Regentu Aleksandru

»Prvi put iza ujedinjenja zajedničke domovine
sakupljeni na zborovnnje u Splitu pozdravljamo sina
Kralja Osloboditelja Nj. Visočanstva Regenta Alek-
sandra i obećajemo da ćemo i dalje ostati dobrovolj-
cima na braniku velike slobodne domovine, za čiji
nopređak i procvat radi — Jug. kat, ak. društvo
»Pavlinović«.

Iza pročitanog brzojava oduševljeni povici »Ži-
vio kralj Petar«, »Živio Regent Aleksandar«. Zatim je
otpjevana pjesma »Bože pravde«.

Poslan je takogjer preko  apoštolskog nuncija
Mons. Fran Cherubinija n Beogradu

Brzojav Papi Benediktu XV.

»Jug. kat. akad. društvo »Pavlinović« sa svog
sasianka u Splitu: moli od Nj.S.pape Benedikta XV,
blagoslov u radu za vjeru i dom. tie čvrsto obećaje,
da će slijediti stope velikih otaca, koje je Petrova
Stolica nazvala »predzigjem« kršćanstva«.

Drugi pozdravi. Iza pročitanih brzojava poz-
dravlja skupštinu u ime Hrv. Kat. Narodnog Saveza
Pavao Jesh, koji ističe važnost omladinske organiza-
cije u današnje doba, te želi da omladina sačuva i-
dezle, a omladinu neka čuva Bog. Iza njega pozdravlja
uime crkovne vlasti odaslanik kapitulamog vikara
kan. Vinko Fulgosi, koji stavlja omladini pred oči
karakterni lik svećenika i rodoljuba Pavlinovića. U ime
slovenske omladine pozdravlja prisutne omladinac
Remec, te ši: »Idimo rukom o ruku za sretnu i
velika Jugoslaviju. U ime katoličke ženske sveze go-
vori g.gja pl. Bedeković, koja oduševljava omlaćinu
za daljni rad, neka se ne plaši protivnika, jer mi smo
radili za jedinstvo, kad su današnji naši napadači pje-
vali pjesme austrijskom režimu. Oduševljeni govor
ove plemenite i rodoljubne gospogje, tajnice glavne
udruge svih žena maše Kraljevine, bio je popraćen
burnim pljeskom :

Iza toga

 

 

 

 

R sastanku ). K. Djaštva u Djakovu.

Jugosl. Kat. Djaštvo sviješno svoje moći, svije-
sno svojih energija, svijesno svoje kulturne, soci-
jalne i nacijonelne misije razvilo je ovih praznika po-
tensiranim silama svoju akciju. Mnogobrojna pučko-
prosvjetna predavanja, osnivanje gimnastičkih odsjeka
i njihovi javni nastupi, socijalni tečajevi, a osobito tri
velika sastanka koje je ili organizovalo ili im prisu-
stvovaio J. K. djaštvo, najbolje nam svjedoče, kolike
latenine energije krije. u sebi Jug. Kat. Djaštvo.

I zato se ni malo ne čudimo bijesu čitave libe-
ralne omladirie, a napose pliiske »rasice«. Taj prezreni
»klerikalizam«, kojemu su oni, bar su tako mislili,
odavna zakrenuli vratom, danas se diže jači i pono-
sniji no ikad. A liberalna omladina ? Liberalna omla-
dina kao i uvijek pocijepana i raskomadaua. Svi po-
kušaji ujedinjenja ostadoše jalovi, jer nema ideje, koja
bi ih vezala. A što drži na ekupu jug. kat. djaštvo?
Najviši, najljepši ideal sviju vijekova, sam Krist.
Jugosl. Kat. djaštvo svijesno svoje velike kulturne
misije megiu našim zapuštenim narodom, misije ši-
renja kršćanske prosvjete i jugosl. nacijonalizma, pre-
pušta svojim liberalnim kolegama batine, a sebi pri-
država rad. Liberalcima prepušta gradske kavane i
druga zabavišta gradska, a za sebe pridržava seoske
zadruge i druge seoske prosvjetne institucije. Liberal-
cima prepušta akad. plesove, sebi pridržava pučko-
prosvjetna predavanja, analfabetske tečajeve i t. d.

Mi sa juga kršne Dalmacije pozdravljamo Tebe
dična kat. omladino, sakupljena u Strosmajerovu gradu.
Pozdravljamo Vas dični kat, gimnastičari, koji po prvi
put istupate javno u velikom broju. Pozdravljamo Te
uzdanico katol. crkve i jugosl. naroda. U svome radu,
draga kat. omladino, ostani kao i do &ada vjerna
geslu velikog gjakovačkog biskupa, našeg mecene dr,
Aut. Akšamovića : ,Sve za vjeru i jedinstvo naroda !“

Za državni auktoritet.

—S— Nasilna smrt ministra nm. r. i vrsnog na-
šeg državnika Milorada Draškovića potaudila je sasma
razumljivo uzbugjenje u svim narodnim slojevima.
Nasilna sredstva boljševičkih terorista osugjuje svak
bez razlike. Svak iraži da se ovoj terorističkoj akciji
učini jednom kraj.

Ali ovo narodno uzbugjenje u mnogim mjestima
naše države prevršilo je mjeru. Bijesne mase u nekoliko
slučajeva su napale mirne i poštene gragiane, bez
ikakvog uzroka. Raspaliene i fanatizovane mase hoće
da kroje pravdu i pravicu!

Ne samo tio. Na svečanom mitingu, koji se je
držao u Beogradu prigodom smrti Draškovićeve, gra-

janstvo je naše prijestolnice primilo rezoluciju, u kojoj

se traži, da se organizuje ,MNarodna Obrana“. I ne
samo u Beogradu, već u mnogim krajevima naše dr-
žave primljene su takve rezolucije.

U nas se je već prilikom proglašenja ,Obznane“
bilo počelo stvarati nekakve ,narodne garde“. Te su
se ,narodne garde“ bile razvile u razbojničke bande, .
pred kojima nije bio siguran ni život ni imutzk po-
jedinih poštenih i mirnih gragjana. I oštrim istupom
nekih nar. poslanike, a osobito Dr. Šimraka, u parla-
mentu, vlada je u interesu mira, reda i državnog
auktoriteta Dila prisiljena da zabrani organizaciju ,na-
odnih garda.“

Mi, istimu govoreći, sa skersom gledamo u or-
ganiziranje ,Narodne Obrane“. Mi sumnjamo, da će.
ta organizacija podići ugled i auktoritet našoj državi.
Jer u kojoj parlamentarnoj i pravnoj državi imadu
pravo mase da kroje pravdu ? Zarnije sasma lako, da
se ove organizacije promeinu u sredstva za partijsko,
plemensko i lično razračunavanje ?

Ove su organizacije uperene proliv komunista.
Mi ćemo ovgje da napravimo jednu distinkciju. Jer
»qui bene distinguit, bene dočei“, Mi jemo dvi-
e i komunista. Raziikuj t i krvožedne

Boće, da

 

 

      
 

 
  
   

    
  
 

munista iz uvjerenja, kao što je g
Rodojević u svome predavanju na Pilama. Ima komu-
nista, koji kao i sve ostale gragjanske i
partije osugjuju svaku tersrističku a ase
organizovane u ,Narodnoj Obrani“ moći da prave
ovakve distinkcije i prema tome da urede svoje drža.
nje? Mi sumnjamo. Sve su ovo razlozi, koji nas do-
vode do uvjerenja, da ,Narodna Obrana“ neće unijeti
ni reda ni mira u ovako kritičnom steniu. Teroristič-
kim metodama, to je bez sumnje, mora da se učigi
kraj. Ali tko je zato pozvan? Dali mase, često puta
fanatizovane od demagoških govornika ? Mi sino uvje-
reni, da ovim putem se samo ide na ruku ovim tero-
rističkim elementima, jer oni traže samo kaos.

Država, državna vlast, policija i sudstvo su po-
zvani, da povrate mir i red našoj državi. Ovakvim
načinom, kada mase kroje pravdu, stvara se u narodu
uvjerenje, da naša država nije dosta jaka, da bi sama
preko svojih organa mogla obračunali sa svojim pro-
tivnicima. To nije dobro i to je opasno za državni
auktoritet. U narod treba ulijevati vjeru, da je naša
država čvrsta i jaka i da će njezini neprijatelji prije
razbiti glave o njezine stožere, nego što će ju porušiti.
Jer, kada bi država dozvolila slobodno djelovanje ovim
fašističkim organizacijama, koje kao u Osijeku i Mi-
trovici progone ne samo komuniste, nego i mirne
pripadnike drugoga plemena, onda bi lako mogle da
se organizuju i protutežne organizacije, a onda je gra-
gjanski rat neizbježiv. Tu pak leži svršetak državne
organizacije, njezin slom. Mi vjerujemo da će u Beo-
gradu uvigjeti do kakvih bi posljedica dovela ova or-
ganizacija, pa da će se stati tome na put, Nekorek-
tnosti i akcije protiv države mora da suzbija samo
organizovana državna vlast,

Svršavamo sa riječima g. Jovana Banjanina u
»Slob. Tribuni“ (br. 31): Duh černosotenstva i pogro-