i i 1 imeem — Str. 2 sku organizaciju i na popove, a mi pitamo s ko- jim pravom ? »Rad« hoće da ruši kadi izazivlje borbu samo zato, što je neko, pristaša. jedne ili druge stranke. ii Pitamo mi »Rad« s kojim pravom. boće, da njega slušaju radnici, ako popove nemaju slu- šati seljaci? a Gradska inteligencija nema nikakva prava, da vodi seoski svijet, jer ona nije nigda ništa dobra učinila na uhar seljaka i jer ona i nezna što seljaku treba. Mi znamo, da je ovaj svijet jedno more, u kome živu velike i male ribe. Seljak mora, da postane ako ne velika riba a ono barem otporna, kako je velika neće pojesti. Zato se seljaci moraju udružiti. Svi seljaci u jedno kolo, to je naša diviza. Nekoliko seljaka iz dubrovačke okolice. Težačka politika iz Stonjske općine. Pred izbore za našu novu-vladu u našoj mladoj državi, treba i težaku kazati štogod što je država i što je vlada. Država je jedna velika zadruga, rasprostranjena na više sela, gradova i pokrajina, te ima po više ili manje milijuna dr- žavljana ili zadrugara različitih zamata i wvjero- ispovijedi. Nu kako se male zadruge sastavljaju n. p. težačke od težaka, ribarske od ribara itd., tako se država sastavlja i nazivlje po govoru ljudi, n. p. po engleskom jeziku Engleska država, po francuskom Francuska itd. Na čelu ili upravi države stoji kralj ili predsjednik biran od puka i do njega ministri; to se zove vlada ili uprava zadruge. Pojedini ministar je upravitelj svih po- slujućih ustanova u zemlji njemu podredjenih. N. p. ministru za pošte i brzojave pripadaju svi poštarski uredi u državi. Ministru rata sve voj- ništvo. Ministru pravde svi sudbeni uredi itd., a svi zajedno sa kraljem ili predsjednikom sa- činjavaju vladu ili upravu države, odredjuju za- kone i riješavaju mnoge zemaljske poslove. Nu oni sami u ustavnoj državi nemogu riješiti sve poslove, zato treba zvati glavnu skupštinu. Što je zadrugama glavna skupština, to je u državi _ sabor ili tudjim jezikom rečeno: parlamenat. "A pošto nije moguće da svi ljudi idju u sabor, zato se u svakom kotaru bira jedan narodni za- stupnik ili narodni prestavnik, dobije punomoć od naroda u njegovu kotaru, idje u sabori tamo u ime naroda glasuje i predlaže sa da ili ze. Zastupniku ne treba znati, što je u Americi, Kini i Japanu, nego šio svaki čovjek u njegovu ko- taru proizvadja i troši, što izvozi, .a što uvozi, da prema tomu udesi svoj rad.'A pošto u kotaru ima svakih staleža i raznovrsnih, to treba da zastupnik bude pravedan za svakoga, a osobito da štiti i pomaže siromašnijega i neukoga, a to je u prvome redu težak na selu, jer je najmanje školovan i njegovu neukost i siromaštvo učeniji iskorišćuju u svoje sebične svrhe. Zdravu i jaku čovjeku ne treba štapa, dok slabu i bolesnu nu- žno treba. (Ovo je najviša mana što zastupnici nepoznaju života na selu. Kada liječnik ne pozna bolesniku bolest ne može ga ni izliječiti! Ston-Broce. Težak. Iz Jugoslavije. Izbori. »Demokrati« se pripravljaju na iz- bore. Kod ministra je predsjednika Davidovića održana nedavno konferencija, koja je rasprav- ljala o organizaciji izborne borbe. Izabrani su agitacijoni sekretari za sve jugoslavenske zemlje. Izgleda, da socijalisti ne će, da idu skupa sa »demokratima«, pače ljubljanski socijalistički list »Naprej« piše, da će se radije složiti i s vra- gom, nego li sa demokratima. Prama izjavi Sv. Pribičevića izbori će se vršiti na proporcijonalnom sistemu listina. Cijela će država biti razdijeljena na 24—30 izborna ko- tara. Ministar Palaček uredjuje sada granice tih kotara. Po izjavi bi Pribićevićevoj cijela Dalma- cija sačinjavala jedan izborni kotar, samo će Boka Kotorska potpasti pod Crnu Goru. »Demo- kratska« autokratska gospoda još nijesu odlu- čila, da li će se izbori — koji će biti u aprilu — obaviti za novi parlamenat ili konstituantu. Prije ovih izbora bit će raspisani općinski izbori, na kojima će »demokrati« da okušaju svoju snagu. Ovi će se izbori najprije obaviti u NARODNA SVIJEST ___ Hrvatskoj i Sloveniji, no izgleda, da će se »de- mokrati« prevariti u računu. Seljaštvo je napose razjareno, jer oktroirani izborni zakon naredjuje, da seljaci glasuju javno, a ne tajno. Mia skupštine. Našu su vladu neo- bično uzrujali činovnici. Nedavno su održane ve- like činovničke skupštine u Ljubljani, Zagrebu, litu, Dubrovniku it.d., koje idu za pobaljšicom plaće javnim namještenicima. Vlada im je to već davno obećavala, ali po svojoj navici ne izvršila. Činovnici su udruženi u svoj savez javnih na- mještenika, pak je jasno, da je to jedna staleška organizacija. Sad je naša »demokratska« vlada i nju ukinula, a hoće, da činovništvo razdvoji po strankama. Tako u Zagrebu sazivlje skupštinu svojih »vjernih«, a na nju dolazi ban Tomlje- nović i »energični« ministar Lukinić. No morali su se brzo udaljit. Poluslužbena štampa, a »Riječ S.H.S« joj na čelu, denuncira činovništvo — koje je inače stup vlade i države — da radi u korist neprija- telja države, služeći se poznatim doskočicama : Frank, Šušteršić it.d. : Posljedica je skupštine u našem gradu, da je predsjednik činovničkog udruženja i predsje- dnik okružnog suda Merlo suspendiran od služ- be, premda n. pr. »Narod« doznaje, da je držao skroz patriotski govor. Ovako u doba »demokra- cije« naravno nedemokratske. Istarski narod svojim zastupnicima. Na- ših je 125 najvidjenijih ljudi u Istri upravilo svo- jim zastupnicima spomenicu, u kojoj apeliraju na njih, da budu u parlamentu i uopće u poli- tičkom životu nad svim strankama i neka u sve- mu gledaju samo dobro države i naroda, koji stenje pod talijanskim jarmom. Stoga mole istar- ske zastupnike, da osnuju svoj poseban klub za oslobodjenje zaposjednutih krajeva te obrazuju odbore, koji će širiti zanimanje za Isiru te pro- , pagirati u inozemstvu za njezin spas. ,Naš list“. U Zadru je počeo pod ovim imenom izlaziti list, koji zastupa naše interese. Pokrajinska gradjevna ravnateljstva. Da se pospješe gradjevne radnje, vlada je odlučila osnovati osam gradjevnih ravnateljstava, a medju njima i jedno za Dalmaciju, sa sjedištem u Dubrovniku. Gradnja splitske luke. Iz Beograda jav- ljaju, da će splitska luka biti uredjena po sta- rom austrijskom projektu. To znači drugim rije- čima, da ne će još za dugo vremena biti uredjena. Porez na ratne dobitnike. Kad i kad us- krsne po koja vijest o porezu na ratne dobitnike. Takvi su porezi udareni u ostalim državama. No vjerojatno je, da do toga kod nas ne će doći. Kod nas se diže siromašnijima. Aiera u Vojvodini. Za braću Marinkoviće, kaponje ,demokratske“ stranke, pišu novine, da su iz Subotice kriomčarili svinje za boljševike u Madžarskoj. Time, da su silno obogatili. Jedan je od njih, Pavle, danas ministar prosvjete. Ka- žu, da je i to jedan od razloga, zašto vlada ne će, da se sazove parlamenat, jer bii o tom mnogo šta došlo na vidjelo. Skinut je i_veliki župan Baranje dr. Pan- darović. I tu, da je po srijedi neka afera. i Za progonjene težake. Poslanik Pučke stranke Stanko Banić zauzeo se je u Beogradu kod vlade za težake, koji su progonjeni od su- dova radi toga, što nijesu dali dohodak vlasni- cima zemlje. Vlada je radi toga pozvala u Beo- grad povjerenika za agrarnu reformu u Dalma- ciji dra. Roka Stojanova i odaslanike težaka. Svim nedaćama i neredima iradi nedavanja dohodaka kriva je vlada u Splitu i Beogradu, koja tako postupa, kao da ni sama ne zna,-jeli u Dalma- ciji ukinut težački i kmetski odnos ili mije. Akademska omladina proti otcijepljenju Boke od Dalmacije. Bokeljska je akad. omla- dina, koja študira u Zagrebu, održala tamo skup- štinu i jednoglasno prosvjedovala proti otcijep- ljenju Boke od Dalmacije. Naši zarobljenici. U zadnje su vrijeme učestali transporti naših ljudi, koji su se nalazili u zarobljeništvu antantinih država. Tako je pred 4.5 dana stigao u Zagreb transport naših ljudi, koji su prigodom sloma Austrije pali u talijan- sko zarobljeništvo. Takodjer je došlo do blizu Br. 2 hiljadu zarobljenika, većinom Dalmatinaca, koji su se nalazili u engleskom zarobljeništvu u Bra- ziliji, Indiji, Aziji, Australiji i Egiptu. Kad je ovaji transport stigao u Split, htjeli su Talijani sve internirati, no Englezi nijesu to dozvolili. Ujedno su saveznici na ponovni zahtjev naše vlade pustili ua slobodu sve jugoslavenske vojuike, koji au se malazili interpiragi u Fran- cuskoj. Vojnici su sakupljeni u okolici Marsilje, odakle će parobrodom biti prevezeni u Dubrovnik, Kredit za dobrovoljce. Za dobrovoljce sa solunske fronte, koji su u Dubrovniku, odredjen je kredit od 1,000.000. K, dok im se ne stvori redovito zanimanje. Titus u Sarajevu. Novine javljaju, da se je u Sarajevu pojavio pjegavi tifus. Naši emigranti. Velika se većina naših e- migranata drži neprijateljski prama današnjem režimu. Vrlo ih se je malo pridružilo »demo- kratima«, a tome su se oni nadali. Dr. Hinković i Franko Potočnjak izdavaju u Zagrebu dnevnik pod imenom »Tribuna«. Značajan je božićni čla- nak dr. Hinkovića, u kojem veli, da ona Jugo- slavija, koju vidi, nije ona, za koju je on toliko radio. Veli, da u našoj državi nema političke slobode. On, čim se je vratio iz inozemstva bio je označen, kao politički sumnjivac, isto onako, kao što je bio, kad je otišao iz domovine. Kaže, da vlastodršci u Beogradu uskrisuju plemenske megalomanije. Pod vidom centralizacije, da se hoće oživotvoriti poznata Vukova krilatica. Stoga zaklinje cijeli naš narod hrvatskoga, srpskoga i slovenskoga imena da zagrmi pigmejima, koji se naduvaju na tirane: »Dosta je«. Nadamo se, da će i ovaj autokratski t. zv. »demokratski« režim doskora svršili, a naša Ju- goslavija, da će biti onakva za kakvu su naši prvaci radili t. j. u istinu demokratska, napredna i evropska. Valutno pitanje. U prošlom smo broju na- šega lista iznijeli mišljenje jednoga Slovenca »demokrata« o riješenju ovoga pitanja. No vlada je ipak naumila, da je riješi nu svoju ruku, bez da traži ičije odobrenje. Operacija je, koja. se hoće da obavi na naše narodno gospodarstvo, teška i opasna. Ministar financija Veljković ostaje pri tom, da se izmijeni jedan dinar za četiri krune. Izgleda, da će se ostati pri ovom omjeru. Jasno je da skupoća ne će razmjerno pasti tako, da ćemo pasti u još veće krize. Krivnju za ovako veliko uništenje kruna nose bankiri i izvozničari, koji su našu skupu mast, brašno i kukuruz iz- našali za nevaljani austrijski novac, kojeg su onda sami žigosali i napunili se novaća na ra- čin naroda. Kriva je i vlada, koja im je to o- mogućila, a koja je i sama uvela 600 milijuna nevaljalih kruna. Pa i ovo je zadnje oduzimanje od 20% uzrokovalo pad krune, jer je jasno, da će država i ovo 20% pustiti u promet. Vladina štampa opravdava ovaj vladin ko- rak time, što mije natiskano dosta novih bank- nota, a izmjena će se obaviti već u siječnju. Zar nije smiješno ovo opravdanje ? Pitanje avansa. Pitanje se ratne odštete za našu državu još riješava. U ime avansa ćemo dobiti sada 100 milijuna franaka, a ostalo kada Austrija i Njemačka plati oištetu. Novine javljaju, da nam je isplaćeno već 50 milijuna franaka. Za ostalo se još vode pregovori u Parizu, jer saveznici traže, da mi opskrbimo Austriju hranom. Austrijski ratni zajam. Ovo je pitanje kod nas postalo danas manje aktuelnim. U Sloveniji je medjutim pokrenuto pitanje, da se ratni zaj- movi likvidiraju i amortiziraju, Slovenci nagla- šuju, da je ratni zajam većinom potpisan pod pritiskom vlasti, kao i svugdje. : Prošlog je mjeseca u Ljubljani izabran >ak- cijoni odbor za unovčenje ratnih zajmova« pod predsjedništvom biskupa Jeglića, načelnika Tav- čara i drugih uglednih ljudi. Izradjen je i nacrt, kako će se provesti amortizacija, ako država ne bi htjela ništa na se preuzeti. Imala bi se obra- zovati zadruga onih, kojih su zajam potpisali. Zadruga, koja bi morala uživati potporu 1 po- godnosti od države, bavila bi se svim kreditnim poslovima, a dobitak bi išao u korist 'likvidacije. ratnog zajma. : Slovenci su 'se obratili i na naše zvanične privredne krugove, da se i; kod nas provede slična akcija.