.

Str. 2

zahtjeve tražeći za svoje junaštvo pol Austrije,
Airike i Azije. I saveznici regbi da su bili za-
čarani talijanskom  šarlatanijom, sudeći barem
po velikim simpatijama, koje su prema njoj no-
sile Francuska i Engleska. '

No kolo se najednoć zaustavilo, Francuska
i Engleska prestale su gojiti prvašnje simpatije
prama Italiji, a ove veću pažnju posvećuju nama
Jugoslavenima, kojima neće moći povjest do
vijeka oboriti junaštva. Pod uplivom najnovijih
dogadjaja Francuska će spojiti s nama vojnički
savez. Uzrok tome leži u najnovijem iznašašću.

U francuskom je tjedniku «Opinion« obje-
lodanio Jean de Pierrefen niz dokumenata, koji
se odnose na misiju princa Siksta Bourbonskoga,
koji je bio posrednik cara Karla i preko koga je
Karlo mislio raditi o posebnom miru. Nas ne
zanima, kako se Karlo prestrašio, kad je doku-
menat izašao na javu i kako je Černin zanije-
kao podlo Karlovo nastojanje. Ne zanima nas
toliko ni naum Karlov, kako je htio uspostaviti
prvobitnu Srbiju sa izlazom na more, a od Hr-
vatske, Slavonije, Slovenske, Bosne, Hercego-
vine i Dalmacije učiniti nekakvu Jugoslaviju pod
kopitom njemačkim. Nua zanima samo junaštvo
Italije. Lojd Gjordj, čuvši za želju Ksrlovu, izja-
vio je bio tom zgodom, da će teško doći do
posebnoga mira, jer da Italija _o njemu neće ni
da čuje. Na to ječcar;Karlo izjavio pismeno : Već
nema straha pred pretjeranim zahtjevima Italije,
jer upravo pred iri sedmice došao.je u Bern
pouzdanik generala Kadorna, da predloži mir
Austriji uz uvjet, da se Italiji odstupi samo od
Talijana napućeni Tirol. Ali car Karlo nije htio
da ugovara s lialijom bez Antante. Princ Siksto
kao posrednik došao je ponovno k caru u Luk-
senburg, našto mu car pridao vlastoručno pi-
smo, u kome veli medju ostalim :,

Upravo sada traži Italija, da sklopi 8 mo-
narhijom mir, napuštajući sve svoje neosnovne
zahtjeve, koje je do sada postavljala na slaven-
ske zemlje jadranskoga mora. Ona je svoje za-
htjeve snizila na onaj dio Tirola, u kome živu
Talijani. :

Iz svega slijedi, da nain je to otkriće do-
nijelo nečuvenu istinu : Italija je kukavički tra-
žila mir od Austrije i hoćela je samo talij. dio
Tirola, a odricala se sasvim slavenskih zemalja:

A sada? Kad je crv rastočnik uništio Au-
striju, kad je prodor na Piavi nastao jedino po-
moću Engleza i Amerikanaca, kad je Italiji pala
pobjeda ko jabuka iz raja, sada se kostruši. Ta-
lijansko novinstvo kuša, da obori ta nova ot-
krića, ali uzalud! Italija je bila izdajica i Au-
strije i Antante, a kao takve već se je stide i
prijatelji, koji znadu, gdje će tražiti prave save-
znike — u Jugoslavenima.

 

Riječko i jadransko pitanje.

U zadnje vrijeme predan je javnosti me-
morandum saveznih vlasti Italiji u pogledu rije-
šenja jadranskog pitanja. Prama tomu bio bi po-
slignut sporazum saveznika s Italijom, te :bi Ita-
diji pripala Istra sa Labinskim kotarom. Izmedju

talij. istarskog područja i naše države stvorila

bi se »Riječka slobodna država«, koja bi brojila
200.000 Jugoslavena prema 40.000 Talijana, a
imala bi doći pod vlast Saveza naroda. Gradu
će se Rijeci sačuvati ista autonomija, koju je
Rijeka uživala pod propalom Austro-Ugarskom
vladavinom.

Predstavnici saveznika uzimaju do znanja,
da se Italija odrekla teritorijalnih zahtjeva u Dal-
maciji; grad Zadar dobiva posebnu upravu, ali
ima biti sastavnim dijelom jugoslavenske države,
dok će mu Savez naroda priznati potpuna su-
verena prava.

Talijanska je vlada složna, da otoci dalma-
tinske obale pripadnu jugoslavenskoj državi. S
druge strane priznalo se. je ltaliji Palagruška
grupa, Vis i položeni otoci na zapadu, .otoci Lo-

- šinj i Unije.

—, Italija još zahtijeva: 1) pravo nadzora nad
diplomatskim odnošajima Zadra, 2) da se grad
Rijeka otcijepi od Riječke slobodne države i po-
stane potpuno slobodnim, 3) da grad! Rijeka
dobije izravan teritorijalni spoj sa talijariskom
Istrom, 4) da se Italiji dade i otok Lastovo. :

 

NARODNA SVIJEST

Medjutim se ob ovom veoma važnom pi-
tanju ovih dana nastavljaju pregovori izmedju
Lojd Džordža i Nitija, pa ako ne dodje do spo-
razuma izmedju njih dvojice, Italija će se morati,
kako javljaju iz Londona, direktno sporazumjeti
sa Jugoslavijom.

Čvrsta je pak volja svega našeg življa na
Primorju, da ne puštamo Italiji ni pedlja svoje
zemlje, pa bilo kada svi krajevi gdje žive Jugo-
slaveni morat će se naći skupa. :

Za to sve općine dalmatinske redom pro-
testiraju proti zahtjevima Italije na Vis, taj!biser
našeg jadranskog mora.

 

Dopisi.
Šipan.

Dne 4. I. preminula je ovdi gosp. Made
ud. Stjepović rod. Muratti, plemenita i čestita
gospodja, majka siromaha. Kroz sav život svoj
pomagala je siromahe i svakome na uslugu bila,
kadgod bi je tko zamolio zašto. Njenu smrt
svak je oplakao, a veličanstveni sprovod, kakvog
mjesto nije doživilo, bio je najbolji svjedok lju-
bavi, poštovanja prama pokojnici.

Duša .joj se raja nauživala, a svojti naše
iskreno sažaljenje.

Čilipi.

Na Tri Kralja nas je pohodio wu automo-
bilu demokrata Leontić. Držao je i javnu skup-
štinu, s kojom nije ipak nikakva uspjeha polu-
čio, premda je mekano govorio. Tri puta nas je
pozvao, da mu iznesemo svoje želje, no mi smo
ga spuštene glave saslušali te nas se najveći dio
prije svršetka govora razišao svojim kućama.
Velika je razlika izmedju ove skupštine i one
koju je održao g. Banić. Ne samo, da je g. Ba-
nić prešao cijele Konavle pješice, već mu je
svugdje narod burno odobravao i jednodušno
pljeskao, a sada su samo dva glasa, kao preko
volje promumljala živio, da ne reče, da smo ne-
skladni. Govorio je proti g. Baniću, da hoće

'zavarati narod, a da se Pučka Stranka složila

sa srpskim radikalima te prepušta Dubrovnik i
Komavle. Velikoj Srbiji. Naravno, da je i on na-

padao sadašnju vladu. No mi naravno nijesmo

povjerovali, a da ne bi koji neupućeniji povje-
rovao ovim neistinama, imolim Vas, da narodu
razjasnite stvar. — Pristaša Pučke Stranke.

 

Iz Jugoslavije.

U Pečuhu i u cijeloj Baranji vodi se po-
traga proti madžarskoj bijeloj gardi, koja ide za
tim, da uspostavi veliku Madžarsku. Pohvatano
je više oficira, koji su na razne načine izvadjali
veleizdaju proti nama, a kod njih je nadjeno
mnogo municije i novaca.

Kristan opozvan. Socijalno demokratska
stranka za Sloveniju opozvala je iz Beograda
ministra Kristana. Za šest socijalističkih zastup-
nika sasvim su dostatna dva ministra Korač i
Bukšek.

Jug. zarobljenici. Računa se da ima u Ita-
liji još 30-50.000 naših zarobljenika. Odredjeno

“je da ih se svake sedmice povrati 2000.

Republikanci. U Beogradu še osnovala re-
publikanska stranka pod: vođstvom Jaše Proda-
novića. Već je sedam zastupnika stupilo u nju.

Sitni novac. Do skora će se početi izda-

vanjem sitnog papirnatog novca dinarsko-krunske

vrijednosti od 2/2 para ili 10 fil, 5 para ili 20.

fil. i 25 para ili 1 K.

Zeleni kader. Otpor je Crnogoraca uništen.
Bolest Nikitina, laži talijanske, volja Jugoslavije,
prisilila je >zelenaše«, da se predadu ili da po-
bjegnu u talijanske logore.

Dika Hercegovine, fra Didak Buntić, koga
su nekoji svojateli za sebe, dušom je i tijelom
pristao uz našu Pučku Stranku.

Trst, slobodno pristanište. W. Steed, ured-
nik »Timesa« živo zagovara, da se Trst proglasi
slobodnim. pristaništem: pod protektoratom Italije,
a Rijeka slobodnim 'pristaništem pod protekto-
ratom. Jugoslavije: ; lie

Odlazak: Talijana. :Za zadnje zahave, u.

Korčuli podsjetio je tal. zapovjednik gradjanstvo,
da budu spremni na sve,:t. j. da će doskora Ta-

%

pisanje u »Radu«. Le s

 

Br. 3

lijani morati ostaviti otok. Talijanaši problijediše
na tu izjavu, predbacujući mu: Vi ste nas pre-
varili! Pri dolasku ste nam obećali, da će otok
biti prisajedinjen Italiji! Da smo znali, da će
tako biti, ne bi se bili toliko izlagali za Italiju !

U Šibeniku se vidjaju velike kretnje voj-
ske, što dolaze iz Knina. Artiljerijski se podvoz
ukrcava u ladje i odvaža preko mora. U Vodi-
cama je posada ostavila mjesto, i odnijela so-
bom cijeli tren.

Šverceri. U Omišu je straža zaplijenila
260 kg. križanog duhana, što su šverceri mislili
prenijeti u Italiju. A mi ovdje bez duhana | Kriom-
čari su uhvaćeni i moradoše platiti 12.000 K globe.

Pitanje naše valut:. Za svoga boravka u
Zagrebu održao je ministar Pribićević nekoliko
političkih konferencija, na koje je došao i pred-
sjednik slovenske vlade Dr. Žerjav. i ministar
za agrarnu reformu Krizman. Ovi su došli u
Zagreb da vijećaju sa ministrom o valutnom pi-
tanju. Dr. Žerjav ja prikazao raspoloženje u Slo-
venskoj i Dr. Krizman ono u Hrvatskoj glede
toga pitanja. Zaključak je bio da se krunel iz-
mjene sa dinarom al pari: jedna kruna za je-
dan dinar. O tom je Pribićević izvijestio pred-
sjednika vlade Davidovića.

Radi ovog pitanja u kabinetu su podijeljema
mišljenja, te ministar Pribićević, Palaček, Luki-
nić, Kristan i Bukšeg zastupaju riješenje al pari.
S toga su iiskrsnule vijesti, o predstojećoj kabi-
netskoj krizi. Ministar financija Veljković prijeti
demisijom ako se ne prihvati njegovo riješenje
1:4. Uz Veljkovića bi demisijonirali još neki
ministri, pa je vjerojatno da bi: moglo doći do
rekonstrukcije kabineta. Medjutim konačno rije-
šenje je odgodjeno do povratka regenta.

Zagrebačko kršćansko radništvo za puč-
ku stranku. Na Tri kralja bio je veliki sastanak
pristaša Pučke stranke u Zagrebu. Predsjedao
mu je zagrebački gradjanin, zastupnik u hrv.
saboru, g. Ivan Zatluka, a govorili su Dr. Mar-
kulin, g. S. Barić, urednik »Seljačkih novina«, i
Dr. Rogulja. Prisustvovalo je sastanku oko 400
ljudi, ponajviše organiziranih kršćanskih radnika.
Jednodušno zaključiše ustanoviti klub Pučke
Stranke u Zagrebu. Za predsjednika kluba iza-
bran je g. Zatluka — Izaslanika se seljačkih
Demokracija (seljačkog dijela Pučke stranke)
veoma ugodno dojmilo, što je u ime gradjana,
naročito kršćanskih radnika i obrtnika g. Zatluka
izjavio uz veliko odobravanje prisutnih, da svi
odlučno stoje uz svoje kršćanstvo seljaštvo. —
Gradjanski klub Pučke stranke, samostalno će
stupiti u općinske izbore, a boriti će se da Za-
greb bude, ono što jest: hrvatski katolički grad.

Ćelestin Medović. Ovaj naš uvaženi u-
mjetnik leži, kako nas je prijatelj izvjestio, teško
bolestan od vodene bolesti u svom rodiniom_mije-
stu Kuni na Pelješcu. I ako je bolest ozbiljna
ipak se nadamo, da će preboljeti i nastaviti svoj
umietnički rad mne diku Jugoslavije. Mi mu to
od srca želimo!

Atentat na regenta. U Canesu u Francu-
cuskoj pokušao je neki Crnogorac izvesti aten-
tat na mašega regenta Aleksandra.

Kolonizacija u Maćedoniji. U Macedoniju
se do sada uselilo 2000 porodica iz Crne Gore.
I vrijeme je, da ti jadnici vide jednoć crne zemlje!

Jugoslavenski savez. Klemanso je izjavio
da Francuska mora sebi osjegurati vojnički sa-
vez osim Poljaka i Čeha i sa Jugoslavijom.

Kralj Nikita na smrti. Kralja je Nikitu
udarila srčana kap i leži na umoru, pa se svaki
čas može dogoditi katastrofa.

 

Obračun s Lj. Leontićem.

Vi ste zadovoljni s mojim odgovorom, a ja još više!
Kažu, da ste talentirani, pa kao pravnik poznat ćete razne
distinkcije. Kao takav pročitajte, ali pozorno, kao što , su
i drugi, moj odgovor, pa ćete se uvjeriti, da uzmakao
nijesam .... :
i Rado prihvaćam Vaš zaključak, da unaprijed govo-
rimo samo pred sudom. S toga, kao dosljednu čovjeku, du-
žnost Vam je prvomu, da podignete odmah tužbu, radi
toše kako Vi hoćete, klevetanja. Inače će. sjajno zasjati
Vaša kavalirština, Kad ne ćete svog tobožnjeg ,klevetnika“
da tužite sudu ?1 22. če i i
« Da nijesmo na istoj moralnoj razini, dokazuje Vaše
U tyle c'est 1' homme I :
Ljudi se smiju Vašim »premisama«, na kojima osni-
vate svoje objede protiv >Nar. Svijesti«. Zato ostajem pri
svojem zaključku. i ZI ko i
Ja sam s Vama obračunao. N. Fantela.

4