. Str. 2 zahtjeve tražeći za svoje junaštvo pol Austrije, Airike i Azije. I saveznici regbi da su bili za- čarani talijanskom šarlatanijom, sudeći barem po velikim simpatijama, koje su prema njoj no- sile Francuska i Engleska. ' No kolo se najednoć zaustavilo, Francuska i Engleska prestale su gojiti prvašnje simpatije prama Italiji, a ove veću pažnju posvećuju nama Jugoslavenima, kojima neće moći povjest do vijeka oboriti junaštva. Pod uplivom najnovijih dogadjaja Francuska će spojiti s nama vojnički savez. Uzrok tome leži u najnovijem iznašašću. U francuskom je tjedniku «Opinion« obje- lodanio Jean de Pierrefen niz dokumenata, koji se odnose na misiju princa Siksta Bourbonskoga, koji je bio posrednik cara Karla i preko koga je Karlo mislio raditi o posebnom miru. Nas ne zanima, kako se Karlo prestrašio, kad je doku- menat izašao na javu i kako je Černin zanije- kao podlo Karlovo nastojanje. Ne zanima nas toliko ni naum Karlov, kako je htio uspostaviti prvobitnu Srbiju sa izlazom na more, a od Hr- vatske, Slavonije, Slovenske, Bosne, Hercego- vine i Dalmacije učiniti nekakvu Jugoslaviju pod kopitom njemačkim. Nua zanima samo junaštvo Italije. Lojd Gjordj, čuvši za želju Ksrlovu, izja- vio je bio tom zgodom, da će teško doći do posebnoga mira, jer da Italija _o njemu neće ni da čuje. Na to ječcar;Karlo izjavio pismeno : Već nema straha pred pretjeranim zahtjevima Italije, jer upravo pred iri sedmice došao.je u Bern pouzdanik generala Kadorna, da predloži mir Austriji uz uvjet, da se Italiji odstupi samo od Talijana napućeni Tirol. Ali car Karlo nije htio da ugovara s lialijom bez Antante. Princ Siksto kao posrednik došao je ponovno k caru u Luk- senburg, našto mu car pridao vlastoručno pi- smo, u kome veli medju ostalim :, Upravo sada traži Italija, da sklopi 8 mo- narhijom mir, napuštajući sve svoje neosnovne zahtjeve, koje je do sada postavljala na slaven- ske zemlje jadranskoga mora. Ona je svoje za- htjeve snizila na onaj dio Tirola, u kome živu Talijani. : Iz svega slijedi, da nain je to otkriće do- nijelo nečuvenu istinu : Italija je kukavički tra- žila mir od Austrije i hoćela je samo talij. dio Tirola, a odricala se sasvim slavenskih zemalja: A sada? Kad je crv rastočnik uništio Au- striju, kad je prodor na Piavi nastao jedino po- moću Engleza i Amerikanaca, kad je Italiji pala pobjeda ko jabuka iz raja, sada se kostruši. Ta- lijansko novinstvo kuša, da obori ta nova ot- krića, ali uzalud! Italija je bila izdajica i Au- strije i Antante, a kao takve već se je stide i prijatelji, koji znadu, gdje će tražiti prave save- znike — u Jugoslavenima. Riječko i jadransko pitanje. U zadnje vrijeme predan je javnosti me- morandum saveznih vlasti Italiji u pogledu rije- šenja jadranskog pitanja. Prama tomu bio bi po- slignut sporazum saveznika s Italijom, te :bi Ita- diji pripala Istra sa Labinskim kotarom. Izmedju talij. istarskog područja i naše države stvorila bi se »Riječka slobodna država«, koja bi brojila 200.000 Jugoslavena prema 40.000 Talijana, a imala bi doći pod vlast Saveza naroda. Gradu će se Rijeci sačuvati ista autonomija, koju je Rijeka uživala pod propalom Austro-Ugarskom vladavinom. Predstavnici saveznika uzimaju do znanja, da se Italija odrekla teritorijalnih zahtjeva u Dal- maciji; grad Zadar dobiva posebnu upravu, ali ima biti sastavnim dijelom jugoslavenske države, dok će mu Savez naroda priznati potpuna su- verena prava. Talijanska je vlada složna, da otoci dalma- tinske obale pripadnu jugoslavenskoj državi. S druge strane priznalo se. je ltaliji Palagruška grupa, Vis i položeni otoci na zapadu, .otoci Lo- - šinj i Unije. —, Italija još zahtijeva: 1) pravo nadzora nad diplomatskim odnošajima Zadra, 2) da se grad Rijeka otcijepi od Riječke slobodne države i po- stane potpuno slobodnim, 3) da grad! Rijeka dobije izravan teritorijalni spoj sa talijariskom Istrom, 4) da se Italiji dade i otok Lastovo. : NARODNA SVIJEST Medjutim se ob ovom veoma važnom pi- tanju ovih dana nastavljaju pregovori izmedju Lojd Džordža i Nitija, pa ako ne dodje do spo- razuma izmedju njih dvojice, Italija će se morati, kako javljaju iz Londona, direktno sporazumjeti sa Jugoslavijom. Čvrsta je pak volja svega našeg življa na Primorju, da ne puštamo Italiji ni pedlja svoje zemlje, pa bilo kada svi krajevi gdje žive Jugo- slaveni morat će se naći skupa. : Za to sve općine dalmatinske redom pro- testiraju proti zahtjevima Italije na Vis, taj!biser našeg jadranskog mora. Dopisi. Šipan. Dne 4. I. preminula je ovdi gosp. Made ud. Stjepović rod. Muratti, plemenita i čestita gospodja, majka siromaha. Kroz sav život svoj pomagala je siromahe i svakome na uslugu bila, kadgod bi je tko zamolio zašto. Njenu smrt svak je oplakao, a veličanstveni sprovod, kakvog mjesto nije doživilo, bio je najbolji svjedok lju- bavi, poštovanja prama pokojnici. Duša .joj se raja nauživala, a svojti naše iskreno sažaljenje. Čilipi. Na Tri Kralja nas je pohodio wu automo- bilu demokrata Leontić. Držao je i javnu skup- štinu, s kojom nije ipak nikakva uspjeha polu- čio, premda je mekano govorio. Tri puta nas je pozvao, da mu iznesemo svoje želje, no mi smo ga spuštene glave saslušali te nas se najveći dio prije svršetka govora razišao svojim kućama. Velika je razlika izmedju ove skupštine i one koju je održao g. Banić. Ne samo, da je g. Ba- nić prešao cijele Konavle pješice, već mu je svugdje narod burno odobravao i jednodušno pljeskao, a sada su samo dva glasa, kao preko volje promumljala živio, da ne reče, da smo ne- skladni. Govorio je proti g. Baniću, da hoće 'zavarati narod, a da se Pučka Stranka složila sa srpskim radikalima te prepušta Dubrovnik i Komavle. Velikoj Srbiji. Naravno, da je i on na- padao sadašnju vladu. No mi naravno nijesmo povjerovali, a da ne bi koji neupućeniji povje- rovao ovim neistinama, imolim Vas, da narodu razjasnite stvar. — Pristaša Pučke Stranke. Iz Jugoslavije. U Pečuhu i u cijeloj Baranji vodi se po- traga proti madžarskoj bijeloj gardi, koja ide za tim, da uspostavi veliku Madžarsku. Pohvatano je više oficira, koji su na razne načine izvadjali veleizdaju proti nama, a kod njih je nadjeno mnogo municije i novaca. Kristan opozvan. Socijalno demokratska stranka za Sloveniju opozvala je iz Beograda ministra Kristana. Za šest socijalističkih zastup- nika sasvim su dostatna dva ministra Korač i Bukšek. Jug. zarobljenici. Računa se da ima u Ita- liji još 30-50.000 naših zarobljenika. Odredjeno “je da ih se svake sedmice povrati 2000. Republikanci. U Beogradu še osnovala re- publikanska stranka pod: vođstvom Jaše Proda- novića. Već je sedam zastupnika stupilo u nju. Sitni novac. Do skora će se početi izda- vanjem sitnog papirnatog novca dinarsko-krunske vrijednosti od 2/2 para ili 10 fil, 5 para ili 20. fil. i 25 para ili 1 K. Zeleni kader. Otpor je Crnogoraca uništen. Bolest Nikitina, laži talijanske, volja Jugoslavije, prisilila je >zelenaše«, da se predadu ili da po- bjegnu u talijanske logore. Dika Hercegovine, fra Didak Buntić, koga su nekoji svojateli za sebe, dušom je i tijelom pristao uz našu Pučku Stranku. Trst, slobodno pristanište. W. Steed, ured- nik »Timesa« živo zagovara, da se Trst proglasi slobodnim. pristaništem: pod protektoratom Italije, a Rijeka slobodnim 'pristaništem pod protekto- ratom. Jugoslavije: ; lie Odlazak: Talijana. :Za zadnje zahave, u. Korčuli podsjetio je tal. zapovjednik gradjanstvo, da budu spremni na sve,:t. j. da će doskora Ta- % pisanje u »Radu«. Le s Br. 3 lijani morati ostaviti otok. Talijanaši problijediše na tu izjavu, predbacujući mu: Vi ste nas pre- varili! Pri dolasku ste nam obećali, da će otok biti prisajedinjen Italiji! Da smo znali, da će tako biti, ne bi se bili toliko izlagali za Italiju ! U Šibeniku se vidjaju velike kretnje voj- ske, što dolaze iz Knina. Artiljerijski se podvoz ukrcava u ladje i odvaža preko mora. U Vodi- cama je posada ostavila mjesto, i odnijela so- bom cijeli tren. Šverceri. U Omišu je straža zaplijenila 260 kg. križanog duhana, što su šverceri mislili prenijeti u Italiju. A mi ovdje bez duhana | Kriom- čari su uhvaćeni i moradoše platiti 12.000 K globe. Pitanje naše valut:. Za svoga boravka u Zagrebu održao je ministar Pribićević nekoliko političkih konferencija, na koje je došao i pred- sjednik slovenske vlade Dr. Žerjav. i ministar za agrarnu reformu Krizman. Ovi su došli u Zagreb da vijećaju sa ministrom o valutnom pi- tanju. Dr. Žerjav ja prikazao raspoloženje u Slo- venskoj i Dr. Krizman ono u Hrvatskoj glede toga pitanja. Zaključak je bio da se krunel iz- mjene sa dinarom al pari: jedna kruna za je- dan dinar. O tom je Pribićević izvijestio pred- sjednika vlade Davidovića. Radi ovog pitanja u kabinetu su podijeljema mišljenja, te ministar Pribićević, Palaček, Luki- nić, Kristan i Bukšeg zastupaju riješenje al pari. S toga su iiskrsnule vijesti, o predstojećoj kabi- netskoj krizi. Ministar financija Veljković prijeti demisijom ako se ne prihvati njegovo riješenje 1:4. Uz Veljkovića bi demisijonirali još neki ministri, pa je vjerojatno da bi: moglo doći do rekonstrukcije kabineta. Medjutim konačno rije- šenje je odgodjeno do povratka regenta. Zagrebačko kršćansko radništvo za puč- ku stranku. Na Tri kralja bio je veliki sastanak pristaša Pučke stranke u Zagrebu. Predsjedao mu je zagrebački gradjanin, zastupnik u hrv. saboru, g. Ivan Zatluka, a govorili su Dr. Mar- kulin, g. S. Barić, urednik »Seljačkih novina«, i Dr. Rogulja. Prisustvovalo je sastanku oko 400 ljudi, ponajviše organiziranih kršćanskih radnika. Jednodušno zaključiše ustanoviti klub Pučke Stranke u Zagrebu. Za predsjednika kluba iza- bran je g. Zatluka — Izaslanika se seljačkih Demokracija (seljačkog dijela Pučke stranke) veoma ugodno dojmilo, što je u ime gradjana, naročito kršćanskih radnika i obrtnika g. Zatluka izjavio uz veliko odobravanje prisutnih, da svi odlučno stoje uz svoje kršćanstvo seljaštvo. — Gradjanski klub Pučke stranke, samostalno će stupiti u općinske izbore, a boriti će se da Za- greb bude, ono što jest: hrvatski katolički grad. Ćelestin Medović. Ovaj naš uvaženi u- mjetnik leži, kako nas je prijatelj izvjestio, teško bolestan od vodene bolesti u svom rodiniom_mije- stu Kuni na Pelješcu. I ako je bolest ozbiljna ipak se nadamo, da će preboljeti i nastaviti svoj umietnički rad mne diku Jugoslavije. Mi mu to od srca želimo! Atentat na regenta. U Canesu u Francu- cuskoj pokušao je neki Crnogorac izvesti aten- tat na mašega regenta Aleksandra. Kolonizacija u Maćedoniji. U Macedoniju se do sada uselilo 2000 porodica iz Crne Gore. I vrijeme je, da ti jadnici vide jednoć crne zemlje! Jugoslavenski savez. Klemanso je izjavio da Francuska mora sebi osjegurati vojnički sa- vez osim Poljaka i Čeha i sa Jugoslavijom. Kralj Nikita na smrti. Kralja je Nikitu udarila srčana kap i leži na umoru, pa se svaki čas može dogoditi katastrofa. Obračun s Lj. Leontićem. Vi ste zadovoljni s mojim odgovorom, a ja još više! Kažu, da ste talentirani, pa kao pravnik poznat ćete razne distinkcije. Kao takav pročitajte, ali pozorno, kao što , su i drugi, moj odgovor, pa ćete se uvjeriti, da uzmakao nijesam .... : i Rado prihvaćam Vaš zaključak, da unaprijed govo- rimo samo pred sudom. S toga, kao dosljednu čovjeku, du- žnost Vam je prvomu, da podignete odmah tužbu, radi toše kako Vi hoćete, klevetanja. Inače će. sjajno zasjati Vaša kavalirština, Kad ne ćete svog tobožnjeg ,klevetnika“ da tužite sudu ?1 22. če i i « Da nijesmo na istoj moralnoj razini, dokazuje Vaše U tyle c'est 1' homme I : Ljudi se smiju Vašim »premisama«, na kojima osni- vate svoje objede protiv >Nar. Svijesti«. Zato ostajem pri svojem zaključku. i ZI ko i Ja sam s Vama obračunao. N. Fantela. 4