Str. 2 KOBE novama; a'ieć prije |položefia je temeljna glav- nica i zalizanatlijsku školu. “| 4 pi Tek še je ovog mjeseca Osnovao /ii\ Saraje: vu trgovački sindikat i sarajevske novine pozdrav: ljaju tu inistituciju [kao »korak naprijed« u pre! hranbenom pogledu, jer je odmah Sarajevo snab- djeveno hranom do nove žetve i stalni su, da im već visoke cijene neće bar više skakati. A kod nas je već otrag sedam mjeseci sindikat likvidi- rao, osnovala se je općinska: zajednica bez trgo- vaca, došli dobri, ali nevješti ljudi, a mi to sa- da skupo plaćamo. Pisma iz puka. Blago nepoznato iz Stonske okolice. Priča se, da su Neretvani dohodili u Ston kupovati sol, pa se čudili kako se sol radja. Ljudi bili neupućeni i netko ih prevario, da po- siju sol, pa će i u njih roditi, Oni povjerovali i | zbilja posijali, nu sol se rastopila, a budući na njivi našli mnoštvo cicina, i misleći, da su im oni sol popasli, otišli biti cicine; jedan od njih mjesto cicina ubio svoga ćaću. U Stonu opstoje državna solila, a narod želi zrno soli. Prošla su ona vremena kad je sve radjalo od prirode, kad je sve išlo bolje nego danas, i sve bilo na bo- ljem putu nego danas. Poštovale su se Nedjelje i zapovjedi božje, a nije se iskrnji gulio kako danas. Malo koja kuća, što nije molila na večer rozarije. Zato se danas više narod tuži nego prije, i sve se više muči, a ipak nezadovoljan. Prošla su ona vremena kad su moj pok. djed i otac davali kako kmeti gosparu po 300 do 400 ubo- raka maslina a danas uz istu radnju jedva za začinu. Kad su samo. obresali i okopali vino- grade pa vina puni podrumi, danas valja po više puta sumporati i. škropiti, . ako. hoćeš . imati. za ozuklise i to kad uspije ni pola prijašnjega. Kad su naši ribari i Mljećani sakupljali po više kvintala soli po lokvicama uz jadransko more. Dakle pošto neradja više ništa samo po prirodi, treba zasukati rukave i raditi. Da bi.solila bila u dobrim rukama, te se za njih našinile sprave, da se sva voda iz njih može izvaditi za 8 ili 12 dana, a ne kako do sada za 3 mjeseca, tada bi se učinilo soli i triput koliko sada čine. Suviše moglo bi se još načiniti 4 do 6 gumana za sa- lamuru, sa kojom bi mogla raditi. jedna tvornica, koja bi proizvadjala sodu, stim bi- se raširila radnja i industrija, a za ti posao imaino dosta kamenja, barem smo s tom' prirodom bogati. Zaludu: je mlijeka u krave, ako nije dobre uprave. Ston-Broce. Težak. — Obalna plovidba. Od Božića parobrodi naše obalne plovidbe, ostavljaju nas po više dana, baš sada u sred ciče zime, kad ne možemo ni ladjom, da do grada podjemo. Narod ima potrebu, da se trkne do grada, bilo za nabavu životnih namirnica, bilo .za zdravlje i druge neophodno potrebne poslove, pa zbog neurednosti dolaska parobroda trpi, što ni u vrijeme prošlog rata nije trpio. U nekim mjestima ostao narod i bez aprovizacije, pa je više dana i bez kruha bio. Sada čujemo, da će nas pohoditi parobrodi dvaput sedmično ito neredno, jer da moraju ići do Korčule, po naredbi famozne talijanske vlade. Kad bi i to redovito bilo uzdigli bismo ramenima, ali vidimo, da će nas više puta zatvoriti nevrijeme u gradu ili gdje u okolici. Ako. parobrod »Gruž« mora do Korčule, a gdje je »Naš« i »Cavtat«?> Zar parobrod »Cavtat« ne bi mogao jedan dan u Ston, a drugi se dan vraćati? lli je »Cavtat« postavljen za komod nekih gospara iz Cavtata ? Što uprava obalne-misli o tome? Akcioneri su većinom iz okolice, pa se čudimo kako ne mogu ponukati upravu, da ove nerede uredi. Sve pusti interesi vladaju, a ti narode žulji ruke bit će gazda, koji će tvoje žulje sisati. Trpi narode i ovu, ali pamti dobro tko se brine za tvoje do- bro. Neka nam dodju još zagovarati gospodsku politiku; murvak je osočio, pa će čuti svirala više nego li je. bilo na Grudi. Iz naše zapadne okolice. Težak, Iz Jugoslavije. : 1 Celestin Medović. Jučer je premi- nuo u bolnici u Sarajevu, kamo je bio otišao, da.lijeka traži ovaj naš čuveni umjetnik i, po- najbolli slikar.. Rodjen je na Kuni 1857. Pokoj mu plemanitoj duši i slava u uarodu! __ _. Valutno. pitanje. Jugoslavenski klub za novo riješeuje valutnog pitanja. Predsjednik ju- goslavenskog kluba Dr. Korošec -uputio je g. ministru financija pismo, u kojem ga opominje, da-odluka ministarskog: savjeta, o izmjeni jnovca za, dinar u omjeru 1:4, znači za posjednike kruna gospodarsku štetu od više miljarda. Pošto od- redba ministarskog savjeta nije izvršena i pošto je promjena još moguća, moli u ime Jugosla- venskog kiuba i u njemu zastupane slovenske i NARODNA SVIJEST rlješenje : 8 a hrvatske, pučke stranke, da obustavi , izvršenje naumljene odluke i predloži izmjenu obiju po- slojećih valuta Narodnom 'Predstavništvu na riješenje. imi wi; O bit /4 ino an Zaključak privrednih organizacija. Priz e(organizacije u Zagrebu imale su 20. o. imi. skupštinu, na kojoj je zaključeno pozvati vladu da sazove parlamenat, da riješi valutno pitanje. Nadalje -je zaključena zajednička .akcija Slovenije, Hrvatske i Vojvođine za riješenje va- Jutnog pitanja: Za obnovu vinograda u Dalmaciji. Po- ljoprivrednom odijelu pokrajinske vlade za Dal- maciju doznačen je iznos od 4 milijuna kruna za obnovu vinograda. Taj bi iznos imao biti razdijeljen u obliku beskamatnih zajmova bijed- nim vinogradarima. Československi konsulat u Splitu po- zvao je naše uredništvo u ime českosloven- ske republike i českih žurnalista, da učestvuje kon- gresu slavenskih novinara u Pragu, koji po- čimlje 1 Februara. Učesnici kongresa za cijelo vrijeme gostovi su vlade republike i imadu že- ljeznicama republike slobodnu vožnju. — Naža- lost našem je uredništvu radi prekratkog roka do kongresa nemoguće sudjelovati kongresu, pa se je zahvalilo na gostoprimstvu bratskog naroda. Za koncentraciono ministarstvo. Izgleda da je »demokratska« vlada počela uvidjati, da se ovako ne može dalje, a da se nešto dobra za narod može učiniti jedino, ako vladu preuz- me u ruke ministarstvo, u komu bi bile zastu- pane sve političke stranke prema broju zastup- nika. U tu se svrhu, kako se čini, vode.prego- vori izmedju vlade i opozicije. Pašić je izjavio, da bi opozicija stupila u vladu, ako bi dobila 6 lisnica. Da su gospoda »demokrati« ovo učinili odmah kad im se govorilo, naša bi država da- nas bila unutra. malo uredjenija, a i prema vani bi naš položaj bio mnogo sjajniji. Konferencija vlade s epozicijom. Na 18. o. mj. popodne održan je.u parlamentu sastanak pod predsjedanjem Draže Pavlovića, na kojem su prisustvovali zastupnici vlade i opozicionog bloka. Sastanak je sazvan, da se stranke spora- zume glede osoba-i rada ustavotvoranoga odbora. Od strane vlade bili su prisutni Davidović, Pri- bićević, Marinković, Veljković, Korać i neki dru- gi ministri, a od opozicionog bloka prisustvovali su. Dr. Protić, Jovanović, Korošec, Trifković, Lor- ković, Peleš, Manojlović. Protić, je «podnio. pre- dloge i uslove opozicije za ustavotvorni odbor i od vlade zatražio: 1) da se.ustavotvorni odbor mora organizovati samo preko: parlamenta; 2) taj odbor ima da prije svega stvori izborni za- kon; 3) opozicija traži jamstvo kod stvaranja odluka. — Davidović nema ništa protiv toga, da ustavotvorni odbor odmah riješi izborni zakon. Ministar Pribićević. izbjegava svaki razgovor o sazivu parlamenta, jer da parlamenat nije spo- soban za rad. Stanko Banić upozorava, da je taj posao ustavotvornog odbora načelna zadaća pri- vremenog Narodnog Predstavništva. Dr. Korošec izjavio je u ime »Jugoslavenskog kluba«, da će klub podupirati redoviti rad parlamenta i daje jamstvu, da klub neće opstriuirati ili sabotirati parlamenat. Ovoj izjavi pridružio se je i Protić, te isto izjavio u ime čitave opozicije. Ustavotvorni Odbor, komu je zadaća da izradi ustav za, našu novu . državu, sastavio bi se tako, da bi prema odredbi vlade stupili u nj: 14 članova stranaka zastupanih u vladi, 14 čla- nova opozicije, 1 komunista, te gg. Draža Pav- lović, Josip Smodlaka, Jaša Prodanović i šest sveučilišnih profesora. — i Ipak izbori za Konstituentu ! »Demokrat- ska« Zajednica napokon se je stavila na stano- vište, da se budući izbori imadu izvršiti za Kon- stituentu, a ne za novo privremeno narodno pred- stavništvo. : Korošec kod Davidovića. Dr. Korošec, predsjednik Jugoslavenskog kluba i vodja pučke stranke, konferirao je 20. o. mj. sa predsjedni- kom vlade g. Davidovićem. | Jadransko brodovlje. Iz vjerodostojnoga se izvora doznaje, da će ladje ispod 2000 tona, čiji dioničari nijesu u većini ni Jugoslaveni ni Italijani, te se kao takove nijesu proglasile, biti razdijeljene medju Jugoslavijom i Italijom. ći: «Zagrebačke Novine“. U Zagrebu. je. na- stao štrajk slagara, pa s toga sada u Zagrebu ne izlaze nijedne novine, osim zajedničkih no- vina svih zagrebačkih dnevnika: »Zagrebačke No- vine«. Iz toga neki sude da će štrajk tipografa trajali duže vremena. SEO “ - U Zabrana izvoza .markiranih. novčanica. Na osnovu riješenja Ministarskog Savjeta I. Br. 3762 od 8. januara 1920 naredilo je Ministarstvo financija zabranu izvoza novčanica Austro-Ugar- ske Banke markiranih markicama Kraljevstva Sr- ba, Hrvata i Slovenaca iz cijelog Kraljestva. Prekršateljima će se konfiskovati novčanice na korist državne kase. Jadransko pitanje. '' i Nada, da će konferencija mira.a napose Engleska.i Francuska. uvažili Wilsonov program pri rješavanju: našega, spora sa (Italijom, izgleda, da se je izjalovilo. Talijanskim je spletkama i intrigama uspjelo, da pridobiju za sebe. savez- nike Englesku i Francusku, koje nam dapače davaju ultimatum i prijete, da će se izvršiti zlo- glasni londonski ugovor, ako Jugoslavija ne bude htjela, da prihvati talijanske prijedloge. Na Ame- riku se već niti ne obaziru. Italija traži takodjer istočnu Istru i koridor do Rijeke, zatim Vis, Lo- šinj, autonomiju Zadra, razoružanje Dalmacije, Pelagruž itd. Naša je vlada i previše popustila, no izgleda, da Italija ipak nije zadovoljna. Još nije.jasno, kako će se stvar razviti, ali se .u ni- jednom slučaju ne možemo nadali povoljnom ri- ješenju. Narod se je u Istri već počeo buniti pro- ti Talijanima. Svako: ovakovo. rješenje je samo privreinena krparija, jer će prije ili kasnije doći do oružanog obračuna, ako Italija i sama prije . toga ne očisti naše krajave. Gradske vijesti. Tradicijonalna svetkovina našeg sv. Parca. Revnim zauzimanjem gospode Festanjula Frama Pitarevića.. i Iva: kap. Bronzana, i ove: će se godine dostojanstveno te ne manjim sjajem od prošlih godina proslaviti. Program ne može- mo da objelodanimo, jer još nije priredjen. U glavnom neće faliti obični doček barjaka uz pu- škaranje, procesija sa sv. Moćima, tombola, ra- svjeta, vatrometi i glazbeni koncerti. Zabava će biti koli uoči, toli i-na dan svetkovine u pro- storijama mjesnih društava. Više smo nego stal- ni, da će učesnici ove naše domaće svetkovine ponijeti sa sobom najmiliju uspomenu. Svečano trodnevije na čast sv. Vlaha za- počimlje u petak dne;30. o. mj, Na 5 s. popodne započimat će služba Božja u Svečevoj crkvi, Po- hvalno slovo držaće mp. O. Petar Vlašić, franjevac. Zahvala patnika. Naše je uredništvo pri- milo od slovenskih zarobljenika iz Italije zahvalu milosrdnom gradjanstvu, koju donosimo u ori- ginalu > + x Dubrovnik, 22. 1. 1920. Slavnomu Općinstvu ! o +Pamuke poimenu času nam je bila usoda mila dospeti na prelubo domačo zemljo bralov Dalmatincov. Po vožni. in .po slabi hrani popol noma izmučeni: smo: zapazili občudojoče obraze dommačinov. Z glada: primorano :prošnjo smo » obrnili do njih, koji 'so se uzvali po prav ne- pričakovanem. rezultatu, ; Nikoli (nigda) nam .ie uide in pomina oni dan povratka in beračenja (prosjačenja). Prav presrčna hvala in zahvala cenjenemu občinstvu kakor tudi (i) mestni provizaciji laških. (italij.) podanikov od — Slovencev. Mlade Mise: Na Soječnicu (Gospa Kande- lora) otpjevat će u ovdješnjoj crkvi Male Braće u 10 sati Mladu Misu franjevački Mladomisnik O. Antun Matijević iz Zablaća kod Šibenika. Tom svečanom prigodom izvagjat će se: na koru harmonijozna Perosijeva Misa »Te Deum lau- damus« 'a na ofertoriimu pjevat će ma hrvat- skom jeziku »Zakle se« (»Juravit«) solista gosp. J. Batistič, što je za ovu zgodu komponirao M.o O. Sokol. Poslije Mise svečani »Tebe Boga hvalimo«. s : Drugi franjevački mladomisnik, regjen:pro- šle: nedjelje, O. Filip Šeparović, otpjevat će istog dana Mladu Misu u svom rodnom mjestu Smo- kvici, a .treći mladomisnik , 0. Jerho Šulina u franjevačkoj crkvi u:-Konavlima u nedjelju po sv. Vlahu: a : Svoj trojici sretnih Mladomisnika srdačne čestitke. Bili dika roda i reda! i Čitulje. U nedjelju poslije kratke bolesti blago se je (preselila: u vječnost/g.gja + Katica: ud. Milić pk. Marka. Ostavlja za sobom četvero ne- jačadi. Dne 22 0. mj. preminuo je u Trstu, posli- je duge i teške bolesti, g. Nikša Matijević pk. Faba u cvijetu mladosti, . o U Nedjelju. u pokraj.. bolnici. preminuo je Periandro_ Negrini.i. jučer je bio sprovogjen. , «i, Počivali u. miru! Svojti.naše saučešće.! Ograničena električna struja. Radi nesta- šice ugljena od Ponedjenika nije uveče rasvijet- ljeno predgragje Ploča i električna želježnica _ radi samo do 3:40 sati po podne. :