str 2
Opasna rabota.
Dr. Stjepan Buć napisao je pod naslovom
»Narod i stranke u Dalmaciji« malenu knjižicu.
Na nju se ne bi niti obazirali, da ne govori o
zajednici Hrvata, a baš protivno želi, naime ras-
cijep. On piše proti Pučkoj Stranci, premda pri-
znaje da ne zna »kakav politički program ona
ima« (str. 10). Drugčije se ne mogu niti tuma-
čiti sve one gluposti, što ih je o Pučkoj Stranci
napisao, nego neznanjem. On ne zna niti pravo
njezino ime, a ipak od nekuda znade, da ona hoće
»Ljubljanu nad Zagrebom«. Prije nego išta dru-
go napiše o Pučkoj Stranci, neka pročita njezin
program, pa tek onda kritizira. Tu će vidjeti što
je to »Seljačka demokracija« ili u Dalmaciji
s»Težačka Vijeća«. Tu će vidjeti što Pučka Stranka
govori o monarhiji i republici, a neka se ne
služi neistinama, jer se veli, da su u laži kratke
noge. O vladanju smo >»popovskog staleža« pro-
šli put govorili,
Neki su nas upozorili, da je njemu valjda
najviše na zubu gospodarski program Pučke :.
Stranke, proti kojemu se zbilja na dva mjesta
obara. Shvaćamo ! On je sin veleposjednika, koji
imade svoje kmetove, pak mu naravno nije pra-
vo, kad Pučka Stranka hoće, da zemlju dobije
onaj, koji je obradjuje (Pučka stranka u tome ne
čini razlike ni za crkvu !), jer bi ostao bez: kme-
tova. No, nije lijepo, da on radi svojih interesa
hoće da unese neslogu medju dalmatinske Hr-
vate, koji su se svi — osim »demokratske« go-
spode — izjavili za- Pučku Stranku.
Neka pokaže u Zagrebu svoju brošuru, pa
će se uvjeriti, da neće naići na odobrenje nijed-
ne stranke, niti Narodnog Kluba, koji ima u
parlamentu više »popova« nego li Pučka Stranka.
1 oni bi osudili ovu njegovu rabotu, kojoj se
jedino »demokrati« mogu veseliti.
Dopisi.
x
Iz Župe.
Amo u našoj mirnoj Župi začestali su po-
hodi nekakvih političara novog kova — socija-
_ -lista-komunista. Dolazu sa kojekakvim. varkama.
., Bd im dodje na skupštine više čeljadi, meću na
dnevni red povišenje cijena mlijeku, zeleni, te
izjednačenje u aprovizaciji Župe sa gradom,
a o tomu na skupštini ni riječi, već o svojoj
stranci. I to povišenje cijena traže oni isti,
koji u gradu viču na Župljane, da imadu
svega i skupo prodaju te traže od vlasti sni-
ženje cijena hrani. E nijesu ni Župljani ludi, da
vjeruju u njihovu iskrenost. Znadu Župljani, da
oni jednu govore u Župi, a drugu u gradu. Mi
držimo, da je pravo, da se povisu cijene mlijeku
li
li
li -
1
NARODNA SVIJEST
obzirom na skupoći drugih pića itd., ali se ne
nadamo, da ćemo postići to povišenje od onih,
koji bi željeli jeftina kupiti, nego se nadamo,
da će mješovita komisija, koja odregjuje cijene
na trgu, uviditi potrebu promjene cijena prema
cijeni drugih životni namirnica, koje mi trošimo.
Svak ima pravo, da lraži svoj pravedni boljitak,
ali baš za to mi ne smijemo vjerovati da će
gradski radnici raditi u našu korist, a na svoju
štetu. Interesi seljaka i gragjanina uopće kose se
megjusobom. Za to ne možemo u isto kolo.
Ali možemo ipak mirno raditi pošteno svaki za
sebe, i ma temelju pravice dogovarati se bez
borbe. Mi ne izazivljemo nikoga, niti nam treba
gradskih učenih glava, da nam u oči izbora sole
pamet sa sumljivom političkom soli.
Znamo, da će biti skoro općinski izbori, i
ako bude izborni red jednak onome u Hrvatskoj,
a mora biti iedna država i jer je iedna
v ini Zup
imat cemo U
ika (svaki odlomak
: svaka mAllznač s rati će f
dnoga vijećnika. Budemo li složni, sa 13 vijeć-
nika, možemo imati u općini odlučujuću riječ,
ali treba sloge, svi za jedan štap. U općiskim
poslima budimo samo Župljani, pak će nam
biti dobro. Nekoliko Župljana.
Iz Jugoslavije.
Poslanici Pučke Stranke za ishranu Dal-
macije. Da se doskoči oskudici hrane, upravilisu
poslanici Pučke Stranke na ministarstvo ishrane
ovaj upit:
Gospodine Ministre | Pučanstvo Dalmacije
nalazi se u zdvojnom položaju teške gospodar-
ske i prehranbene krize.
Neokupirani jednako kao i_ okupirani kra-
jevi Dalmacije trpe tešku oskudiću krušne hrane
i drugih živežnih namirnica, koju dobrim dijelom
nijesu niti u stanju da plaćaju "radi visokih da-
našnjih cijena i zbog općenitog osiromašenja,,
prouzrokovanog dugogodišnjim ralom, talijanskom
okupacijom i vinogradarskom krizom.
_< Široke mase naroda najvećom zabrinutošću
gledaju u budućnost ne znajuć, što ih još do nove
žetve čeka lišene sviju potrebitih zaliha hrane.
“Oni ne mogu da-?azume kako u državi bogatoj
hranom moraju da žude hljeba i da ga iZ skup-
lje plaćaju novce nego naši neprijatelji, koje naši
_ hambari hrane. #
Ovih dana očekuje se riješenje jadranskog
pitanja na konferenciji mira i istodobno odlazak
Talijana sa naših primorskih. obala. Kako smo
obavješteni Si nije providjeno, da se te
krajeve odmah obezbjedi nužnom količinom hra-
ne, pak bi zaista žalosno bilo, da na prvom su-
sretaju s našom oslobodjenom braćom u slobod-
noj bogatoj domevini ne bi bili u stanju da im
pružimo ni nužni koricu hljeba.
S toga molimo g. ministre, da nam odgovorite:
: S AF Ćelestin Medović.
Gelestin Medović rodio se je u Kuni na
poluotoku Pelješcu godine 1857. U dvadeset i
trećoj godini života stupio je u red Male Braće
u Dubrovniku. Njegovi starješine zamjetili su u
njemu jaki umjetnički talenat, te ga kroz kratko
vrijeme general reda pošalje u Rim, gdje je za
pet godina učio slikarstvo kod Ludovika Saitza,
direktora vatikanske galerije.
Iz Rima je Medović pošao u Firenzu, gdje
je učio kod Ciserija. Antonio Ciseri bio je jedan
od najboljih modernih religioznih umjetnika.
Poslije ovih prvih studija povrati se u Du-
brovnik. Bude sekularizan i na molbu grofova
Pozze i Bonde bude mu dozvoljeno od papin-
skog nnncija, da može otići naprijed učiti u Miin-
chen. U Miinchenu je radio kod Ludwiga Lčii-
iza, predstavnika kolorističko-historijskog i reli-
gioznog slikarstva. s
Iz ovoga možemo već unaprijed znati, kakav
je bio smjer Medovićevog slikarstva. Medović je
u prvom redu bio religiozno-historički slikar.
Medovićeva ličnost u povjesti našeg modernog
slikarstva zauzimlje jedno od prvih mjesta. Niko
mu nikada nije zanijekao jaki slikarski talenat.
U Miinchenu je izradio svoje prvo epohalno djelo
»Bakanalije« i za to je dobio prvu nagradu.
Godine 1897. nalazimo ga u Zagrebu, gdje
je imao atelier uz Bukovčev. Iz te dobe imamo
»Sv. Franu« i »Sv.: Bonaventuru« dvije od naj-
ljepših slika naše moderne religiozne umjetnosti.
Nježna je i »Madona« i »Zaruke sv. Katarine«.
Na poziv zemaljske vlade u Zagrebu učini tri
velike historičke slike »Splitski sabor 925«, »Kru-
nisanje Vladislava Napuljskoga« i »Dolazak Hr-
vata«. Za unijatskh križevačku crkvu učini iko-
nostas, gdje je pokazao izvanredno smisla u spoju
modernog slikarstva sa bizantinskim. Osim iko-
nostasa naslikao je airesko »Abramovu žrtvu« i
»Noemovu žrtvu«. Medju raznim slikama religi-
oznog sadržaja ističu se »Abelova smrl«, »Sv.
Jeronim«, »Sirmijski mučenici«. Medović je izla-
gao svoje slike na mnogim našim i stranim iz-
ložbama, o kojima se kritika povoljno izrazivala.
Bavio se je u zadnje vrijeme i sa »natura
morta«, pejsažima 4 marinama. Medović nam je
osvijetlio stranice naše narodne povijesti »Dolas-
kom Hrvata« i »Šplitskim saborom«. Njegove
svetačke slike pune nas jedrom mistikom i to-
plim religioznim čuvstvom. Rad Ćelestina Medo-
vića je važan kamičak u hramu jugoslavenske
umjetnosti.
Zadnjih dana svoga života boravio je u
svom rodnom mjestu Kuni, gdje je slikao malu
crkvicu grobišta. Na 26. pr. mj. umro je u Sara-
jevu. Na 31. pr. mj. njegovi su smrtni ostaci
prenešeni u rodni mu zavičaj u Kunu i mirno će
spavati u kapelici, koju je svojim kistom resio,
na onom groblju ivitkih čempresa, koje je on
silno ljubio i poznavao. Naše more pjevati će
bratu Ćelestinu tužiu pjesmu kao prvom maj-
storu s mora. :
Neka mu bude laka gruda rodne zemlje i
sjajno ime u hramu jugoslavenske umjetnosti |
; »J=N«<.
VE.
— dala sama njihova štampa, koja osudinje u!YS
: jući kad će madoći čas oslobogjenja. 1 u ime još
s Br. 6
1. Jeste li voljni da bez obzira na visinu ci-
jena, dadete nabaviti i makar uz ograničenje osob-
nog prometa bezodvlačno transportirati u Dal-
maciju količinu hrane, koja će biti dovoljna za
opskrbu pučanstva iz neokupiranih i okupiranih
krajeva Dalmacije sve do' iduće žetve ;
9, Kakove izvanredne kredite kanite raspolo-
žiti da osiromašeni i ispaćeni slojevi pučanstva
u Dalmaciji uzmognu besplatno dobiti najnužnije
za život namirnice hrane.
Izvolite g. ministre primiti izraz našeg oso-
bitog štovanja.
U Beogradu, 23. siječnja 1920, i
Nar. poslanici: Dr. Korošec — St. Banić.
Poslanik Pučke Stranke za naše težake, Na-
rodni nam poslanik g. Stanko Banić javlja, da
su mu seljaci iz Trslenoga poslali pritužbu radi
progona sa strane gospodara pulem sudova. Po
ijihovoj želji on je upravio radi toga upit na
ministarstvo pravde i ministarstvo za agrari;u Te-
formu, Dobio je odgovor, da će skori
ti do čane polanje odredne. za uredje
\ utim pre-
pitanja u Dalmaciji; a ine
no sudovima; oda će“ se ili ob
štena riješenja,
viti Će
nadno biti po
žaka nepovoljna.
Takodjer je na pritužbe seljaka iz Mlrcina S
predložio vojnom iinistarsivu i Dvorskoj kan-
celariji izjave i račune okradenih seljaka uz po-
seban upit tražeći, da se narodu nadoknadi šteta.
Zdravlje našeg Regenta. N. V. Regent naše
države Aleksandar lagano je obolio te ne smije
ostaviti krevet. Radi toga se primanje na dvoru
ne viši.
Sprovod + Celestina Medovića. U četvr-
tak dne 29 pr. mj. mrtvo je tijelo slavnog na-
šeg umjetnika-slikara Medovića bilo preneseno
iz zemaljske bolnice u katedralu Sarajeva, gdje
mu je bilo svečano opijelo. Po podne istog da- :
na. pokojnikovo je tijelo prevezeno željeznicom
na Metković, gdje se je 30. pr. mj. pred mno-
štvom oprostio s pokojnikom Dr. Z. Bjelovučić;
sutra dan je pokopano na Kuni, rodnom mjestu
vrlog umjetnika. Sve troškove oko baš sjajnog
pogreba priuzela je pohvalno bosanska zemalj-
ska vlada. Kuna se je pak i čitav Rat odužio
sjajno ponajboljem svom sinu.
Jadransko pitanje. Naša je vlada odbila
ultimatum saveznika, što je proizvelo dobar do- |
jam u diplomatskim krugovima. Saveznike je iz- |.
tum zajedno sa Wilsonom i Amerikom, koja je |
izjavila, da nema razloga mijenjati svoje stajali. |
šte u jadranskom pitanju. Prema dosadašnjem
stanju ovog našeg životnog pitanja, našoj je de-
legaciji u Parizu naredjeno, da ne popušta od
svoga stajališta.
Dr. Šarić sarajevski nadbiskup. O popu-
njenju nadbiskupske stolice u Sarajevu govori
se da bi imao biti nadbiskupom posvećeni biskup
dr. Ivan Šarić. Ta se stvar nalazi u Beogradu u
posljednoj instanciji.
Odgovor na prigovor.
Primili smo na uvrštenje :
Ugledno Uredništvo !
Molim da uvrstite u List ovo malo redaka:
Gosp. Dru. Ljubu Leontiću, uredniku ,Rad-i*.
Znam po iskustvu, da se za novinarske pre-
pirke može gotovo uvijek kazati ona: ,tuci vodu:
u morlaru, nije ni sluzi ni gosparu“. Ipak moram.
ovo primjetiti Vašem izvještaju u br. 11 »Rad-a«:
Na prosvjednoj sam skupštini dne 27. pr.
mj. govorio, jer sam bio zamoljen od Odbora,
nametnuo se nijesam.
Da li je utvrgjena činjenica, ili ne, da se |
je kler borio za ujedinjenje i oslobogjenie na-
šega naroda, prepuštam nepristranim sudijama, ||
kojima je poznat uspjeh naše narodne borbe, ||:
predvodjene od klera. |
Kako sam spočitnuo Francuskoj, da nam
je prva otela starodrevnu slobodu, tako sam ill
Engleškoj prigovorio, jer nam je otela brodove
i omela trgovinu, jedini izvor našeg blagostanja:
a te su nam saveznice rinule nož posred srca.
Nije mi bilo ni na kraj pameti da pravim (i
strančarsku agitaciju, tim, što sam prosvjedovao |
u ime klera. I u Spljetu je kler prosvjedovao ui
ime svoje, i niko mu to nije spočitnuo. Faktično |
danas, mal da ne treći dio diecezanskog klera,;
čami ispod nesnosnog talijanskog iga : strepi s
dana na dan uz mili svoj narod, željno očeku-(
e
te svoje braće, koja strepe i čame, ja sam pro-|,
svjedovao. Prigoda, mjesto, rodoljublje, nijesu mil:
dopuštali da govorim tendenciozno. Čemu dakle
Vaš napadaj? Je li umjestan u ovim sudbono-
snim trenucima? Prepuštam publici da sudi. _
Dubrovnik uoči Sv. Vlaha.
Ante kan. Liepopili.