Str 2 neodvisnost. U Rusiji bez sumnje ustaće nano- vo slavenstvo. Pokret boljševičke propagande ja- sno kaže, da sovjetska republika hoće da zdru- ži sva rastepena plemena bivše Rusije u jednu svezu, koja bi mlada, zdrava i močna nosila i- zrazit pečat slavenstva. Jugoslavija će se sigur- no okrenuti k velikoj novoj slavenskoj Rusiji u svakom smjeru, a nadasve bi se u vanjskoj po- litici podupirali sve slavenske države. Tako bi opet stali jedan prama drugomu : istok i zapad Evrope. To nijesu ugodni izgledi, što se otvaraju pred očima mirovne konference sada, kad se ri- ješava jadransko pitanje. Jadran je evropejski problem prve vrste, pa ga treba dobro proučiti prije nego ga se riješi. Dapače ne treba tu ni- kakva proučavanja, već više smisla za pravičnost, za prakličnu pravičnost, koja se ne skriva za imperijalizmom. e Smisla z& tu pravičnost nemaju liberalni egoistični buržuji, već jedino široke mase pro- letera i prostog seljačkog naroda, čija glasila u svim državama neustrašivo uzimlju u zaštitu pra- vicu malih naroda proti nepravednom imperija- lizmu »mirovne« konference. Talijanski zahtjevi. Da su talijanski zahtjevi o čistim našim pokrajinama obična grapša i nasilje dokazano je mnoštvom učenih raspravica i temeljitim člancima u našijem listovima. Kamo teži lukavi bašlinik silovitih Mletaka znao je svaki od nas, samo nije htjela znati. Austrija, koja se je držala Nje- mačke, kako pijan plota. Čitamo ovih dana djelo Vilima Riistova »Vojna god. 1866.« Milan 1867. na listu 251, gdje piše: »Talijanski su diplomati poticali želje lakovjerne svjetine, na daleko i posve nerazbo- “rita osvajanja Istre i Dalmacije. Da su pohlepe ltalije na te krajeve posve razborite sa svakoga gledišta, stvar je koja se ne da razumjeti.« Na dugo za tim raspravlja, kako Italija ne može biti odviše jaka na moru, jer nema nego 'oskudno zalegje i nikakovu industriju, pak na- dostavlja : >A sad Italija hoće da skuči pod so- bom druge pokrajine, a opet bez zalegja. A što je drugo zahtjev Italije na Istru i na Dalmaciju ? Imali u tom zere političkog shvaćanja ? I kad bi Austrija propala (kako sretno i jest, velimo mi) sa Europejskog gledišta, i sa gledišta razborite talijanske politike, bilo bi pravednije pridružiti te obale kraljevini slavenskoj-magjarskoj (biva čisto slavenskoj Jugoslaviji, mi vellmo), koja bi se stvorila, ili kraljevini Grčkoj na Balkanu. Tim nebi bilo oskvrnuto načelo narodnosti, jer po sata van Trsta, Pole, Zadra nitko talijanski ne razumije. U tim je krajevima talijanski jezik prosto trgovački, ali je takogjer taj jezik prosto trgovački i na obalam Misira, Sirije i Levanta. Zar da se i ti krajevi pridruže Italiji *« Tako je pisao povjesničar još u ono doba, kad su u nas pašovali autonomaši, Lapenna € compagnia; kad se tek budila narodna svijest, pak što bi rekao danas, taj ugledni povjesničar, kad bi vidio da ne:samo ltalija postavlja nam takove bezumne uvjete, nego da ima i ortaka, ma žalost naše bivše saveznike, koji joj povla- gjuju i stavljaju nam takav ultimatum, kakav se dostoji razbojniku, koji te puškom napane: ili novac ili život! Providnost, koja nas je nakon vijekova uje- dinila, biti će milostiva, da i ovu zapreku uklo- nimo bilo na dobre bilo na zle, jer je naš na- rod svijestan svojih prava i ne će se nikomu dati pod noge. Dopisi. Ston Broce. (Kritična pisma iz puka o plesnom karne- valu — da se nasmiješ.) U razno doba godine različito vrijeme, različite radnje, različite igre itd. N. pr. u neko doba godine djeca imaju pucalice, negda pločice, negda plovke, negda ćušu, to jest ćuška kape itd. Tako isto i odraslima sad jedno sad drugo, pa sada napokom o pokladima i ple- sovi i krabulje (maškarade). Doduše je bio taj karneval tako jak, premda nije bio ni odvjetnik, NARODNA SVIJEST ni bogataš, da je imao najvišu stranku ako i za kratko vrijeme. Za njim je išlo sve, mlado i staro, muško i žensko, bogato i siromašno. Ele junak se hoće da pridobije takova junaka, pa nije čudo što su vlasti u Ston postavile, na mjesto prije i u ratu 3 oružnika, sada 10. Nu ne smeta da je i dvadeset, samo kad su jadnomu karnevalu za- krčili vratom. Mi smo na papiru bogata država, možemo plaćati i viši broj državnih službenika. Još nešto. Ja sam bio u poslužbi više vremena kod najboljih liječnika u Dubrovniku i vidio sam da bolesniku i pregladnjelu čovjeku, nedaju od- mal dosta hrane, da mu ne naškodi, nego malo po malo. Tako sada narodi izgladnjeli u peto- godišnjem ratu i vlada uzela oni lijepi primjer liječnika i zato da nebi što više uvezli, stavili u Ston mjesto prije 6 sada 10 ili 12 financijalnih stražara. Ma ima i druga po srijedi. Kad bi na- rod više potrošio, zaslužio bi se manje koji mi- lijuu kruna na izvoznicama. Nauk: Karneval je svršio, dosta je zla narodima i učinio. Ko zlo čini nek se dobru ne nada. Drugo. Bez rala i motike nema kruha, a bez dobrih djela nema spasenja. — Tešak. Lopud. Nije dosta što smo zanemareni sa parobro- darskim vezama, te ne možemo nikako do grada, . već se je htjela i ta sreća, te ima skoro mjesec dana, da se pokvario i brzojav, pak sad, kad ti nešto potreba, udariš na sto muka. Molimo na- dležne da providu za stvar u ovim današnjim teškim prilikama. Pločice. Naš komšija htio, da se sa drugoviina po- bećari. Kažu, da je pozivao k nama demokratu. Leontića, da nas žedne preveze preko demokrat- ske vode, ali da se on boji doći k nama, jer da znade da su Pločice u Konavlima kao i Gruda, pa da mu se najbolje krstiti od Konavljana. Bo- lje, bolje, jer i onako diže nos, pa bi lako mo- gao umaknuti bos. Naše Pločice broje i Mikul- čiće i Poljice, a ovi su za našu stvar jako krvavi. Čilipi. Alaj se grdno nasamario »Rad« kad je o- ' bukao kožu lije, da nas zavede i razdvoji. Sada grmi na nas Konavljane, sad nas mazi lijevom, _ sada gladi desnom, srce vadi. Sad govori, da smo micrno žuti, a čas opet veli, da je on veći crno žuti od nas. Sada kaže, da smo mi Konavljani - najviše zaostali u kulturi i politici, a malo ka- šnje stavlja nas za uzor soli i mozga. Da pu- kneš od smijeha, a on od jeda. Sada je počeo mazati nas Čilipljane, stavljajući nas kao uzor pa- metnjakovića, samo da nas odijeli od ostale bra- će Konavljana. Kasno si došao iz Amerike, da nam soliš pamet. Pa obukao se eontić u ma kakvo perje mi mu više vjerovati ne ćemo. Njegova politika ne će razdijeliti nas Konavljane, jer se 'svi dr- žimo jednog štapa, koji ćemo okrenuti proti o- nomu, koji nas bude kušao zavadili s braćom i odstraniti od Pučke Stranke. _ Šipan. Ima nekoliko dana, da vladaju krasna vre- mena. U jutro i u večer hladno, a po danu u- godno. Bajami zabjelili, a na mjesta se već i trijebe. Narod pritužio, da se redi zemlja za pro- ljetno zelje, ali se nema s kim; što valjalo po- šlo u vojništvo, a zemlja plače za motikom. Gre- hota je. Zemlja svakoga hrani. Na to bi imale paziti i vojničke vlasti, pa zvati, ako je potreba u vojništvo, kad narod ima manje posala. Još se pajetkuju masline, jer je grehota puštati i jednu uz ovu skupoću ulja. Skupe su i nadnice pa i ulje čudo zapada dok u kuću dogje. A da nije ulja bilo bi narodu kuku i pomagaj. Za u- lje zamijeni drugu hranu, pa i proda i kupi što nema, da zamjeni. Ribe je malo, jer se nema s kim ni na ribanje, a opet su se poderali ribar- ski alati, pa narod štedi za druga vremena. Do- laze dugi danci, a prazni su blanci. Iz Jugoslavije. Povratak biskupa Mahnića. Novine do- nose vijest, da se krčki biskup Dr. Antun Ma- hnić vraća iz talijanskog sužanjstva sa svojim tajnikom. Ovog neustrašivog branioca narodnih pravica, Talijani su varkom bili odveli u Italiju. Br. 8. Sijedom pastiru želin.o sretan povratak. Dao Bog, da čim prije vidi slobodnu cijelu svoju bi- skupiju sjedinjenu sa ostalom Jugoslavijom 1 St. Banić, narodni zastupnik pučke stran- ke, za seljake iz Mrcina. Na gosp. Ministra Vojnog i Mornarice upravio je g. St. Banić, na- rod. zastupnik, slijedeci upit : U srpnju prošle godine u Mrcinama (op- ćina Cavtat, kotar Dubrovnik) usljed neobavješ- tenosti dogodio se je neugodan slučaj, da su se nekoji vojni obvezanici silom pokušali odupri- jeti nastupu vojne dužnosti. I mjesto da se je mirnim pulem pokušalo podučiti, primiriti i na odaziv dužnosti potaknuti neuki svijet, poslana je bila proti njima vojna ekspedicija, prigodom koje dogodila se je druga neugodnost, da su vojnici. opljačkali mnoge obitelji i oteli im u vrijednosti od više tisuća kruna predmete njiho- ve vlasnosti. Da se ova neugodna stvar uredi, potpisani podastire priložene izjave i račune oštećenika: u svrhu, da se oštećenicima iz državne vojne bla- gajne nadoknadi nanešena šteta. Potpisani vjeruje, da će ovo pitanje biti žurno i povoljno riješeno, jer je po srijedi čast naše vojske. Molim gospodina Ministra, da me _pisme- nim putem izvijesti o riješenju. — U Beogradu, 24. Jannara 1920. — Stanko Banilć, nar. posl. Narodni poslanici pučke stranke povodoni izmjene novčanica. Poslanici Jugoslavenskog kluba: dr. Korošec, dr. Švegel, Gostinčar i Banić upravili su u pitanju valutne reiorme ponovno pismo ministarskom predsjedništvu i ministru financija, u komu kažu: G. ministre ! 15. februara zaključeno je, da će se i u krajevima bivše mo- narhije zamijenivati stare novčanice novima u relaciji 1:4. Pošto nalazimo, da je ova naredba vrlo štetna za narod i da je uzrujanost u narodu radi toga zaključka već danas izvanreduo velika, za to Vas molimo, da izvolite odstupiti od iz- mjene i sistirati zaključak ministarskog savjeta, te čitavu stvar predati konačnoj i jedinoj pravo- moćnoj odluci narodnog predstavništva. Pouzdanički sastanak pučke stranke u Sarajevu. Dne 12. o. mj, držao se je u Sarajevu brojno posjećen sastanak pouzdanika pučke stran- ke iz Bosne i Hercegovine. Predsjedao mu je težak Nikola Sučić. Raspravljalo se je cio dan o programu i statutu stranke, o agrarnom, valut- nom i ostalim važnim pitanjima, za koja su se težaci osobito interesirali, učestvovali u raspravi i iznijeli svu silu zdravih i razboritih misli. Iza- brano je predsjedništvo stranke za cijelu pokra- jinu od 26 lica, većinom težaka. Učesnici su o- voga sastanka ponijeli sobom najljepše dojmove. Bilo na sreću puka! Otpuštanje rekruta. Ministar je rata odre- dio, da se svi rekruti, koji sami uzdržavaju obi- telj, odmah otpuste kući. Dalmacija — republika! Neki engleski list donio je vijest iz Trsta, da će Italija provesti londonski ugovor u slučaju, da Jugoslaveni od- biju Nittijev plan, ali da će. Dalmaciji dati neza- visnost u republikanskoj formi. .Pa da nijesu smiješni ! Nar. Hrv. Zajednica, najveće i divno or- ganizovano društvo američkih Hrvata, ima prema zadnjoj bilanci u gotovu 1,046.183 dolara i 87 ct., što bi u našem novcu bilo preko 90 mili- juna kruna. Srbija treba najmanje 500 učitelja, kako piše »Beogradski Dnevnik«, da se udovolji ko- liko toliko potrebama osnovne nastave. U osta- lim Jugoslavenskim pokrajinama kad bi se udo- voljilo najobičnijoj potrebi, trebalo bi preko 10.000 učitelja. (Vlada se brine da ih bude još ma- nje! Op. Ur.) Načelnik Blata na Korčuli. Sarajevskoj »Jugoslaviji« javljaju iz Splita: Općinom u Bla- . tu na Korčuli upravlja sada kapetan karabinijera Felice, jer je bivši Sindako A. Missoni pod op- tužbom radi toga što je pronevjerio 200.000 K iz državne blagajne. i Izmjena novčanica. Zamjena krune i di- nara počima 15. februara. U Beogradu je u 5. dana izmijenjeno 600 milijona kruna. te