Str. 2 Žalosno je da Dr. Buć u svojoj brošuri nema boljih' argumenata da obrani svoje poli- tičko osvjedočenje, nego li glavno i jedino da se nabacuje osvadama na pučku Stranku, na“ njezino. vodstvo i na njezine pristaše i da is- krivljuje njezin program i njezinu Čini li to iz neznanja ili iz zlobe, u nijednom slučaju nije mu na čast. I na svojim sastancima Dr. Buć uajvećma operira krilaticom: popovi nijesu narodni ljudi. Lako se je tako općenito nabacivati, ali ljudi nijesu čuci, pak neće lako masjesli irazama Dr. Buća. Mi bi pak željeli, da Dr. Buć prikaže jed- nom svoj rad za narod. Neka prikaže i neke vogje stranke »Narodnog kluba« i njihov rad za seljaka. Ne bi li se valjda tu našlo i kmetodera i narodnih gulikoža ?! Dr. Buć bio je u Švicarskoj za vrijeme rata dozvolom austrijske vlasti, pak bi bilo intere- sanino, da Dr. Buć iznese pred javnost svoj rad na korist jugoslavenske ideje ; kako je i koliko dolazio u doticaj sa našim emigrantima ; koliko je bio pri ruci jugoslavenskom odboru, koliko se je i kako zauzeo za organiziranje legijonaša i za sakupljanje doprinosa. Nu ništa od svega toga. Nama je dobro poznat sadržaj nekih pi- sama Dr. Buća, koja je iz Švicarske pišivao u Ame- “ tiku, pa kad izagje i to djelo na vidjelo, nada- mo se, da će dolično osvjetlati patriotizam na- šega doktora, koji je inače imao tako lijepu zgodu, da prama svojim silama minogo dopri- nese narodnoj stvari. Poznato nam je iakogjer, kako se je na _povratku iz Švicarske prestavio njemački kod jednoga našeg novčanog zavoda, te koješta dru- go, o čemu za sada mučimo. I on ima obraza isticati se, da je narodni čovjek, i istupati kao organizator i vogja »H. Z.« u južnoj Dalmaciji, te napadati one, koji iz na: roda u narodu za narod živu i umiru, da su nenarodni ljudi! Prepusti, doktore, politiku onima, koji je razumiju i shvaćaju, a, uz učenje pismovnika te zemljopisa i povijesti pučke škole, posvetili se nacionalnoj ekonomiji, možda u tom budeš kom- petentan, samo, da ko opet ne reče: A drugovi kad vidješe, svi ga ..... x Brico. S x + * Op. nr. Ovaj smo članak primili od ugi. osobe van uredništva. Mi smo se sa svoje strane samo letimice svojedobuo osvrnuli na brošuru Dra. Buća i niijesmo joj dali velike važnosti, jer s njom je izdao sam sebi najljepšu ,svjedočbu siromašiva«.' Čujemo pak, da Dr. Buć na svim sastancima je- dino osvagjuje Pučku stranku, njezine vogje, u- dara na crkvu i svećenstvo. Zasluživalo bi znati, što potanje o kulturnom programu Dra. Buća. Može se trefit, da mu na skupštini i kakav seljak taj upit postavi. Onim pak Hrvatima, koji su se sablaznili, što smo ustupili prostora ovom član- ku, poručujemo: a kako se nijesu sablaznili na brošuru Dra. Buća, gdje onako >lijepo« piše i o katol, crkvi i o katol. vjeri i o Hrv. P. Str. i kako se ne sablažnjuju i sada, kad Dr. Buć me- gju našim seljacima operira jedino tom bombom. Što su ti dobričine poduzeli, da osujete rovarenje Dra. Buća? Zar bi mi morali zatvoriti i četiri oka i pustiti, da Dr. Buć nesmetano zavodi naše ljude ? Dopisi. iz Čilipa. (Apel opskrbnim vlastima). Doznali smo, da je pri netom minuloj periodi za soljenje me- sa, aprovizacija u Župi dubrovačkoj dijelila na svoj račun morsku so za soljenje mesa; podruž- nom pučanstvu i to na svakih 100 kg. mesa 12 kg. soli uz cijenu od K 1:80 po kg. Kod nas naprotiv, i .u cijelim Konavlima, dijelila je aprovizacija morsku so — kako nas je izvijestio ko je kompetentan — na račun sa- me Općine i to bez rigoroznog ograničenja, a “uz cijenu od K 3:80 po kilogramu. Ako to stoji, želimo — bez zamjere i ika- kve tendecijoznosti — a u interesu ugleda onih, koji bi mogli bez naročite krivice, da snose na- rodne prigovore i osudu javnog mnijenja, da u nazočnom predmetu zanimani "faktori: Sl. Kot. svrhu. - | on oglušio, NARODNA SVIJEST Poglavarstvo, kao kontrolna vlast naše opskrbe; Financ. Ravnateljstvo, kao oblast za razđdavanje . soli i ugl. Općina blagoizvole narodu dati u pr- vom ili drugom broju ovog lista slijedeće raz- jašnjenje : usljed čega je došlo do toga, da Ko- mavljani nijesu dobili tangentu soli za soljenje mesa uz cijenu od K 1:80 kako naši susjedi Župljani, ma da je sl. Vlastima dobro poznato, da Konavljani moraju za kuću soliti mesa, ne manje nego Župljani. — Nekoliko Čilipljana. Orašac. (Nezgoda na moru.) U subolu u jutro ot- putovale su iz Gruža dvije brodice. Jedna bila puna aprovizacije za Dole, a druga sa nekoliko brašna i drugih životnih namirnica za Šipan. U jutro im bilo prikladno za putovanje. Okolo 8 sati prisne jaka bura i uhvati ove brodice pra- ma otoku Koločepu. Doljska barka našla se u položaju prama Gornjem Čelu, te u velikoj bor- bi i pogibli života spasi se u Gornje Čelo, ba- civši toliko robe u more. Sipanjska barka (bro- dica) bila mnogo niže, pa ne mogla ni u Gor- nje ni u Donje Čelo. Hrvala se proti valovima i vjetru bacivši sidra u more. I prije nego li je i- malo baciti na hridastu obalu, srećom sidra pri- hvate se čvrsto morskog dna. Ipak bijahu u po- gibli, jer valovi neprestano bacahu u brodicu. Svaki čis gledahu smrt pred očima. Vidjeli po- gibao sa Orašca i telefonirali u Gruž lučkoj vla- sti, koja odma posla parobrod »Gruž« u pomoć. Srećom parobrod dogje na. vrijeme, jer šipanjska brodica bila u velikoj pogibli, pa odvuče brodi- cu u luku Koločepa. Zahvaliti je vještini morna- ra obiju brodica, a da ne, bilo bi i ljudskih žr- tava. Bura veli: »Kad jadrim ja, ne jedri tie. iz Župe. Na zadnjoj općinskoj sjednici bio je ime- novan našim liječnikom g. Dr. Naprstek. “Od novog liječnika želimo, da bi nas za- dovoljio u svemu, kako što je to postigao njegov predšasnik g. Dr. V. P. Ovom prigodom, kada je isčezla svaka nada, da bi Dr. P. dalje mogao nama službovati, sma- iramo: svojom dužnošću, da mu i ovim putem zahvalimo za sav njegov požrtvovni, uspješni 13-godišnji rad; za sva dobročinsiva: oboljelima, za svu njegovu obzirnost, dobrotu i zauzimanje za siročad i siromahe. Nikada i nikomu se nije nije štedio svoga zdravlja, već se izlagao po kiši i buri, trčao po danu i po noći, ne gramzeć za dobitkom, jer plata od cigle dvije krune za svako pojedino selo u Župi, nije se mogla smatrati takovom. Neka ga naše želje u- vijek prate, a Svemogući neka mu naplati trud! Najiskrenije žalimo, da on, za takovo svoje službovanje, nije dobio onu nagradu, koja ga je po pravu hodila, da bude naime imenovan na ispražnjeno mjesto liječnika u Dubrovniku, već da je morao doživjeti, da bude pri tomu imeno- vanju zapostavljen pred jednim, ne samo mlagjim, već koji nije nikada ni bio u općinskoj službi. Ovaka gruba nepravda morala je svakog poštenog čovjeka zaboljeti, a u prvom redu nas Župljane, “kad smo i ovom prigodom morali uvigjeti, da je nekim našim gosparima u gradu deveta briga želja Župljana, koji u Župi živu, i pravičnost, već samo vlastiti tornaconto, ko će za njih gospare više agitirati. Proti ovakog postupanja naše op- ćine najodlučnije prosvjedujemo, ali, svaka sila za vremena | Župljani. Žalost za 4 Dr. Roguljom Prerana i nenadna smrt neustrašivog borca na vječne ideale, neprežaljenog našeg Pera pre- nerazila je, katoličke krugove . u svoj našoj do- movini. Grandiozna njegova energija neda se lako nadomjestiti, pa je za to za njim žalost općenita. Katolički krugovi Sarajeva iskazali su mu zad- nju počast kao kakovom magnatu. »Jugoslavija« piše, da onakova sprovoda nije Sarajevo odavna vidjelo. Uz biskupa i svećenstvo pratili su smrtne ostatke zastupnici sviju vlasti, školska mladež, razne katoličke korporacije a tima se pridružilo mnoštvo naroda svakog stališa. Povorka je bila nepregledna. Četrnaest vijenaca od raznih kor- poracija bilo je nošeno pred lijesom položenim u žalobĐnim kolima. Prije nego će krenuti spro- > dirljivim besjedama Dr. Br. 10.- vod, i ua samom grobištu, prije nego lijes po- ložiše u hladui grob pozdravlše milog pokojniku prajcer u ime kat. Se+ niora, Sćetinec u ime Domagojaca, O. Mandić uime hercegovačkih katolika, Dr. Šimrak u ime Pučke Stranke i »Narodne Politike«, te napoko» St. B$rić u ime seljaka. > U Zagrebu napose bolno se kosnula vijest o smrti neprežaljenog pokoinika, te mu štovatelji iskazaše dirljivim načinom zadnju počast. U po- nedjeljak u 10 s. pr. p. bile su u stolnoj crkvi svečane zadušnice, koje je olslužio biskup Dr. Lang uz svečanu asistenciju. Prisustvovao je ve- lik broj općinstva. Dan prije u nedjelju u 1l s. pr. p. bio je svečani pomen velikom pokojniku, Prisustvovali su Nadbiskup Dr. Bauer i biskup Dr. Lang, predstavnici svih katoličkih društava, domagojci, bogoslovci i dr. Mješoviti zbor ot- pjevao je dirljivo i tugaljivu nagrobnicu: »Oj s Bogom, dragi brate !« a tijesni prijatelji pokoj- nikovi Dr. Velimir Deželić i pjesnik Milan Pa- velić, prikazali su u snažnim crtama veličinu Ro- guljina dulia. Na posljetku je mješoviti zbor ot- pjevao tužaljku. U Dubrovniku katolički seniori izdaše ovu osmrtnicu: Vitez vječnih načela, neumorni radnik za preporod domovine u Kristu, neustrašivi po- bornik za prava puka, naš vrli drug Dr. Pero Rogulja, coviwar i zastupnički zamjenik, premi- nuo je u Sarajevu dne 19. o. mj. nakon kratke a teške balesli. — Za ispokoj plemenite mu duše bit će u petak, dne 27. o. mj. na 7 sati u jutro u crkvi Male Braće svečane zadušnice. P. u m.! — Zađušnice sa bile obavijene u nafavljetti dan. Sv. Mi- su je otpjevao senior mp. O. P. Vlašić, uz asisten- ciju sen. Capurso i O. J. Viculina. Bilisu zastupani: Kaptol, mjesni samostani, kat. društvo »Bošković«, Kotorski senijorat, učiteljstvo gragj. škola, oda- slaništvo Konavljana«, zborovi »Iskra« i »Akvi- nac«, gimi. imladež, treći red sv. Dominika i $v. Franja, Marijina kongregacija, a prisustvovao je i lijepi broj gragjanstva. Na koru su pjevali franj, bogoslov. uz pratnju na orguljama O. Sokola. Kako čitamo u novinama bile su obdržane takogjer u Splitu, Mostaru, Ljubljani i drugim većim mjestima: Jugoslavije svečane zadušnice za' neprežaljenog pokojnika. Vječna mu slava u narodu! Baština Dra. Petra Rogulje. i Preranom smrću D.ra Petra Rogulje, koji je: u naponu svoje snage i usred najnapomijega rada za vjeru i dom _ predao Bogu dušu svoju, otvorila se je jedna praznina u našim redovima, koju će se teško moći popuniti. Pokojnik nam je namro željeznu energiju, duboku volju prou- čavanjem javnih prilika i za izgragjivanjem šio boljih uslova našeg narodnog života. Njegov je život bio jedan studij javnog života svili naroda. On je putovao i proučavao, dolazeći u doticaj- s pravim životom. I za života i ma samrti želio je, da što veći broj naših inteligenata studira u inozemstvu socijalno-političke škole i ustanove naprednih naroda. Mi se ne možemo oteti nje- govoj želji, pa želimo uspomenu njegovu poča- stiti time, da godimice šaljemo vrijedne sinove na nauku u tugjinu, Starješine akademskih ka- toličkih društava odi) li su stoga godimice sa- birati novčane prinose u svrhu omogućenja ta- kovog studija, pa pozivaju odmah sve prijatelje, štovatelje i mišljenike pokojnikove, neka dopri- nose novčane priloge u fond, koji će nositi ime: »Baština D.ra Petra Rogulje«, a novac neka pod gornjim imenom pošalju na D.ra Stjepana Markulina u Zagrebu. Iz Jugoslavije. Ministar Roškar u službi. Javljaju iz Beo- grada, da je novi seljački ministar Roškar već primio svoju službu. U tom je ministarstvu u- stanovljen savjet za poljoprivrednu nastavu, koji će davati mišljenje o organizaciji i funkcionisanju ustanova za poljoprivrednu nastavu i svemu, što zasijeca dublje u radno obrazovanje zemljorad- nika u cijelom kraljevstvu. Novi predsjednik ljubljanske vlade. Nj. Vis. Regent Aleksandar odobrio je ostavku Dra. Gregora Žerjava, kao predsjednika vlade, a ime- novao je predsjednikom slovenske. vlade Dra.