Str. 2

Žalosno je da Dr. Buć u svojoj brošuri
nema boljih' argumenata da obrani svoje poli-
tičko osvjedočenje, nego li glavno i jedino da

se nabacuje osvadama na pučku Stranku, na“

njezino. vodstvo i na njezine pristaše i da is-
krivljuje njezin program i njezinu
Čini li to iz neznanja ili iz zlobe, u nijednom
slučaju nije mu na čast.

I na svojim sastancima Dr. Buć uajvećma
operira krilaticom: popovi nijesu narodni ljudi.
Lako se je tako općenito nabacivati, ali ljudi
nijesu čuci, pak neće lako masjesli irazama
Dr. Buća.

Mi bi pak željeli, da Dr. Buć prikaže jed-
nom svoj rad za narod. Neka prikaže i neke
vogje stranke »Narodnog kluba« i njihov rad za
seljaka. Ne bi li se valjda tu našlo i kmetodera
i narodnih gulikoža ?!

Dr. Buć bio je u Švicarskoj za vrijeme rata
dozvolom austrijske vlasti, pak bi bilo intere-
sanino, da Dr. Buć iznese pred javnost svoj rad
na korist jugoslavenske ideje ; kako je i koliko
dolazio u doticaj sa našim emigrantima ; koliko
je bio pri ruci jugoslavenskom odboru, koliko
se je i kako zauzeo za organiziranje legijonaša i
za sakupljanje doprinosa. Nu ništa od svega
toga. Nama je dobro poznat sadržaj nekih pi-
sama Dr. Buća, koja je iz Švicarske pišivao u Ame-

“ tiku, pa kad izagje i to djelo na vidjelo, nada-

mo se, da će dolično osvjetlati patriotizam na-
šega doktora, koji je inače imao tako lijepu
zgodu, da prama svojim silama minogo dopri-
nese narodnoj stvari.

Poznato nam je iakogjer, kako se je na

_povratku iz Švicarske prestavio njemački kod
jednoga našeg novčanog zavoda, te koješta dru-
go, o čemu za sada mučimo.

I on ima obraza isticati se, da je narodni
čovjek, i istupati kao organizator i vogja »H. Z.«
u južnoj Dalmaciji, te napadati one, koji iz na:
roda u narodu za narod živu i umiru, da su
nenarodni ljudi!

Prepusti, doktore, politiku onima, koji je
razumiju i shvaćaju, a, uz učenje pismovnika te
zemljopisa i povijesti pučke škole, posvetili se
nacionalnoj ekonomiji, možda u tom budeš kom-
petentan, samo, da ko opet ne reče: A drugovi
kad vidješe, svi ga ..... x Brico.

S x
+ *

Op. nr. Ovaj smo članak primili od ugi. osobe
van uredništva. Mi smo se sa svoje strane samo
letimice svojedobuo osvrnuli na brošuru Dra. Buća
i niijesmo joj dali velike važnosti, jer s njom je
izdao sam sebi najljepšu ,svjedočbu siromašiva«.'
Čujemo pak, da Dr. Buć na svim sastancima je-
dino osvagjuje Pučku stranku, njezine vogje, u-
dara na crkvu i svećenstvo. Zasluživalo bi znati,
što potanje o kulturnom programu Dra. Buća.
Može se trefit, da mu na skupštini i kakav seljak
taj upit postavi. Onim pak Hrvatima, koji su se
sablaznili, što smo ustupili prostora ovom član-
ku, poručujemo: a kako se nijesu sablaznili na
brošuru Dra. Buća, gdje onako >lijepo« piše i o
katol, crkvi i o katol. vjeri i o Hrv. P. Str. i
kako se ne sablažnjuju i sada, kad Dr. Buć me-
gju našim seljacima operira jedino tom bombom.
Što su ti dobričine poduzeli, da osujete rovarenje
Dra. Buća? Zar bi mi morali zatvoriti i četiri
oka i pustiti, da Dr. Buć nesmetano zavodi naše
ljude ?

 

Dopisi.
iz Čilipa.

(Apel opskrbnim vlastima). Doznali smo,
da je pri netom minuloj periodi za soljenje me-
sa, aprovizacija u Župi dubrovačkoj dijelila na
svoj račun morsku so za soljenje mesa; podruž-
nom pučanstvu i to na svakih 100 kg. mesa
12 kg. soli uz cijenu od K 1:80 po kg.

Kod nas naprotiv, i .u cijelim Konavlima,
dijelila je aprovizacija morsku so — kako nas
je izvijestio ko je kompetentan — na račun sa-
me Općine i to bez rigoroznog ograničenja, a
“uz cijenu od K 3:80 po kilogramu.

Ako to stoji, želimo — bez zamjere i ika-
kve tendecijoznosti — a u interesu ugleda onih,
koji bi mogli bez naročite krivice, da snose na-
rodne prigovore i osudu javnog mnijenja, da u
nazočnom predmetu zanimani "faktori: Sl. Kot.

svrhu. -

 

 

 

| on oglušio,

 

NARODNA SVIJEST

Poglavarstvo, kao kontrolna vlast naše opskrbe;
Financ. Ravnateljstvo, kao oblast za razđdavanje

. soli i ugl. Općina blagoizvole narodu dati u pr-

vom ili drugom broju ovog lista slijedeće raz-
jašnjenje : usljed čega je došlo do toga, da Ko-
mavljani nijesu dobili tangentu soli za soljenje
mesa uz cijenu od K 1:80 kako naši susjedi
Župljani, ma da je sl. Vlastima dobro poznato,
da Konavljani moraju za kuću soliti mesa, ne
manje nego Župljani. — Nekoliko Čilipljana.
Orašac.

(Nezgoda na moru.) U subolu u jutro ot-
putovale su iz Gruža dvije brodice. Jedna bila
puna aprovizacije za Dole, a druga sa nekoliko
brašna i drugih životnih namirnica za Šipan. U
jutro im bilo prikladno za putovanje. Okolo 8
sati prisne jaka bura i uhvati ove brodice pra-
ma otoku Koločepu. Doljska barka našla se u
položaju prama Gornjem Čelu, te u velikoj bor-
bi i pogibli života spasi se u Gornje Čelo, ba-
civši toliko robe u more. Sipanjska barka (bro-
dica) bila mnogo niže, pa ne mogla ni u Gor-
nje ni u Donje Čelo. Hrvala se proti valovima i
vjetru bacivši sidra u more. I prije nego li je i-
malo baciti na hridastu obalu, srećom sidra pri-
hvate se čvrsto morskog dna. Ipak bijahu u po-
gibli, jer valovi neprestano bacahu u brodicu.
Svaki čis gledahu smrt pred očima. Vidjeli po-
gibao sa Orašca i telefonirali u Gruž lučkoj vla-
sti, koja odma posla parobrod »Gruž« u pomoć.
Srećom parobrod dogje na. vrijeme, jer šipanjska
brodica bila u velikoj pogibli, pa odvuče brodi-
cu u luku Koločepa. Zahvaliti je vještini morna-
ra obiju brodica, a da ne, bilo bi i ljudskih žr-
tava. Bura veli: »Kad jadrim ja, ne jedri tie.

iz Župe.

Na zadnjoj općinskoj sjednici bio je ime-
novan našim liječnikom g. Dr. Naprstek.

“Od novog liječnika želimo, da bi nas za-
dovoljio u svemu, kako što je to postigao njegov
predšasnik g. Dr. V. P.

Ovom prigodom, kada je isčezla svaka nada,
da bi Dr. P. dalje mogao nama službovati, sma-
iramo: svojom dužnošću, da mu i ovim putem
zahvalimo za sav njegov požrtvovni, uspješni
13-godišnji rad; za sva dobročinsiva: oboljelima,
za svu njegovu obzirnost, dobrotu i zauzimanje
za siročad i siromahe. Nikada i nikomu se nije
nije štedio svoga zdravlja, već se

izlagao po kiši i buri, trčao po danu i po noći,
ne gramzeć za dobitkom, jer plata od cigle dvije
krune za svako pojedino selo u Župi, nije se
mogla smatrati takovom. Neka ga naše želje u-
vijek prate, a Svemogući neka mu naplati trud!
Najiskrenije žalimo, da on, za takovo svoje
službovanje, nije dobio onu nagradu, koja ga je
po pravu hodila, da bude naime imenovan na
ispražnjeno mjesto liječnika u Dubrovniku, već
da je morao doživjeti, da bude pri tomu imeno-
vanju zapostavljen pred jednim, ne samo mlagjim,
već koji nije nikada ni bio u općinskoj službi.
Ovaka gruba nepravda morala je svakog poštenog
čovjeka zaboljeti, a u prvom redu nas Župljane,
“kad smo i ovom prigodom morali uvigjeti, da
je nekim našim gosparima u gradu deveta briga
želja Župljana, koji u Župi živu, i pravičnost, već
samo vlastiti tornaconto, ko će za njih gospare
više agitirati. Proti ovakog postupanja naše op-
ćine najodlučnije prosvjedujemo, ali, svaka sila
za vremena | Župljani.

 

 

Žalost za 4 Dr. Roguljom

 

 

 

Prerana i nenadna smrt neustrašivog borca
na vječne ideale, neprežaljenog našeg Pera pre-
nerazila je, katoličke krugove . u svoj našoj do-
movini. Grandiozna njegova energija neda se lako
nadomjestiti, pa je za to za njim žalost općenita.
Katolički krugovi Sarajeva iskazali su mu zad-
nju počast kao kakovom magnatu. »Jugoslavija«
piše, da onakova sprovoda nije Sarajevo odavna
vidjelo. Uz biskupa i svećenstvo pratili su smrtne
ostatke zastupnici sviju vlasti, školska mladež,
razne katoličke korporacije a tima se pridružilo
mnoštvo naroda svakog stališa. Povorka je bila
nepregledna. Četrnaest vijenaca od raznih kor-
poracija bilo je nošeno pred lijesom položenim
u žalobĐnim kolima. Prije nego će krenuti spro-

 

 

> dirljivim besjedama Dr.

Br. 10.-

vod, i ua samom grobištu, prije nego lijes po-
ložiše u hladui grob pozdravlše milog pokojniku
prajcer u ime kat. Se+
niora, Sćetinec u ime Domagojaca, O. Mandić
uime hercegovačkih katolika, Dr. Šimrak u ime
Pučke Stranke i »Narodne Politike«, te napoko»
St. B$rić u ime seljaka. >

U Zagrebu napose bolno se kosnula vijest
o smrti neprežaljenog pokoinika, te mu štovatelji
iskazaše dirljivim načinom zadnju počast. U po-
nedjeljak u 10 s. pr. p. bile su u stolnoj crkvi
svečane zadušnice, koje je olslužio biskup Dr.
Lang uz svečanu asistenciju. Prisustvovao je ve-
lik broj općinstva. Dan prije u nedjelju u 1l s.
pr. p. bio je svečani pomen velikom pokojniku,
Prisustvovali su Nadbiskup Dr. Bauer i biskup
Dr. Lang, predstavnici svih katoličkih društava,
domagojci, bogoslovci i dr. Mješoviti zbor ot-
pjevao je dirljivo i tugaljivu nagrobnicu: »Oj
s Bogom, dragi brate !« a tijesni prijatelji pokoj-
nikovi Dr. Velimir Deželić i pjesnik Milan Pa-
velić, prikazali su u snažnim crtama veličinu Ro-
guljina dulia. Na posljetku je mješoviti zbor ot-
pjevao tužaljku.

U Dubrovniku katolički seniori izdaše ovu
osmrtnicu: Vitez vječnih načela, neumorni radnik
za preporod domovine u Kristu, neustrašivi po-
bornik za prava puka, naš vrli drug Dr. Pero
Rogulja, coviwar i zastupnički zamjenik, premi-
nuo je u Sarajevu dne 19. o. mj. nakon kratke
a teške balesli. — Za ispokoj plemenite mu duše
bit će u petak, dne 27. o. mj. na 7 sati u jutro
u crkvi Male Braće svečane zadušnice. P. u m.! —
Zađušnice sa bile obavijene u nafavljetti dan. Sv. Mi-
su je otpjevao senior mp. O. P. Vlašić, uz asisten-
ciju sen. Capurso i O. J. Viculina. Bilisu zastupani:
Kaptol, mjesni samostani, kat. društvo »Bošković«,
Kotorski senijorat, učiteljstvo gragj. škola, oda-
slaništvo Konavljana«, zborovi »Iskra« i »Akvi-
nac«, gimi. imladež, treći red sv. Dominika i $v.
Franja, Marijina kongregacija, a prisustvovao je
i lijepi broj gragjanstva. Na koru su pjevali franj,
bogoslov. uz pratnju na orguljama O. Sokola.

Kako čitamo u novinama bile su obdržane
takogjer u Splitu, Mostaru, Ljubljani i drugim
većim mjestima: Jugoslavije svečane zadušnice za'
neprežaljenog pokojnika.

Vječna mu slava u narodu!

Baština Dra. Petra Rogulje. i

Preranom smrću D.ra Petra Rogulje, koji je:
u naponu svoje snage i usred najnapomijega
rada za vjeru i dom _ predao Bogu dušu svoju,
otvorila se je jedna praznina u našim redovima,
koju će se teško moći popuniti. Pokojnik nam
je namro željeznu energiju, duboku volju prou-
čavanjem javnih prilika i za izgragjivanjem šio
boljih uslova našeg narodnog života. Njegov je
život bio jedan studij javnog života svili naroda.
On je putovao i proučavao, dolazeći u doticaj-
s pravim životom. I za života i ma samrti želio
je, da što veći broj naših inteligenata studira u
inozemstvu socijalno-političke škole i ustanove
naprednih naroda. Mi se ne možemo oteti nje-
govoj želji, pa želimo uspomenu njegovu poča-
stiti time, da godimice šaljemo vrijedne sinove
na nauku u tugjinu, Starješine akademskih ka-
toličkih društava odi) li su stoga godimice sa-
birati novčane prinose u svrhu omogućenja ta-
kovog studija, pa pozivaju odmah sve prijatelje,
štovatelje i mišljenike pokojnikove, neka dopri-
nose novčane priloge u fond, koji će nositi ime:
»Baština D.ra Petra Rogulje«, a novac neka
pod gornjim imenom pošalju na D.ra Stjepana
Markulina u Zagrebu.

 

Iz Jugoslavije.

Ministar Roškar u službi. Javljaju iz Beo-
grada, da je novi seljački ministar Roškar već
primio svoju službu. U tom je ministarstvu u-
stanovljen savjet za poljoprivrednu nastavu, koji
će davati mišljenje o organizaciji i funkcionisanju
ustanova za poljoprivrednu nastavu i svemu, što
zasijeca dublje u radno obrazovanje zemljorad-
nika u cijelom kraljevstvu.

Novi predsjednik ljubljanske vlade. Nj.
Vis. Regent Aleksandar odobrio je ostavku Dra.
Gregora Žerjava, kao predsjednika vlade, a ime-
novao je predsjednikom slovenske. vlade Dra.