: RR ei Str. 2 nika, kvorum je 145 glasova, a u parlamentu je prisustvovalo 147 zastupnika, premda još svi članovi radikalnog i jugoslavenskog kluba nijesu stigli u Beograd. $ Plemenski odnos poslanika u pojedinim grupama: Demokratska stranka : sastavljena je od 69 Srba, 29 Hrvata i 10 Slovenaca. — Radi- kalna stranka: 77 Srba i nijedan Hrvat ni Sio- venac. — Narodni Klub: 27 Hrvata i 1 Srbin (Jovo Banjanin, koji nije biran kao član Narod- nog Kluba). -- Jugoslavenski Klub: ;16 Slove- naca i 3 Hrvata. — Socijaldemokrata: 5 Srba, 9 Hrvata i 5 Slovenaca. — Crnogorci: 10 Srba. — Republikanci: 5 Srba. — Bunjevci: 4 (Bu- njevca) i 1 Slovak. — Ribarčeva grupa: 6 Srba; — Grupa Medaković: 4 Srbina i 1 Hrvat. — Van stranaka: 6 Hrvata i 2 Srbina. — Seljačka stranka: 1 Srbin. Dopisi. Kuna. U nedjelju 22. pr. mj. držao je ovdje pre- davanje o amerikanskoj lozi učitelj poljodjelstva g. Vučenović. Govorio je o raznim vrstama loze i načinu kako se ima saditi i prevrtati. A na kon- cu ukratko je rastumačio glavne sastavine umje- inog gnoja i tako narodu razjasnio mnoge suin- nje o njegovoj vrijednosti. Od prijeke je potre- be da učitelji poljodjelstva sada češće zalaze u narod i da ga upućuju u racijonalnu obnovu vi- nograda, kad je filoksera već na vratima. A na- ravno, vlada im mora dati pripomoći kad idu po seiima, jer je to skopčano sa velikim troško- vima, a osobito u onim krajevima, gdje nema prevoznih sredstava. Narod je ovdje u političkom životu sasvim miran, ali ga veoma zanima agrarna reforma, po- što ovdje ima još dosta kmetstva. U tu svrhu narod se orgenizirao gotovo po svim selima u težačke sloge, jer su slogine vogje obećavali, da će po njima polučiti što skorije riješenje agrar- ne reforme i da mu od sada ne treba više da- vati ništa gosparima. Nu narod je počeo otvara- ti oči i vidio otkle vjetar puše, te se počeo na- gagjati sa gosparom e da poslije ne bude gore; ako ostane prevaren. Kotor. Nazad nekoliko vremena ustanovila se je u ovom gradu neka vrst Činovničke Potrošne Za- druge, od koje zadrugari osim priličnih obveza, . barem dosad, imaju sve, samo ne koristi kakve. Ne samo što cio posao ide dosta ćoravo, već je i obavit nekom čudnom tajinstvenošću, što sve mora da dade povoda najraznovrsnijim komentima. Zahtijevamo s toga ovim putem, da se što skorije sazove skupština svih zadrugara, što se moralo odavna učiniti, a što je bilo i obećano, da će se učiniti, da uprava razjasni koješta, što je nejasno, i da već sada, pošto stvari idu tako slabo, položi račun o svom djelovanju. — Ne- koliko zadrugara. Okolica. Imamo vanredna vremena bez blagodati kiše. Sunce peče ko usred ilištaka, a vjetrovi propu- huju, da još osuše zemlju. Nije čuda, da je zemlja na mjesta popucala ko u najvećoj suši.. Voćke se razbludile, pa pupak nabrekuuo neobično, a loza plače. U prisoju na mjesta i smokve pro- listale. Stara je riječ: »Gospa Naviješćenja u hlad pod-smokvu«, al će se ove, ustrajeli, a Bože, učuvaj, ovako dalje i prije Gospe Naviješćenja moći u hlad pod smokvu. Usijevi se uvukli u zemlju, pa narod na mjesta prisijava jarikom. Uopće se na žito tuže, jer kržljavo. Žito kad nije busato, nema nade, da će biti klasato. Brčan bus daje brčan klas. I po trave je lošo vrijeme, a i toga se hoće živome. Krumpiri samo mile iz zem- lje, a na mjesta ni proklijali. Bolje tko nije još posadio. Bobovo stručje maleno, procvjetao, pa kržljavo i na mjesta smeće. Narod je uplašen radi zelja uopće, jer mu je to glavna lirana. Ko- liko se željno očekuje kiša, toliko se drhće, da iza ovih ljetnih dana, ne nastupe studena vre- mena, pa da ne bude mraza. Od toga se je bo- jati, jer veljača nije se iztrgala. i Šipan. Javljaju nam iz Šipana, da bolest popuštava. Novih slučajeva nema. Bolesnici se oporavljaju. Još je uarod uplašen. Go a NARODNA SVIJEST. Šibenik. Nama je u šibenskoj okolici zbilja sugjeno, da pijemo iz pune čaše gorkosti. Talijanska mora, glad i svakojake nevolje malo su koga morile kao nas, a sad je morala još i nadoći španjol- ska bolest, koja već nemilo hara u gradu i o- kolici. Narod je silno istrošen. Još malo pa će ostati skoro bez novčića, jer vrijednost krune rapidno pada. Životne namirnice silno poskupiše. Litra ulja zapada K 100, litra vina K 30, par ci- cipela K 1000-1500, jedno odijelo srednje ruke K 5000. Aprovizacija u rukema samih Talijana renegata daje sasvim malo i to pod skupi novac. Tako smo izloženi milosti i nemilosti trgovaca gulikoža. Rodoljublje nekih naših gg. profesora skine nam ovih dana veliko breme s glave, jer nam počeše privatno podučavati djecu koja ostadoše već 8 mjeseci bez škole, pošto talijanska vlast pretvori našu realnu gimnaziju u svoj zavod za odnarogjivanje domaće djece. Ali im je jalov po- sao, jer u svih 8 razreda nemaju više od 30 učenika. Drago nam je, što se naša braća težaci, kako doznasmo po Vašem listu, koji nekoliko puta kradomice k mama dospije, organiziraju. Mi smo težaci bili dosta zapostavljeni, ali naša jaka organizacija pribavit će nam moć i ugled u državi.-Primite g. uredniče Vi i svi ostali naši istomišljenici srdačne pozdrave od vaše potlačene braće. — J. M. _ Ercegnovi. (Pojačanje žandarskih stanica). Namjerava se uspostaviti žand. stanica u Morinju, Bokakotoska. Budući da je ta stanica od one u Risnu samih 6 km. udaljena, ta je ispostava bezpotrebna, još kad se uz to uzme u obzir, da javna sigurnost nije ugrožena. Čuje se, da će se još neke uspo- staviti. Čudno, ta žand. stanice služile su Austriji najviše u Boki u političke svrhe napram Crne- gore, dočim danas je to sve jedna država. (Uspostava konja kod žandarmerije). Kod žand. se uspostavljaju konji, tako da je svaka četa dobila po 3 konja za sigurnosnu službu. Prije to nije trebalo, dočim nami pritiče novca te ga bačćamo u bezpi ne stvari. iz Jugoslavije. Dr. Trumbić ostaje na svom mjestu. Dr. Trumbić poslao je depešu ministarskom presjed- niku Stojanu Protiću, u kojoj izjavljuje, da. pri- hvaća lisnicu ministarstva za vanjske poslove u Protićevom kabinetu. krivotvorene hiljadarke u okupiranom području prouzročile su pravu stravu u pučan- stvu. Dne 4. o. mj. Vlada je iz Zadra dala br- zojavni nalog svim uredima u okupiranom pod- ručju, da ne smiju ni primati ni mnijenjati, ni puštati da kolaju u trgovini hiljadarke od serije preko broja 1.197. A baš takovih nalazi se sva sila u okupiranoj Dalmaciji. Ne samo banke i trgovci već i manji posjednici teško su ovom naredbom udareni. Za neke je to gotova finan- cijalna propast. Stanje na Korčuli. Privatnim pntem_ ja- vlja nam prijatelj: O skupoći, koja je zavladala, više se i ne govori. Nestašica mesa zavladala u potpunom smislu riječi. Nakon mjesec dana bilo je ovih dana samo jednom malo govedine po 80 Kr. Španjolske hunjavice ima po nekim mje- stima. Najveća je neprilika, što ni bolesnici ne mogu dobiti mesa. Uopće maginjemo u svemu življenju kao otrag 100 godina, samo ne dakako u onim starim bajoslovnim cijenama, kad si sa malo »karantana« mogao čudesa činiti. _ Memorandum Židova u Jugoslaviji. Be- ogradska »Politika« donijela je vijest, da su ju- gosl. Zidovi predali našoj mirovnoj delegaciji u Parizu memorandum, u kojem se tuže, da su u Jugoslaviji, ito baš u Hrvatskoj, veoma ugnje- tavani! U čemu?... Proračun beogradske općine. Na zadnjoj sjednici općinskog sovjeta stavljen je na dnevni red proračun za g. 1920, koji iznaša 56 mili- juna dinara, baš koliko državni g. 1914. Kardinal Dubois proučava vjerska pita- nja u Jugoslaviji. U Beograd je stigao fran- cuski kardinal Dubois iz Rouana sa dva nad- Br. ik biskupa i 7 pratilaca, da se informiše o religi- joznIim odnošajima u našem kraljevstvu. Dolazi sa znanjem francuske vlade, pa mu je priregjen svečani doček u dvorani časničkog doma. Sa strane naše vlade pozdravio ga je ministar vjera g. Janković, a u ime pravoslavnog svećenstva Dr. Janjić na latinskom jeziku. Dr. Jeglić ide u Rim. Iz Ljubljane javljaju, da će ovih dana biskup Dr. Jeglić otputovati u Rim. Vojnička podjela Jugoslavije. Regent A- leksandar potpisao je ukaz o vojnoj podjeli teri- torija S. H. S. Čitavo je kraljevstvo razdijeljeno na 4 armije, 16 divizijskih oblasti, 48 pukovskih okružja i 192 bataljunska kotara. Dubrovnik — glavno mjesto Dalmacije. Čitamo u Sarajevskoj »Jugoslaviji« : Na sastanku političara iz slobodnih i okupiranih krajeva Dal- macije odlučeno je, da se pokrajinska vlada pre- mjesti iz Splita u Dubrovnik i da se Gruž pro- glasi za glavno dalmatinsko pristanište. Dalmatinska pokrajinska vlada. Kako smo bili javili imalo je doći do promjene u našoj pokrajinskoj vladi. Megjutim javlja se iz Be- ograda, da Dr. Krstelj i nadalje ostaje na svome mjestu kao šef pokrajinske vlade zajedno sa svim članovima vlade. Nova slovenska vlada. Sccijaldemokratska i demokratska stranka odbila je poziv predsjed- nika slovenske vlade D.ra Brejca na sudjelova- nje u vladi. Uslijed toga će nova slovenska vlada biti sastavljena samo iz redova slovenske pučke stranke. Regent-ide u Zagreb. Prošlili dana primio je Regent u audijenciju bana g. Matka Laginju i ministra za šume i rude g. Dra I. Kovačevića, koji su ga izvijestili o položaju u zemlji. Nj. Vi- sočanstvo vrlo se zanima za sve pojave javnog života, izvještaj g. bana uzeo je sa zadovoljstvom na znanje te je izjavio da će posjetiti Zagreb u što skorije vrijeme. Megjutim se je Regent sr- dačno zahvalio na pozivu. Prodavaonice ministarstva ishrane. Kako javljaju iz Beograda, netom budu pregledani dr- žavni magazini, po cijeloj će se državi otvoriti prodavaone, u kojima će se prodavati gotova odijela, roba, postole, čarape, rublje i ostalo. Crevlje, platno i druga roba prodavat će se za 40% jeftinije nego li su cijene na beogradskom tržištu. Vidjet ćemo kolika će biti i odatle korist si- romašnom, golom i bosom narodu! Izborno pravo za žene. U Sloveniji je pučka stranka razvila veliku djelatnost, da u iz- borima i ženske budu imale pravo glasa kao i muškarci, jer će se u parlamentu raspravljati o mnogim stvarima, o kojima ovisi život u obitelji i uopće u ljudskom društvu. U Banovini i Bosni takogjer težaci na sastancima pučke stranke traže jednako pravo za ženske. Živom pjevali mrtvačko opijelo ! Naš su- gragjanin umjetnik slikar-karikaturista Angjeo Radovani bio je davno po novinama umro u Milanu i napisaše mu nekoliko dugili nekrologa. Megjutim ona je živ i još uvijek veseo te se je nastanio sa svojom obitelji u Zagrebu, gdje je dobio . proiesorsko mjesto na jednoj srednjoj školi. Nas i sve umjetnikove prijatelje ova je vi- jest osobito razveselila. Nek živi još, dugo u sreći i zadovoljstvu na diku našeg grada i naroda ! ,Zagrebačke Novine“, zajedničko glasilo svih zagrebačkih dnevnika, prestale su. izlaziti prošle sedmice, jer se je riješilo pitanje tipograf- skog štrajka. Sad su počeli opet izlaziti zagre- bački dnevnici. Čitaoci »Zagrebačkih Novina« — kojih je izišlo oko 40 brojeva — gotovo žale za njima, jer su tu imali autentični pregled - svih naših političkih i kulturnih struja. Sad se nameće pitanje, ne bi li bilo zgodno, da se osnuje je- dan takav opći dnevnik, koji bi uz najnovije vi- jesti, donosio i pregled pisanja svih naših dnev- nika, ili bolje. ne bi Ji se toliki dnevnici dali sto- piti u jedno po uzoru »Zagrebačkih Novina« ? Koliko bi se time uštedilo i truda i troška, a doprinijelo općem i boljem shvaćanju i bistre- nju pojmova. e S A M