sea javnost važnih pouzeća, da se uvede opče soci- jalno osiguranje, da se ustroje radničke komore, koje bi imale zakonodavno pravo u svim pita- njima, koja se tiču radnika, da se osigura za- štita žena i djece u obrtnim i industrijalnim pothvatima. Suviše zbor je posebno naglasio značenje seljačkih zadruga i zahtijeva od stranke i vlade, da svom snagom pospješuju po seljake toli korisno zadrugarstvo. Nadalje je zbor za- tražio, da se odmah provedu općinski izbori te izbori za konstituantu. Kako se vidi, u rezolucijama taknuta su skoro sva važna pitanja, a da se ne će ostati samo pri riječima, nego da će se izneseno malo po malo provesti u djelo, osigurava nas u mi- šljenju došadašnji rad slov. Pučke stranke, koja je slov. dio našega troimenog naroda preobra- zila i prosvijetlila sa svojim seljačkim, radničkim i obrtničkim kršć, udrugama. Bog će dati, pa će se i u našim južnijim krajevima postepeno osjećati iste blagodati, koje već uživaju naša braća slovenački težaci i mdnici. Samo (reba da se svi do jednoga udružimo i stisnemo u svojoj Pučkoj stranci, pak je pobjeda sigurna ! Sv. Stolica i Jugoslavija. Naš poslanik pri Vatikanu g. dr. Lujo Ba- kotić predao je 18. o. uij. u svečanoj audijenciji Nj. Svetosti papi akreditivna pisma. Tom prili- kom naš poslanik je pozdravio Njegovu Svetost ovim govorom: Sveti oče | Dok se uspostavljaju redovni odnosi sa Svetom Stolicom, meni je nadasve prijatno, da mogu dati izraza naročitom poštovanju, koje moj uzvišeni vladar goji prama Vašoj Svetosti kao i uvjeriti Vas o dubokoj bla- godarnosti za sva ona djela i najmilostivija lju- bavi kršćanske, kojima je Vaša Svetost tolikim kršćanima naše države olakšala tegobe i bolove, u kojima je naša domovina bila tako teško iz- mučeua. Sveti oče! Papa Leon XIII. slavne ušpo- mene rekao je već 1881. g. našim hodoćasni- cima, koje je biskup Strosmayer odveo u Rim, »da je on našem narodu namijenio veliku sud- binu«. [ Gospod je uslišao želju njegove Sve- tosti i molbe njegove i otaca naših — i evo : slobodnoj i ujedinjenoj otadžbini našoj prikazuje se budućnost puna radosti i obećanja. A sretna sudbina moje domovine osigurana je jer je njezin narod iskreno religiozan, a ta čvrsta vjera, koja ga je održala u najtežim isku- šenjima, bitće mu siguran vogja na putu, koji je odregjen providnošću. I kao što život država, koji nije drugo no jedan oblik života čovječjega, ne može biti bez poštovanja i ljubavi prema Bogu, koji se ovjekovječuje i utjelovljuje u Ži- - votu crkve, i naša država je instinktivno shvatila poziv, da ne zanemari duhovnog života svojih državljana katolika, koji čine gotovo polovinu na- šeg naroda, i uvidjela je da je potrebno da ma- stavi put, koji je utvrgjen konkordatom zaključe- nim s kraljevinom Srbijom u junu 1914. g. osvje- dočena na riječi Kristove: »Dajte caru što je ca- revo, a Bogu što je božje«, — da vrijede ne samo za. pojedinca nego i za samu državu. Taj zadatak, jer je naš katolički kler istim patriotizmom prožet i vjeran lozinki našeg veli- kog vladike Strossmayera »sve za vjeru i za do- movinu«, bit će izvršen. Ne funkcionari države u crkvi, nego slo- bodai propovjednici Spasiteljeve riječi u oslobo- gjenom narodu svećenici katolički ispunjavajući svoje uzvišeno zvanje duhovno doprinosit će u- jedno i procvatu svoje domovine. Presveti oče! Dajući izraza tim željama slo- bodan sam zamoliti Vašu Svetost, da se udostoji pokloniti mi svoju naklonost i dobrotu u časnoj misiji, koju mi je moj vladar povjerio. Konačno molim Vašu Svetost, da ima do- brotu da sazove blagoslov božji na uzvišenoga vladara, Nj. kraljevsko Visočanstvo prijestolona- sljednika regenta, kraljevski dom i cjelokupno kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Odgovor pape. Njegova Svetost papa u svom odgovoru iz- javio je, da sa osobitim zadovoljstvom prima ri- ječi, koje su sadržane u akredilivnom pismu kao . i one, koje mu je g. poslagik upravio, ističući NARODNA SVIJEST da su mnaisretnije urcgjeni naši diplomatski od- nosi izmegju našeg kraljevstva i Svete Stolice. Spomenuo je konkordat, koji je zaključen za pontifikata Pia X. a ratifikovan u početku nje- gova pontifikata, radujući se što je tome sljedo- valo osnovanje diplomatskih odnosa. Njegova Svetost je takogjer istakla, kako su staroj kruni srpske kraljevine dodana nova dva alem-kameua, jer su pod vladu novog kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca došli Hrvati i Slovenci, koji u veli- koj većini pripadaju katoličkoj crkvi. Siguran je, da će katolici biti sretni u novom kraljevstvu i u tomu njegova svetost vidi osobiti značaj da- našnje svečanosti. Želi blagoslov od Boga Nje- govu Veličanstvu kralju, Njegovu Visočanstvu re- gentu, kraljevskom dvoru i cijelom kraljevstvu Srba, Huvata i Slovenaca. Poslije završene svečane audijencije Nje- gova Svetost primila je g. poslanika u privatnu audijenciju. U razgovoru proveo je oko 20 mi- nuta, interesujući se za našega kralja i prijesto- lonasljednika i ističući velik rad, koji sada pred- stoji našem poslaniku. G. poslanik je dočekan i ispraćen sa svim očastima, koje pripadaju njegov čin. Dopisi. Boka Kotorska. Dok je odmah iza sloma bio uspostavljen predratni brzojavni promet kod svih poštanskih ureda u Bocikotorskoj, dotle ga još nijesu do- bili poštanski uredi Sutomore i Petrovac. Bolje rekuć, kod poštanskog uređa Suto- more jest uspostavljen, ali radi nepoznatog raz- loga »neradi«, valjda jer nema struje. Tako ova dva mjestanca ostaju još ocijep- ljeni s brzojavnim prometom, radi nikakvog o- pravdanog zazloga, što više, radi mnemarnosti nadležnih, koji bi se za to imali pobrinuti. * Do koga-je, molimo da žurno providi, jer je tim velika šteta dvjema općinama i velka ne- prilika osobito radi aprovizacionih potreba. Budva. Od neko doba opaža se velika nem irnost, ako ne i zloporabe kod našeg opskrbnog odbora. Radi se, kako ko hoće, a da se nitko ne obazire na bijedu i nuždu u amošnjem siromašnom na- rodu, koji je stradao više nego ijedan predjel u Dalmaciji, uiti na nadziranje onih, koji bi imali da nadziru rad i imovinu našeg opskrbnog odbora. Materijala se svakim dazom kitpi, da će ga biti dosta kad mu bude hora da izigje na vidjelo. Narod je potreban brze i ozbiljne pomoći, a ne megjusobnih razmirica megja bivšim i sadašnjim odborom. Videant consules. : Petrača-Župe. U subotu je preminuo u cvijetu mladosti tek u 21. godini života Pero Zec Simov. I za njega se može kazati: koga Bog ljubi, mlađ umire, jer dobrota, skromnost i prijaznost, bile su osobiti ures njegova srca. Jučerašnji je nje- gov sprovod, kojemu je prisustvovala cijela Župa, bio najbolji dokaz sućuti i poštovanja prama dobrom Peru. Mladost obojeg spola otpratila je svoga miljenika sve do na Maćela. Sve to neka bude na utjehu i razabranje teško ucviljenoj obi- telji gubitkom dragog Para, komu bila laka rodna gruda | Cijenjenoj obitelji naše duboko saučešće| Časna rabota ,Rada“. Od kada je »Rad« usrećio Dubrovnik svo- jim izlaženjem uvidjeli smo odmak, da je sav taj »rad« jedna bučna moderna fraza, Ali to još, ne bi bilo najveće zlo, da se »Radov« rad nije izvrgao u izvrtanja, laži i klevete proti nama. »Rad je nekoliko puta ostao dužan odgo- vorom svojim protivnicima i u našem gradu se toga svi dobro sjećaju, pa ne treba da sađa to ponavljamo. Samo ćemo donijeti nove neistine i izvrtanja u zadnjem 21. broju »Rada«. 1. Ponovno »Rad« najpodlije kleveće kad ka- že, da je Pučka stranka najbolji saveznik Italije i najveći neprijatelj Jugoslavije. Ko je to, doka- zale su afere sa izvoznicama | 2, Nije istina, što podmeće »Rad«, “ii je »Narodna Svijest« glasilo dubrovačkog klera. »Narod. Svijest« je vlasništvo posebnog Odbora, a glasilo Pučke stranke, čija je uprava u Zagrebu. . »Demoktatske zajednice« šući, da je Br. 16. 3. Nije istina što piše »Rad«, da je zajednič kom ostavkom »Narodno Vijeće« htjelo da spri- jeći da g. Stanko Banić ugje u privremeno pred- stavništvo. Istina je naprotiv, da se je febrilno radilo, da na mjesto St. Banića dogje u narodno predstavništvo glavom Dr. Ljubo Leontić. Da se je srećom to dogodilo, tada sadašnje narodno predstavništvo ne bi bilo »tako zvano«. Hinc irae! A bili nam »Rad« znao kazati, ko je birao u narodno predstavništvo predsjednika kluba Iva pl. Grisogona ? Jer nam nije poznato, na kojoj je sjednici uprave narodne organizacije izabran u »Narodno vijeće«. 4, Nije istina, što piše »Rad«, da je »D.K.C. ostavio g. Banića odimah u početku i pobjegao doma« već je istina, da se je zauzeo da se zaštiti život narodnog poslanika. 5. Laž je i podla kleveta što piše »Rad«, da »su klerikalci po selima razvili jednu besavjesnu demagogiju harangirajući mase proti Srbima i Srbije.« 6. Nije istina već zlobno podmeće »Rad« pi- sam Stanko Banić na skupštinama na najprostiji demagoški način harangirao mase.“ Stanku Baniću i Pučkoj stranci ne imponira makjavelizam ! 7. Nije istina što piše »Rad«, da su se kle- rikalci oko »Narodne Svijesti« ,otimali za parče užeta, kojim je bio obješen jedan Crnogorac da im donese sreću.“ Jer tako zvani klerikalci od- bora »Narodne Svijesti« nijesu tada ni bili u Dubrovniku, a i inače ne vjeruju u to praznovjerje. 8. Nije istina, što piše »Rad«, ,da su... Stanko Banić i »Narodna Svijest«... rasijali po Konav- lima takovu mržnju... da se svakom poštenom narodnom radniku čak i život tigrožava.“ U Konav- lima uredniku »Rada« život nije bio ugrožen, ali je u Dubrovniku omladina, kojoj je vlasnik-izdavač- urednik »Rada«, /kako je javnosti poznato, jedan od vogja, priredila je proti narodnom poslaniku takovu obnovašku demonstraciju, koja se je po g samom priznanju »Rada« izorgla 4 pokušaj lin- čovanja (mi pocrtali) I 9. Nije istina kad »Rad« piše, da »Narodna Svijest« ,poziva Konavljane na nasilja i teror. »Rad« je izvinuo potpuno smisao riječi našega lista, da s njima pokrijepi svoje lažne pretpostavke Evo koliko je neistina napisano u samom jednom broju »Rada«! Ako je to svijesno uči» njeno, tada su to laži i klevete. Smiješno je, da ne rečemo komično, kađ se »Rad« zauzimlje za interese društvenog mo- rala, koji ou propagira ovim riječima: ,Ako možeš — preskoči; ako znaš — obigji; ali ako moraš — kidaj, krši, satari.“ (»Rad« br. 7). Ili što da rečemo, kad se »Rad« zabrinjuje za interese svećeničkog staleža, u komu ,nakon dvadeset vekova u ovoj dolini suza i krvi nema apostola, a Juda na milione.“ (»Rad« br. 5-6) ?! Obzirom na demonstracije i tvorni napadaj na nar, poslanika g. Stanka Banića konstatiramo ove činjenice : Vlasnik-izdavač-urednik »Rada« doživio je na Grudi 18./1. o. g. politički poraz, a s njime i ideja »demokratske« stranke. Jednostavne de- monstracije Konavljana, za koje sam dopisnik u. 10. br. »Rada« piše da su obavljene samo ,bu- kom i vikom“, u istom ih se broju tog lista hoće da prikaže terorom. Na drugom mjestu tog broja čitamo ove tekstualne riječi: ,... onda neka znadu, da i mi znamo odgovoriti na teror - _ još oštrijim terorom“ (mi pocitali). I opet: ,Ako još k tome omladina (mi pocrtali) naigje na te- 'ror reakcionera ... onda se može lako da desi da sva omladina (mi pocrtali) skrene potpuno na lijevo i da ma čelu organizovanih masa rt- ješi borbu ubrzo i vrlo radikalno“ (mi pocrtall). Imajući pred očima napadaj na g. Banića, smije li ga se dovesti it svezu sa gornjim či- _ njenicama i pisanjem ? Upadao je i to. da »Rad« nije u prošlom... broju osudio prostački i tvorni napadaj na nma- rodnog poslanika g. Banića, što je osudilo cjeloku- pno nepristrano gragjanstvo i štampa, koja seo “| tom bavila, već ga nekako opravdava tražeći mu 6%. ki »mnogo dublji« uzrok i to sve dosljedno u ime. nepovredivih prava gragjanskih. sloboda |. Evala 1 i i iii