oma g ši i Str. 2 Buću ne ide u glavu jugoslavenstvo i za- što se »P. S.« ne zove »H. P. S.«, i tako u mutnu loveći pokuša, da skupština prihvati sepa- ratističnu brzojavku pozdrav Zagrebu kao hrvat. skoj prestolnici, a komu se jeta brzojavka imala upraviti nije htio kazati. Nar. zastupnik odgovori Buću. .Buć nije razumio, ili bolje, razumio je, ali radi njegovog interesa pričinio se je, da mu razlaganje nar. zastupnika ne ide u glavu, nego, i jedno i drugo razumjeli su skupštinari i odbili predlog Buća. Nakon toga nar. zastupnik zahvali narodu i zaključi skupštinu u 7!/a sati u večer, te se se- ljaci uz klicanje nar. zastupniku stanu razilaziti put svojih sela radi kasnog vremena i daleka i ružna puta. Ko monopolizuje. patriotizam | Nego, u skupštini nametnuo se je upit: za- što su neki učitelji kao Kastrapeli i Lujak mo- nopolizirali patriotizam sami sebi i zašto su oni demokrate, a svi ostali crno-žuti, nenarodni itd. Zar Kastrapeli i Lujak nijesu učili djecu u školi pjevati »Bože živi« i t. d.I Ali to je bila naredba | Dakle, za njih važu. bivše naredbe, a za ostale ne važu! Nego, jeli naredba bila, da Kastrapeli do pred malo godina šalje dopise u »Sramotu Dalmatinsku« o proslavljenoj svečano- sti godova članova Habsburškog doma? Zar je naredba bila, da Lujak stupi 1914, u narodnu gardu i u noći na 15 kolovoza, da alarmira ci- jeli Orašac proti braći Srbima, da su provalili u dvore načelnika i da ga. dave? Onda Srbi nije- su mu bili brača ! Ili je naredba bila, da se pri- godom pobjeda vije barjak na Lujakovom domu, koji se je posugjivao kod općine li t. d. Ali oni su sami danas u Jugoslaviji pa- triote, nitko drugi, jer su »demokrate«| Oni su jedini prosvjetitelji naroda, a popovi zaglupatelji, pak zato Kastrapeli u svojoj veleučenosti kazao je: g. zastupniče, narod treba prosvjetliti | Učiteljstvu kao kasti svaka čast! All mora- _ mo osuditi neke nedostojne mu članove, koji monopoliziraše patriotizam, prosvjetu i t. d. Narod treba prosvjetlititi I (Dobrol Ali to nije isključivo zadaća puč. kog učitelja, jer je uz njega i pop narodni pro- svjetitelj. Prve škole i prije nego je i opstojao učiteljski stališ, podigla je crkva, pa i dan da- nas, gdje nema škole, uči t prosvjetljuje narod svečenik, komu je sva njegova služba eminentno prosvjetna svuda pa i u mjestima, gdje ima ško- la. Ne rijetko je slučaj, da je na selu svećenik našemu narodu i učitelj i odvjetnik i liječnik — , sve. A što drugo čini nar. zastupnik Banić, ne- go prosvjetljuje, upućuje i svjetuje narod, da se meda zavaravati i izigravati, te ne dopusti, da se i s njim trguje. : Mi pitamo: tko je zaglupljivao kmete, da gosparima ne dadu ništa, ako ne uč. Kastrapeli. Zar nije uckao kmete i po parobrodu ipo selima, da ne dadu gosparu dohodak, a kad je došlo do suda, prekršio je dogovor i sam se je na- godio s gosparom, a nauckane kmete ostavio je na cjedilu, da se pravdaju i još su u pravdanju. Napokon, o framasunićima, koji misle, kad kliknu — dolje popovi, ne trebate nam — da su veliki i izobraženi ljudi, me govorim, jer to su zavedeni i zaslijepljeni individui, koji misle, da su patriote samo oni, koji ruše crkvu i svaku vjeru; takve pak treba samo sažaljivati | Gospodo demokrati, bućevci i framasunići, ova skupština budi vam dokazom, da je kod seljaka-težaka još uvijek uvriježeno načelo; Žitvo- vati sve za obraz, a obraz ni za štol Skupštinar. Dopisi. Iz Čilipa. Protest i poruka. Sa negodovanjem, ogorčenjem i prezirom osugjemo nekulturni, barbarski napadaj na nama milog pobornika seljačkih prava :- seljačkog za- : stupnika g. S. Banića. S Zahtijevamo od nadležnih Vlasti u interesu mira, reda i države iste, da krivce majstrože ka- zne i to više tajne hučkaće, koji su bacili ka- men, a sakrili ruke, nego nezrelu, zavedenu mla- dost. Tražimo nađalje,. da budu maknuti sa svog položaja nesposobni organi jovne sigurnosti“, NARODNA SVIJEST koji ne dadoše garancije mirnom čovjeku, šta više zastupniku seljačkih masa, da na javnom mjestu u gradu, koji je u historiji slovio kao grad kulture, skladnosti, gostoljubivosti, mira i rada, uživa bar onoliko slobode, koju uživaju onaki neki ljudi, koji bi u drugim prilikama već bili pod bravom. Uspaljenoj pak »obnovaškoj« mladosti po- ručujemo mi — kako nas oni vole zvati, seljačka marva, — da paze šta rade, jer smatramo napa- daj ua seljačkog zastupnika mapadajem na nas iste; pa ako nezrela gospoda budu voljela mje- šte u nauci vježbati se u mišicam, mogli bi za ispite bar toliko naučiti, da su seljačke mišice jače od njihovih. Megjutim nije svako zlo za gore, gospodo napadači! Vaš je kaponja bio došao megju nas, da nam drži neslane govore; i mi smo kako je on isti pisao u »Rađu« od 24. I, bili »svijesni toga, da skladnost, ljubav za slobodu riječi i sa- stajanja, kao i poštovanje prama gostu ne do- . pušta, da se na jednog samog čovjeka navali«, pa premda je vaš kolovogja kušao da nas raz- dvoji i vrijegjao našu stranku, on koji ni u ko- joj nevolji nije prije izbora ni pokušao bio da nara pomogne, da nam nevolje umanji, mi ga nijemo — makar neškolovani ljudi — nadarili kako je zaslužio čovjek, koji sije razdor megju braćom seljacima i koji nam se počeo ulagivati samo pred izbore. Pokazali smo se dakle i pre- već skladni. Vi pak nijeste znali, da se pokažete skladnima, kulturnim pruma gostu, , bratu Hrvatu«, čavjeku goloruku, nego ste hajdučki napali na jednog samog čovjeka i pokazali svijetu, da od vas domovina nema šta da očekuje, da vas škola nije oplemenila, da vas je — šta više — na ni- žem stepenu od imnogih seljačkih analfabeta ostavila l Koliko ste time učinili »usluge« našoj Ju- goslaviji i sregjenju prilika u njoj; kako ste osvjetlali lice slavnom gradu, kulturnom dvade- setom vijeku i školi kojoj pripadate, ostavljamo da vas drugi o tom za ispite pouče, Mi "vas samo toliko želimo poučiti, da se kanite po- + lilike ili; bolje strančarenja a: prionete: uz nauku. i ne trošite badava krvavo stečeni novac svojih rodilelja; a onima, koji se iza napadača kriju, poručujemo: da nebi ni pod zaštitom bilo čijom više došli megju nas, da agitiraju i zavaravaju “ težake, jer predstavnici i predvodnici sile, terora i neuljudbe izgubiše aktom napadaja o kojem je govor svako pravo .na našu skladnost, gosto- primstvo i ustrpljivost. : Odbor Pučke Stranke. Op. Ur; Donosimo bez ispravka. ovaj dopis, da se vidi, kakva je ogorčenost zahvatila okolicu radi , kulturnog“ tvornog napadaja na g. Banića. / Mikulići-Konavle. Kao pristaše omiljele nam Pučke Stranke ne možemo, a da i mi ne podignemo svoj glas o zadnjem dogogjaju u našem pitomom Dubrovniku. Duboko dirnuti radi brutalnog postupka onih gradskih demokrata i demokratića, proti na- .šem seljačkom poslaniku gosp. Stanku Baniću, najodlučnije osugjujemo tako nedostojao pona- šanje. Time su htjeli, da postignu neku veliku pobjedu, ali za koga Samo za one ljude, koji opstoje van svjetske kulture. Na taj način iska- zuju svoj meutaživi bijes proti svemu i svakomu, koji im ne dopušta, da pašuju u ovoj državi, osobito s nama težacima, kao što je bilo u pro- šlim stoljećima za vrijeme gospodstva azijata. Nu glupo se varaju, jer kod nas taj njihov mo- ral ne može da uspije. Njihove navale još čvršće vezuju naše redove i mi ćemo se jače organi- zovati, da: što sjajnije izvojujemo pobjedu naše , drage Pučke Stranke nad podmuklim rabotama našijeh neprijatelja. Nek gospoda rade što hoće, ali im je zaista sve zabadava, mi ostajemo čvrste volje, da se borimo: ,Jedan za sve a svi za jednoga“, pod barjakoim naše Pučke Stranke, koja je jedina prava narodna stranka. — Skup težaka, Slano. (Protestna skupština). Povodom potresnih vijesti o popuštanju Rijeke, bila je i u ovom mjestu priregjena prosvjedna skupština. Skupšti- nu je otvorio velč, Da. Ante Jasprica, župnik Banića sa vrlo uvjeravajućim besjedama, a go- .. Br. 17. vorio je veoma zanosno. i patriotično O. Ivan Petković, franjevac. Prilični broj prisutnog pu-' čanstva prihvatio je slijedeću rezoluciju : Cjelokupni :narod ove općine na današnjoj manifestacijonoj skupštini, ogorčen vijestima o popuštanju u pitanju naše Rijeke, jednoglasno - protestira protiv toga i zahjeva od pozvanih da sve urade da Rijeka bude naša. Ragje će pretr- pjeti sve moguće žrive, pa ponovo trgnuti mač i izginuti za svoje pravo i napredak Jugoslavije. Nedamo Rijeku. — Prisatnik. Iz Jugoslavije. Organizacija hrv. pučke stranke u Slavo- niji lijepo napreduje. Tako oko Vinkovaca, gdje se 6. o. mj. držalo kotarsko vijeće stranke, a za- stupnika je bilo iz 12 okolišnih organizacija. — [I djakovačka okolina je gotovo sva organizirana u gotovo 20 mjesta. Ta okolnost je i prisilila prijatelje u Djakovu, da izagju sa novinama, ka- ko na drugom mjestu izvješcujemo. — I brod- ska se okolina lijepo organizuje. Hvala Bogu! Afera I. F, Dipol Časni Sud, sa- stavljen od Dra. A. Štambuka, D. Fabrisa, Dra. [. Krstelja, Dra. [. Majstrovića i Dra, Josipa Smo- dlake, na predlog g. Iva F. Lupisa-Vukića, da rasudi o njegovoj aferi, pošto je uzeo u pretres spise i isprave, koje su mu bile na raspoloženju, ispitao neposredno ili posredno neke svjedoke i saslušao opravdanje g. Lupisa, uvjetio se je, da g. Ivo F. Lupis-Vukić, otišavši u početak rata, po nalogu vojničke vlasti u Italiju i gpovrativši se od tamo u domovinu, nije počinio nikakovo djelo, kojim bi se bio ogriješio o svoju narodnu dužnost, niti se je ogriješio o čast narodnog ra- . dnika ili u opće o čovječju čast, a do toga uvje- renja je došao Časni Sud uvaživši dobre namje- re koje su vodile g. Lupis-Vukića i djelatnost, koju je on u Italiji razvio u namisli da koristi narodnoj stvari. . Porez ma ratne dobitke, Nacrt zakona o porezu na ratne dobitke ležao je čitavu godinu dana u arhivu našeg parlamente. Sad je bio i- zvučeu i u formi ukaza-zakona stavljen je na snagu. Po ovom zakonu podložno je zakonu na ratnu dobit svako povećunje prinosa prema pri- nosu prije rata, a kao ratne godine računaju se 1914. do zaključka 1919. Za naš ustav. Komisijski rad oko izrađe i macrta_ ustava. za mašu državu već je toliko. uzna-, , predovao, te je pouzdana mada, da će ga mini- star predsjednik i ministar pripreme za konsti- tuantu dobiti u ruke ovih dama. Po ispitu pre- mier će ga podnijeti Regentu i ministarskom sa- vjetu na uvigjaj i ocjenu. Nacrt ustava Dra. Smo- dlake dolazi po tom u času, kad će se o ovom velevažnom pitanju razviti najživlja i najtrezve- nija debata. Zdravlje dra. Trumbića. Zdravlje našeg ministra vanjskih posala krenulo je znatno na bolje. Nakon operacije kojoj se je podvrgnuo g. dr. Trnmbić, njegovo je stanje krenulo znatno na bolje, pak se je opravdano nadati, da će za nekoliko dana moći opet da svom energijom na- stupi za maša sveta prava. Izgleda da nije dale- - ko čas konačrnie odluke. : Za mašu glavnu luku, Protestne skupštine radi Rijeke obdržavale su se po cijeloj Jugosla- viji. Sva znamenitija mjesta naše domovine po- digoše svoj glas proti tomu, da bi se Jugoslavija pod ikakovu cijenu odrekla te svoje jedine vc: like, moderao uregjene luke, svog najprirodnijeg > izlaza u strani svijet. Narod naš vaskolik dobro -uvigja, da bi sva naša bogata zemlja ostala bez Rijeke zarobljena i podložna tugjim interesima. Glavna kućna vrata bila .bi nam time zatvorena i mi me bi bili gospodari, da izvozimo svoje vlastite proizvode i uvozimo potrebite stvari; sve bi moralo ići preko tugjih ruku i zavisili bi u mnogočem o tugjoj milosti. Nade je opravdane, da će pravedna stvar na koncu ipak pobijediti. U Kotoru Jugoslavenska pom. Matica pri- redila je u subotu 17. o. mj. akademiju za gra- dnju spomen-ploče pok. pomiorskom kapetanu . Mirku Miletiću. : Skupština Radićevaca. Dne 11. o. mj. bi- la je održana u Podsusedu (jer u Zagrebu za- branjena) 'skupština seljačke stranke, Prisustvo- valo je oko sedam hiljada «stranačkih povjereni- ka. Svi su govornici razvijali staleški republikan- ski program. Megju resolucijama prolestuju pro- tiv Italije, protiv uapšenja Radića i zabrane odr: žanja skupštine u Zagrebu. 1 ,Djakovačke pučke novine“, Pod ovim i- menom izašao je prvi broj dne 10. travnja o. g. u Djakovu: kao glasilo »Hrvatske pučke stranke«. Novoga druga u borbi za svete ideale vjere i našeg naroda, osobito seljaka veseljem pozdrav- - _ ljamo. To je novi dokaz, kako se lijepo šiti hr- vatska pučka stranka, kada'je u Djakovu masta: la potreba, da sa ovim tjednikom izigju, gdje u blizini, u Osijeku, imamo dnevnik naše stranke. i neka: