“a vladinoj deklaraciji. Izjavio je, Str. 2. ime cijelog kat. djaštva poduzeo je shodne ko- rake da me bi stvar štetno po mas ispala. Zato preporučamo općinstvu, da ne nasjeda huškačima i sijačima nemira i — me-»rađa« |! Dopisi. : Trsteno, 16. V. (Demokratski feror). Dne 10/5 pred večer, moja se je majka vraćala kući, iz baštine t. zv. Čehaje i na putu bi napadnuta od g. Luja Mo- zare, mjesnog učitelja pučke škole, sa riječima da mu ja tobože dižem poštenje, a u čemu? Rekao joj je, da će mi stuć nos, a kašnje joj je zaprijetio, da će me ubit! To je kultura jednog učitelja, kada se jedan takav učeni čovjek tako izrazuje, kakova će onda biti djeca, koju takovi ljudi podučavaju i takove im primjere davaju. Ovo iznosim u javnost, da, ako bi se slučajno meni što dogodilo (kakav napadaj) bilo na putu, u baštini ili kući, neka se znade, da je to djelo gori pomenutoga g. Mozare. Ko bi jamčio da g. Mozara ne bi bio moju majku, staricu od 66 godina, tvorno napao, da se nije tu desilo još osoba, koje su se vraćale kući sa radnje? Ko će jamčiti da g. Mozara ne će svoju prijetnju izvršiti 2? Ko bi bio rekao, da danas u našoj slobodnoj državi, čovjek nije slo- bodan ni _u svom selu hoditi mirno putem? A zašto to? Ili možda što sam ja u promicateljnom odboru »Pučke Stranke«, ili zato što sam se pot-. pisao na protest, koji je od višeg dijela općinara naše raspuštene općine bio poslat na zemaljsku Vladu u Split, glede strančarskog istupa kod pri- prave opć. izbora kao prestavnik Pučke Stranke. G. Mozara je kroz cijeli rat stojo kod kuće, dok su svi učitelji i aprovizaturi bili uzeti u vojništvo, a Mozaru su molbe držale kod kuće i još su mu austrijski vojnici radilil oko zemlje više puta, a sada se gradi, da je on veliki patrijot državi i veliki Jugoslaven! Za sada dosta jer ne ću vam g. Uredniče da zauzimljem odviše prostora već vam i na ovom unaprijed harno zahvaljujem. + Miko L. Trojanović. .Stonjska okoiica. Suša nam je užasno pritužila. Starci se ne sijećaju, da je svibanj ikad ovako bio sušan. Svi su nam usjevi zakržljavili. Pšenica se uću- ćurila, a ječam se ožeo i osušio u tankim ze- mljama. Leća, slanutak i uopće grahija priča- mila. O Trojičinu danu tikve se škope, a one još ni riježbine ne napraviše. Krumpiri se pri- vjesili, pa težak mjestimice počeo i necćozrele vaditi. Gomolje najveće ko pronosak. Žalosno. Narod je posadio, nasio, te se uzdo, da će ga svoji trudi prehraniti, a kad tamo od mnogili stvari ni sjeme da izvadi. Teško mu je. Tkć ne nagje u svome docu, slabo mu je i u loncu. I sijena bilo posve slabo, pa će nam i živo gla- dovati. I duhani, neka je ljetna biljka, kržljavi su. Bila bi sada korisna čista i dobra kiša i za maslinu i lozu. Bože daj! — /. T. težak. Iz Jugoslavije. Zasjedanje narodnog predstavnišiva. Dne 26. pr. mi. započeo je i naš parlamenat svoj rad. U prvoj je sjednici ministar predsjednik Dr. Vesnić pročitao deklaraciju kraljevske vlade, - koja je primljena uz opće odobravanje. Deklaracija ističe, da će glavna zadaća no- vog kabineta biti ta, da se učini sve potrebito za konstituantu. Upadno je, da se u deklaraciji ne spominje jadransko pitanje. Neki su to opti- mistično tumačili, jer da time nova vlada nije Htjela: prejudicirati njegovom | skorom riješenju. Megjutim su izravni pregovori o jadranskom pi- tanju opet odgogjeni. U daljnim sjednicama par- lamenta nastala je debata o vladinoj deklaraciji. Osim socijalista sve su druge: stranke na usta. svojih govornika odobrile deklaraciju. . + | Pobjeda pravde i istine. Gosp. Stanko Banić dao je prošlih dana u Narodnom Pred- 'stavništvu u ime Jugoslavenskog kluba izjavu o "da će: jugosl. klub podupirati končentracijonu vladu. Ističe mnoge nerede u unutrnjim našim “prilikama, te poziva li ninistraciji, e da tako i sloboda svih grala * \ I # # NARODNA SVIJEST 8 “ bez ikakova obzira na pleme, na stalež i na vjeru. Kad je Stupio na govorničku tribinu, neki su za- , stuipnici demokratske zajednice stali predbacivati s i napadati govornika radi tobožnjih uvreda na- nesenih pokojnom predsjedniku Pavloviću. U znak se je protesta jedan dio demokratskih po- , slanika udaljio iz dvorane. Na koncu se govora poslanik Banić osvrnuo na napadaje, protestujući protiv nedoličnih izmišljotina i kleveta sa strane demokrata. Za slučaj tobožnje uvrede pozvao se je na svjedočanstvo svih prisutnih poslanika. Nje- govo je razglabanje bilo primljeno na znanje uz opće osugjivanije demokrata, te su mu iz krugo- va svih stranaka čestitali. I sami su demokrati uvidjeli nepravdu, te žale svoj postupak. Ministar Pribićević i poslanik Dimović požalili su neupu- čenost svojih drugova i osudili postupak svoje štampe, izjavljujući, da ih odgovor poslanika Ba- nića zadovoljuje. Tako je eto dana zadovoljština poslaniku Baniću na najkompetentnijem mjestu, a žig sra- mote pada na njegove. klevetnike i napadače. Zavedena pak naša mlagjarija nek i iz ovoga nauči, kako njeno ,samostalno“ istupanje u po- litici svršava — blamažom. 70-godisnjica biskupa Jeglića. Prošle su- bote 29. svibnja proslavio je knez-biskup Ljub- ljanski Dr. Antun Bonaventura Jeglić 70-godiš- njicu života. Rogjen je od seljačkih, siromašnih ali čestitih roditelja na Gorenjskom. Od god. 1881—98 bio je kanonikom u Sarajevu, a odatle bi imenovan knezom-biskupom u Ljubljani. Vi- soki se je svečar odlikovao ne samo apoštol- skim radom, već i kao pisac. i političar. Velike su njegove zasluge na vjersko-prosvjetnom i so- cijalnom polju u Sloveniji. Istaknuo se je sva- kom zgodom i kao vatreni rodoljub. Slavenskom velikanu i naše smjerne čestitke : Na mnogaja ! Krekov spomenik. Dne 30. pr. mj. sve- čano se je ctkrio u Ljubljani nadgrobni spo- menik velikom jugoslavenskom borcu Ivanu Ev. Kreku. Spomenik je djelo domaćeg kipara Doli- nara. Ali još veći spomenik doživjele su ideje velikog učitelja Kreka u srcu njegova naroda i njegovih učenika. Slava mu! Baština Dra. Petra Rogulje. Uprava ove baštine dala je prirediti fotografiju pokojnikova u veličini dopisnica, koje su upravo dovršene, te se mogu dobiti uz. cijenu od 20 K po ko- madu kod dra. Stjepana Markulina, Zagreb. Poš- tanskim narudžbama valja priložiti 3 K za porto i otpremu. Ovom zgodom upozoravamo i opet svoje cij. čitatelje i pristaše na znameniti cilj ove Baštine. Ona ima da sabire novčane prinose u onu svrhu, koju je pokojnik toliko naglaša- vao, naime za studij i nastavak nauka naših = ljudi u inozemstvu. Za ove su danas potrebita velika novčana sredsiva, pa je dužnost svakoga pojedinca da da, kolikogod uzmogne. I ovi pri- nosi šalju se na označenu adresu. Putovanje ministra za konstituantu. Dr. Stojan Protić posjetio je Zagreb, Ljubljanu i druga neka mjesta. Svrha je njegova putovanja priprema nacrta za konstituantu. Sloboda sastajanja u«Hrvatskoj i Slove- niji, Ministar unutarnjih djela dozvolio je držanje političkih zborova u Hrvatskoj i u Sloveniji. Svetozar Boroevič, bivši austrijski feld- maršal, koji je na Soči odbio jedanaest talijan- skih ofenziva, preminuo je 23. pr. mj. u Ce- lovcu, gdje je povučeno živio. Radi nestašice papira neki listovi u Za- grebu izlaze na pola i na četvrtinu arka. . Hrvati na Rijeci. Riječki Consiglio Nazio- nale otpustio je iz duhanske tvornice 250 rad- nica, radi toga što su Hrvatice. Za uregjenje Plitvičkih Jezera obdržavala se je u Zagrebu posebna anketa. Odlučeno je €da se odredi mjesto za gradnju raznih ljetniko- vaca pak i za posebni ljetnikovac kraljevske kuće. Plitvička su jezera jedan od najromantič- rijih predjela naše domovine. Izgledi obilne E Ponovno si pale po im pokrajinama ugoslavije obilne kiše i spasile ljetinu. Izgledi su za žetvu u mnogim krajevima upravo sjajni. Cijene živežnim namir- nicama počimlju padati. a RE Br. 23. Padanje stranih valuta. Na burzi zagre- bačkoj strane valute konstantno padaju, Računa se, da će i dalje stalno ići na niže, Stigao šećer. Dunavom je stigla u Beograd partija šećera od 70 vagona. Od toga je 28 va- gona uzeto za vojsku, 13 za beogradsku općinu, a ostatak je za ostalu državu. Modru galiču počela je izragjivati državna cinkarna u Celju u Sloveniji. Svaki dan produ- cira četvrt vagona. Ufati je, da će se produkcija dići bar do pola vagona dnevno. Bakar dobiva cinkarna iz Srbije. Galica stoji 30 K po kilogramu. Osuda radi pokriomčarenih hiljadarka. U Zadru je bilo osugjeno sedam talijanaša, što su unosili zabranjene austrijske hiljadarke i to od 2 mjeseca do dvije godine tamnice. \ . Kurs za štamparske pemoćnike osnovali su vlasnici beogradskih štamparija. Rad učenika tako mapreduje, te je made, da će za mjesec dana rad u štamparijama biti uspostavljen. Na taj način misle poslodavci skršiti štrajk tipo- grafa, koji od dulje vremena traje. Državni zavod za gluhonijeme u Ljub- ljani primat će za školsku godinu 1920-21 iz- novice gojence i gojenke. Molbe se moraju u- praviti zavodskom kuratorijumu do 10. lipnja 0. g. Diljem svijeta. Novo talijansko ministarsvo i riješenje jadranskog pitanja. Kako se je predvigjalo Nitti je obrazovao novo ministarstvo, a Scialoja je pridržao svoje mjesto. Netom se je potvdio taj glas, odmah se je počelo nagagjati, da će se iz: ravni pregovori u Pallanzi nastaviti i dokrajčiti. Drugi su opet proricali kratak vijek i ovom mi- nistarstvu. Sad izgleda da su Nitti i Scialoja po- dijelili uloge: prvi želi, da se pregovori odmah nastave, dok drugi oteže i izjavlja, da su ga zah- ijevi Jugoslavena osupnuli. Izgleda, da se pre- govori ne će nastaviti u Pallanzi već izvan Italije. Teški nutarnji položaj Italije. Po švicarskim vijestima unutrašnji je položaj u Italiji svakim danom napetiji. U Rimu prigodom obljetnice u- laska u rat dogodile su se krvave tučnjave sa na- cionalistima. Veze izmegju Italije i Švicarske bile su pet dana prekinute. Prema nekim glasovima na Duhove je u Milanu bila proglašena sovjet- ska republika. Sukobi sa vojskom su u tečaju. Italija se povlači iz Albanije radi teškog svog položaja, ogromnih trošaka i velikih žrtava, što ih traži Albanija. Zadržat će ipak Valonu radi jadranskog pitanja. Djevica orleanska. Dne 17. maja o. g. sve- čano je proglašena sveticom blažena Jan d' Arc u vatikanskoj bazilici u Rimu. Svečanom činu sudjelovalo je oko 150 živućih članova iz njezine obitelji i preko 20.000 Francuza sa velikim bro- jem crkvenih dostojanstvenika i diplomatskih lič“ nosti. Djevica Orleanska narodna je francuska svetica, pak je ovo proglašenje svečano proslav- ljeno po cijeloj Francuskoj. Rusi opet zauzeli Kijev. Nedavno su Po- ljaci bili poduzeli protiv boljševičke Rusije veliku ofenzivu, koja je urodila osvojenje Kijeva i pro- diranje poljske vojske do Dnjepra i Dvine. Nema sumnje da je ovu ofenzivu u znatnoj mjeri or- ganizovala i poduprla Antanta. Boljševici su se nakon prvih iznenagjenja snažno opili Poljacima i po zadnjim vijestima Poljaci su na cijeloj liniji potisnuti i baćeni u defenzivu. I poljsko izvješće priznaje pad Kijeva. Prema moskovskim radio vijestima Rusi su posljednih dana zahvatili go- lemi (plijen. Moral poljskih trupa znatno je spao. Dvoboj izmegju Engleške i Rusije. Dok na zapadu Rusi vode teške borbe s Poljacima, uprli su sve sile, da Engleškoj na Istoku zadadu onaj udarac, koji je ona njima na Zapadu spre- mala pomoću Poljaka. i na Kavkaz i doskora bi se imale da sjedine sa trupama turskih nacijonalističkih ustaša Mustafa Kemala i Enverbeja u svrhu zajedničke borbe . proti Engleskoj. Rusko- turski savez proti Engle- skoj je regbi već gotova stvar. Iz Trapezunta i di ostale O jaglja se o neobičnom E “ Pokret oi Engleza 1 u 1 Perziji. : Boljše “vici hoće da EK pogode u srce, to. jest, Žž # l jeni PO Crvene vojske prodriješe a