i poslao »D&mokratiji« i »Pravdi«, nu oni ni do danas nisu donijeli ispravak, niti su se osvrnuli na taj ispravak. Da sam ja što lažno tvrđio, oni bi tek onda pošteno mapali i kazali mi kako imam obraza, da šaljem lažne ispravke. U toj ispravci, a po želji samoga pok. Predsjednika, ja sam se pozvao na njegovo svjedočanstvo, koji je sam tvrdio, da u mojim riječima ništa uvredljivog nije bilo. i Gospodo moja, iz partijskih razloga demo- krate napali su i napadaju moju osobu. Ja znam, + da gospoda, koja me napadaju, nemaju ništa lično protiv moje osobe, ali oni mene napadaju, je: im je nepoćudna ideja i stranka koju zastu- pam. (Janko Šimrak: Boje nas se, mi se neda- mo terorizirati). Ja sam vedra čela došao danas na ovo mjesto i uzeo riječ, pa dao prigodu mo- jim protivnicima, ako imaju i mogu nešto izni- jeti proti meni, neka dokažu pred ovim foru- mom. Na srijedu dakle s dokazima, ako sam se ikad bilo lično, bilo načelno ogriješio o državno ili narodno jedinstvo ili o svijetlu osobu pokoj- nog Predsjednika. Ja žalim, da smo toliko nisko pošli, da se moji protivnici ne bore dokazima, nego infamijom i oduzimanjem lične slobode. Gospodo moja, kad sam skoro išao kući na praznike, došao sam keo miran gradjanin u Du- brovnik i ne u danu, nego u pozno doba noći, po migu iz Beograda poslalo se nekoliko ne- obaviještenih dječaku, da me napadnu tvorno radi proračunane izmišljene klevete o tobožnjem napadaju na opće 'obljubljenu osobu pok. g. Pavlovića. To je sloboda naših demokrata! Podpredsjednki dr. Ivan Ribor. Molim Vas gospodine poslaniče završite. ' Stanko Banič (nastavlja). Ja ću da završim žaleći, da se ovako što može pred ovim viso- kim domom da dogodi. Opetujem : Ako se ima dokaza, neka se nastupi, bilo protiv mene, bilo protiv mojih drugova, a ja dajem poštenu riječ, svijestan svoga položaja i ovoga svetoga mjesta, da ću smjesta položiti mandat, ako itko igda može da dokaže, dai sam se bilo kada ili bilo u čem ogriješio o državno i narodno jedinstvo ili o svijetlu osobu pokojnog dra. Pavlovića, koga sam daleko štovao. Mjesto dokaza oni gomilaju klevete, da sam bio tobože Austrijanac, ja koji sam bio progonjen od Austrije i izgubio svoju službu u Splitu uprav radi moje protuaustrijske politike. Oni mi predbacuju još i to, da sam ja bio onaj, koji se nisam 1888. godinć zauzeo za pok. Strossmayera, kad ga je Car Frano ukorio radi brzojava slavenskoj Rusiji, a ja se onda još ni- jesam ni rodio bio! : + To je moralna politika naših demokrata ! (Govorniku čestitaju.) Pripominjemo da su sve prisutne stranke govorniku čestitale, pa isti »demokrati«. Minis- tar Sv. Pribičević i poslanik Dimović požališe nekulturan postupak svojih drugova i dadoše zadovoljštinu g. Baniću izjavivši, da zvigjaju da mu je bila nanešena nepravda i smatraju, da je ova ofera riješena g. Baniću u prilog. Mi smo im zahvalni na ovoj njihovoj i ako kasno danoj izjavi. U tomu su se pokazali ljudima, i mi im to najlealnije priznajemio. Jedno je samo još što ireba izvršiti, ato je, da dubro- vački mutikaše, i zavedenjaci koji su slijedili svoje kaponje u grijehu slijede ih sada i u po- kori! Vidjet ćemo pak dali imaju toliko moralne jakosti ! 1, Jugoslavenska izložba narodnih dekorativnih rukotvorina. Udruga za očuvanje hrvatske pučke umjet- nosti i promicanje kućne industrije u Zagrebu priredit će u mjesecu kolovozu izložbu parodnih dekorativnih rukotvorina iz svih krajeva Jugo- slavije, a da pokaže što je do sada stvorio puk, a osobito žena i pogledu narodne umjetnosti i narodnog dekorativnog obrta. Izložba će obu- hvatati odijeljenje za narodnu umjetnost i kućnu industriju. Pod narodnom umjetnošću razumiju se svi predmeti, što ih je seljak dotično selja- kinja stvorila za vlastitu porabu pod uijecajem ličnog nadahnuća noseći na sebi pećat ličnosti proizvoditelja. U odijeljenje za kućnu industriju svrstat će se svi oni predmeti, koji su kao na- NARODNA SVIJEST rodno blago ušli u industriju i otvorili seljaštvu novo i bogato vrelo privrede. Ovomu će se odi- jeljenju priključiti izložba svih vrsti narodiiog tkiva od najgrubljeg domaćeg platna do najii- pijeg svilenog burumdžuka, beza ćenara i t. d. — Pozivlje se seljaštvo da pošalje tvorevine svoje narodne umjetnosti, kao i svi obrtnici i umjetnici, koji stvaraju predmete na temelju na- rodne ormamentike; pozivlju se društva kao i pojedine osobe, koje se bave podizanjem kućne iudustrije u svrhu narodno privrednu, da u ovoj izložbi sudjeluju. Ovom nam je prigodom upo- zoriti i naše seljake i seljakinje da iznesu na ogled svoja remek-djela narodne umjetnosti. Upozorujemo naše najbolje radnice diljem Dalmacije da izlože svoje zbirke uzoraka, koje su na glasu radi rijetke i do sada gotovo ne- poznate tehnike. Upozornjemo na tu izložbu sva naša društva, koja se bave promicanjem dalma- tinskog domaćeg obrta i čipkarstva, da porade za sudjelovanje :Dalmacije Loj "Jugoslavenskoj izložbi. Narodna Ženska Zadruga u Dubrovniku pozivlje u tu svrhu ostale dalmatinske udruge žena da se sporazumiju i izrade zajednički kon- kretni plan, eda se iznese na ogled veličajuo blago narodne umjetnosti. Zadruge će ma taj način bez sumnje probuditi smisao i ljubav za očuvanje narodnosti i dati poticaja za što opšir- niji rad oko podizanja narodne kućne industrije. Svi predmeti moraju biti do konca srpnja u »Ženskoj Udruzi« u Zagrebu. Odmah dakle na posao! Uprava Narodne Ženske Zadruge u Dubrovniku. Grupiranje naših framasona. Zagrebačka »Domovinaš, jedno od slobodno- zidarskih glasila piše: ,Kako smo doznali, lože slobodnih zidara Srba, Hrvata i Slovenaca tije- dinjene su u pogledu radova njihovih pod jed- nom glavnom ložom >Jugoslavije« sa sjedištem u Beogradu, koja je dobila i svoju »konstituciju« odobrenu po vlastima. Radujemo se napretku toga najhumanitar- nijega društva, koje bez zvučnih i svijetlih anon- sa radi na korist čovečanstva i svoje otadžbine, “zasnivajući sve svoje radove na dubokoj istini jednog od najglavnijih načela Masonskih : da svi ljudi, pošto se ragjaju pod jednakim Zakonima prirode, imaju jednaka prava u društvu, stoga je dužnost svakoga Masona, da se bori protivu ver- skih i političkih ubegjenja. Na tim osnovama, za vreme prošlih ratova naši Slobodni zidari učinili su mnogo u Švaj- carskoj i Francuskoj za slobodu i ujedinjenje Jugoslavije, čiji su radovi krunisani uspjehom.“ Tako taj »demokratski« list. Mi znademo, da je Demokrajska Zajednica djelo masona, ali nam je drago, da ovo i oma priznaje. Po njihovomu apsolutističkome i pljač- kaškomu režimu, pod kojim je Jugoslavija ste- njala do veljače ove godine, možemo prosuditi ideale ovog ,najhumanitarnijega“ društva. U ime »jednakih prava u društvu“ uništili bi sve one, koji vjeruju u Boga, naročito katolike, a najragje katoličko svećenstvo, jednim časom da mogu. Poznata je njihova dreka na katoličku crkvu, koja je tobože nešto tugjinskoga i Yeleizdajničkoga, jer je internacionalna, »uliramontanska«. Viču na papinski Rim, koji ne raspolaže ni vojskom ni topovima, dižu urnebesnu galamu proti crkvi ka- toličkoj radi jednoga Constantinia ma Rijeci, 4 megjutim šute o framasunskom Rimu i ,braći“ ministrima, diplomatima i drugima, što sjede uz koljeno kralja Viktora Emanuela te ga svjetuju, kako će uništiti ,klerikalnu“ Jugoslaviju. , Brat“ D? Aununzio bi davno letio iz Rijeke, da nije »bratske“ solidarnosti.... Poznato je, da su hrvatske lože bile filijale peštanskih loža. Da nije bilo ,bratske“ solidar- nosti s madžarskim masonima, valjda bi se srp- sko-hrvatska koalicija odlučila uz poliku narod- nog jedinstva prije prevrata, a me bi sve do konca ostala vijerna ,sv. kruni ugarskoj“ i branila / mintegrilet 1000-godišnje madžarske kraljevine“. To su vam današnji demokrati. Nuzgredice spominjemo, da je i beogradska loža »Pobratim« bila podregjena peštanskoj sve NJ O SEBEES=RN Jl Br. 24. do g. 1909., dakle i nakon aneksije Bosne i Her- cegovine Austro-Ugarskoj. — »J.-a.« Zar u Dubrovniku, u tom kulturnom ceutru, časna braća“ nemaju nikoga svoga?! Dopisi. | Lopud. Veliki dobrotvor našeg mjesta g. Ivo Ku- ljevan iz Chichlayo (Peri) poslao je za Lopud 800 funti sterlina (preko 250.000 Kruna) za po- ljepšanje mjesta i da se napravi kuća za siro- mahe sa 20 postelja. Obećaje nadalje da će po- slati još novaca, samo želi, da se radnja započne čim prije. Svaka čast ovom plemenitom dobro- tvoru! Neka ovaj sjajni primjer ljubavi za rod- nim svojim mjestom bude ma izgled i poticaj i drugim našim iseljenicima, kojima je sreća u tugijini dobro poslužila. Perast. Od dulje vremena opaža se, radi ljetovanja, neko osobito zanimanje stranaca, za stanove i prehranu u ovom gradu, koje svojim krasnim središnjim položajem, pruža sliku gradića stvo- renog za ljetovalište. Mjestance većinom iseljeno, pruža ipak mogućnost priskrbe prikladnih sta- nova kod pojedinih obitelji, te i prehranu u mje- snim gostionama. Uistinu, poželjno bi.bilo po- krenuti neku akciju u svrhu obnovljenja višebroj- nih nepristupnih stanova, što bi u velike dopri- nijelo boljoj budućnosti grada. — Gospoda, koja bi željela doći na ljetovanje, mogu se obratiti gradskoj Općini, koja će im, u sadašnjim okol- nostima, biti u svemu pri ruci. — (Na ovaj do- pis potaknulo nas je ponašanje g. B., koji javno pri dolasku parobroda izrugava mjesto i odstra- njiva strance. Držimo, da bi mnogo bolje uradio, kada bi še bavio isključivo svojim službenim po- slovima, a ne pretresao mjesne prilike, o kojim je kao jedan državni službenik i privremeni gost najmanje pozvan, da se zanima). — Nekoliko mještana. : Gruda. Na tužnu vijest, da se je plemenita Marica _ Trković preselila u vječnost, mnogo st je oko u Konavlima suzom orosilo. Plemenita pokojnica bila je od svih Konavljana obljubljena i pošto- vana, radi vanredne dobrote i prostodušnosti nje- zina srca. Svakomu je ona umjela blagom be- sjedom zasladiti ojagjeno srce, i sve je moguće činila, da bližnjemu pomogne u nevolji. Radi te njezine blagodarnosti ćuti cijeli Konavoski na- rod s njezinom smrću veliki gubitak u svojoj sredini. — Veličanstvenim sprovodom, kakvom se nar;d davno ne sjeća, iskazao je ou miloj pokojnici svoju duboku žalost. Uz ožalošćenu rodbinu i silan narod, bila su zastupana sva mjesna bratstva i korporacije cijelih Konavala. Narod je s velikim ganućem prisustvovao ža- lobnom činu i suzom u očima popratio njezin polazak sa ovog svijeta. Najveća zasluga, da je sprovod tako sjajno i u redu obavljen, ide na- dučit. Radonića i obitelj Bradarić. Blagopokojnoj Marici bila laka rodna gruda! i Iz Jugoslavije. Nj. V. Regent Aleksandar u Sarajevu. U Poneajeljak 31. maja došao je u Sarajevo automobilom iz Banje Koviljače prestolonasljed- nik Aleksandar. Pregledao je Ilidže i obišao Sa- rajevo u automobilu, pak se odmah istog dana povratio u Banju Koviljaču. Na Ilidži su mu o- kolišni seljaci priredili ovacije. Premda je došao incognito, ipak su ga u Sarajevu mnogi prepo- * znali i izrazili mu svoje poštovanje. Ovo je drugi ill treći put, da Regent incognito pohagja glavni grad Bosre. . Direktni pregovori izmegju ltalije i Ju- goslavije radi riješenja jadranskog pitanja usli- jed molbe talijanske vlade odgogjeni su do 15. srpnja. Jugoslavenski i talijanski delegati imali bi se sastati nakon konferencije u Spaa. Trum- bić hoće da se pregovori nastave u Parizu, a“ ne više u Pallanzi ili u kojem drugom - talijan- skom gradu, da se tako riješi utjecaja talijan- _ ske ulice. D? Annunzijeve pustolovine. Netom se je pronio glas, da D' Annunzio misli okupirati i Sušak, kako je već od toliko mjeseca nesmetan X