ki

Br. 28!

 

st. & NARODNA SVIJEST
Katolički narode! Spremi se i ti i pohrli Riječ našem seljaku. | Dopisi.
u Maribor u svojoj narodnoj nošnji, da upoznaš ia je mana kod: nas Hrvata, da uvi > | Cavtat.

i uzljubiš čvrstu stogu svoga brata slovenačkog
seljaka, da ga na svoje oči vidiš gospodarski
ujedinjena, slobodna i neodvisna. Tamo češ upo-

znati što i koliko može sloga seljaka u našoj ,

državi. Zato ne žalisni truda ni troška, pa se
vjeruj brate, nećeš. kajati što si otišao, jer ćeš
ti mnogo korisnih stvari i sobom pomesti
najljepšu uspomenu iz lijepih slov. krajeva.
Svaki dakle koji ikako može nek se sprema u
Maribor, gdje će ujedinjena katolička misao kru-
niti svoj dosadašnji. irud _i napredak. I ako je
ovo u prvom redu orlouski slavenski tabor; ipak
radi mnogih drugih organizacija; što hrvatsko-
slovenskih, što opet stranih, koje utanačiše u taj
dan svoja zborovanja, dobiva po sebi taj sasta-
nak karakter sveopće manifestacije katoličke misli.
Neka ipak ne misli tko, da je ovaj sastanak i-
zazvala tek težnja za zabavom ili što slično. Ne,
jer na to nas upravo nužda tjera, i potrebno je
već, da se svi u ujedinjenoj domovini upoznamo
i složimo u zajedničkom radu za veru, Boga i
narod, Mariborski sastanak otvorit će učenu i
neuku nove vidike, dati će svima nove orijenta-
cije, te će se stvoriti nacrt za jedinstven rad ka-
tolika svih zemalja. Mariborski je sastanak dan
zbliženja svih slav. plemena; da, svih katolika
čitavog svijeta. Svi katolici cijelog svijeta treba
da se slože u jedan tabor, kad su se već uta-
borile proti nama silne čete »Crvene Internacio-
nale«. A upravo Marib. sastanak dat_će nam je-
dinstveni plan, po kojemu ćemo suzbijati nepri-
jateljske navale i srušiti njihove tamne kule.
Ne gubimo dakle vremena, spremajmo se u Ma-
ribor, da se vratimo spremni na boj proti Anti-
kristovim hordama.

Samo odvažno naprijed, »uspjet ćemo, jer je
u nama mladost, snaga, ustrajnost i Kristov ide-
alizam. [ mi ćemo od ove naše mlade države
načiniti. jednu snažnu kršćansku državu, pra-
vednu prema svim plemenima i staležima«, kako
je nedavno govorio pok. Dr. Pero Rogulja.

-JXVMaabor cn S RR
Blagdan sv. Petra i Pavla.

Dan katoličke štampe.

 

Izvadak iz Okružnice Jugoslavenskog Episkopala

časnome Svećensivu.

Štampa je velika moć u zlu, ali i u dobru.
Ona je pomagalo i za kršćansku pouku i za
obranu vjere i Crkve i za promicanje  kršćan-
skoga života. Knjige i novine mogu, a dandanas
moraju kadgod zamijenjivati i svećenika i kate-
hetu. Dužnost je svakoga katolika podupirati do-
bru štampu, ali još višeje to dužnost svećenika.
Stoga opet skupno odregjujemo ono, što je lanj-
ske godine bilo odregjeno u pojedinim biskupt-
jama. Na blagdan sv. Petra neka se, u svim
crkvama drži govor o dobroj štampi i "kupi mi-
ostinja. Osim toga neka se prije toga dana ili
na sam dan ili kašnje drže svečanosti, a gdje je
to moguće, predavanja i zabave ma korist dobre
štampe, a osim toga neka u svakome mjestu
posebni odbori kupe po kućama darove za do-
bru štampu. Jedna desetina sakupljenih iznosa
ići će, kako i lanjske godine, za Petrov novčić.
Sakupljene svote imadu se poslati čim prije do-
tičnim Ordinarijatima, koji će u sporazumu sa
Pijevim društvom u Zagrebu dalnje -raspoložiti.
Molimo vas, draga braćo, da ivii vjernici vama
povjereni smatrate to djelo kao djelo misijonar-
sko, jer nemamo manje 'potrebe unutarnje misije
nego. li vanjske.

Iz dubine srca šaljemo vam svi skupa bla-
goslov i pozdrav.

Mjeseca aprila 1920.
Dr. Autun Bauer Nadbiskup zagrebački, Dr. Mi-
hael Napotnik Knez-biskup Mariborski, Dr. Ju-

raj Carić Biskup Splitski i Makarski, O. Aloizije

Mišić, Biskup Mostarski, Dr. Josip Marušić Bi-

sknp Senjski, Dr. Ivan Šarić Kapit. Vikar Sa: .

rajevski, Lazar Miedia Nadbiskup Skopljanski,
Dr. Antun Jeglić Knez-biskup Ljubljabski, Dr.
Josip Marčelić Biskup Dubrovački, O. Josip Ga-
rić Biskup Banjalučki,

t
t

Dr. Dionizije Njaradi x
apošt. adm, Križevački ist. obreda, Dr. Angjelko
Voršak Kapit. Vikar' Djakovački, Aleksije 'Baziuk
apošt. adm. ist, obreda za: Bosnu i Hercegovinu.

Emi
ije e

 

 

čekamo od drugoga da.išposluje/ naša prava,
skine nam sa vrata teške verige, pa da nam u
usta stavi koricu hljeba, koja pred mama _ stoji.
Al teško vuku po poruku! Prošlost nam kaže,
da smo stoga uvijek ostali razočarani. Danas
pak već su skršeni oni teški lanci, koji su nam
ruke sapinjali. Mi smo slobodni, Postali smo
sami kovači svoje sreće. Odsad kako i koliko
budemo radili, toliko ćemo imati i uživati, Zato
danas sve se grozničavo udružuje samo, da bude
jače. Organiziraju se : radnici, činovnici, trgovci,
razni pomoćnici, učitelji il.d. Svi traže da se
njihova riječ čuje, njihovi interesi poštuju. Pa
možemo kazati, da u imašoj državi danas prvu
riječ vode gospoda iradnici. Premda ima seljaka
četiri puta više od gospode i radnika skupa, na
seljaka se malo pazi. . Još i danas o njemu se
radi a bez njega. Njegovu sreću drugi kuju, uje-
govim trudom još se puni mnoga gospodska kesa.
: Braćo seljaci, vi se tužite na tu nepravdu
i ne znate joj naći pravog uzroka. Najglavniji

uzrok vaše memoći jest: zeprosvijetljenost i
nesloga.

Gospoda znadu što će i kako će raditi.
Znadu tražiti i zahtijevati, pa zato je i najviše
zakona stvoreno na korist gospodi. I radnik danas
već puno može, jer je složan, pa znade isposlo-
vati često više nego što ga ide, te danas mnogi
radnik bolje živi nego veliki činovnik.

Samo još seljaka svak vuče za nos,
kako kome ide u prilog.

Braćo seljaci! Budite svijesni svoje moći!
Vi možete i morate. davati smjer našoj državi, i
voditi račun o svemu što se u njoj radi. Vaši se
interesi moraju najviše poštovati, jer je naša dr-
žava prava seljačka država. Polja, livade, šume,
to je naše srebro i zlato.

Što vam je dakle raditi ? 'Morate se osvije-
stiti. Morate znati: što se u našoj državi radi i
kako se radi. Kakvi se zakoni moraju stvoriti,
da budu svima na korist osobito vama, koji ste
\nogi od vas kad pročita, :da i se-

o nadzirati rad u državi, zijevnitće
ga doista dosad nije bilo, ali odsad
mora da bude. Osobito morate znati, što vaši
zastupnici rade u parlamentu, čije interese brane.
Od prijeke je nužde, da se što češće sakupljate,
činite svoje sabore, tu pozovete svoje zastupni-
ke, da vam polažu račun o svom radu, razbistre
vam položaj u državi.i po cijelom svijetu, .da tu
stvarate planove bolje budućnosti, izrazite svoje
želje, svoju volju, pokažete svoju moć. Tako rade
svijesni seljaci Slovenije, Hrvatske, Bosne i Her-
cegovine, organizirani u Pučkoj Stranci. Svijestan
slovenski seljak ugledan je i moćan u našoj .dr-
žavi. A zašto? Jer je svijestan. On šalje u parla-
menat_ne samo (gos U; nego i sam tu ide,
pače om zna popeti se i do ministara stolice,
da stvori prave, seljačke zakone, zaštiti seljačka
prava. Po svim slov skim, zemljama osnovana
su seljačka. prosvjetni društva, gdje seljaci dolaze ,,
u večer, da što dobra. nauče. Tu im koja izo-
braženija osoba predava o mnogim. potrebitim i
korisnim stvarima. Pače zimi ta društva postaju

prave škole, koje su “silno osvijestile. seljaka i
donesle mu neizmjernu korist.

Takva seljačka prosvjetna društva morala \
bi se ustanoviti i po našim selima, osobito dru-
štva za omladinu, gdje bi naši mladi i stariji

ljudi mogli sprovesti mnogo lijepih časova i
mnogo toga naučiti, što bi im koristilo.

Krek, Korošec i drugi veliki ljubitelji puka
vidjeli su veliku potrebu prosvjete naroda i nje-
zinu neprocjenjenu vrijednost, zato 'su svojoj
pravoj pučkoj i seljačkoj stranci stavili kao naj-
glavniju zadaću prosu, ko naroda, osviještenje
našeg seljaka. U tu svrhu je i održano već toliko
seljačkih sabora: u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu,
Mostaru, Sinju, zabio i drugdje, te prosvjetnih

već

  
 
 

   
   
 

tečajeva u Zagrebu, eku, Sarajevu it.d. Hvala
Bogu, naše je seljaštvo već u dobrom broju u-
vidjelo silnu «korist, koju mu donaša prosvjeta i
sloga, zato se dobro organizirao u svojoj. Pučkoj
Stranci, koja je prva unijela u narod luč' prosvjete,
i osvijestila mnogog seljaka, pa se je zbilj e
dati; da će naš seljak “do mala stvoriti pra
ćansku i seljačku državu. Na posao \ dakle, braćo
= seljaci, dovas stoji da ia sretni ili nesretni! : M: |

    

iv

EGA

'

I

|
l

I
|
I

 

Sijećati. će. se čitaoci »Narodne Svijesti«,
kako je otrag mjeseca, uslijed užasne bure, na-
stradala iz Cavtata bracera,.puna opeka, za koju
se do danas nije znalo, kao ni za njenog go-
spodara Račića i druga mu V. Šoletića. Svijet je
svakojako nagagjao: sad da ih je bura zanijela
u Italiju, sad se opet govorilo, da se je našla
iješina Šoletićeva na Lastovu. Ali sve to bijaše:
rekla, reklo. Ovih dana vozio se po moru g. I.
Račić i zabavljao se »penduližanjem«. U blizini
same cavtatske luke, prama rtu sv. Stjepana, opa-
zio g. Račič ispod sebe na dnu mora braceru
jarburom u vis i razapelim jedrom. Pri tišini.
vidi se i bracera na dnu mora. Dubina je mora
okolo 13 mt., pa će se pokušati, da se štogod
spasi. Eto se na svrhu doznalo, da tužni
Račić i Šoletić na vratima od kuće nagjoše svoju
smrt. Bog im se dušam smiiovao !

Luka Šipanjska.

I kod nas bilo obilne kiše prošlih dana, te
je mnogo koristila težačkim trudima, ako je za
pšenicu, ječam, pasulj i slanutak. kasno došla.
Masline su se otrijebile, kiša. oprala, ali ploda
se ne vidi, slabo, skoro ništa, pe se narod silno
uplašio, jer mu je ulje sve uzdanje. Na Šipanu
ima još ulja za prodaju, izvrsne vrsti, ali se je
narod preplašio, pa ne će mnogi sada ni da čuju
o prodaji. Ostavljaju za sebe, ko ima manju ko-
likoću. — Loza je slabo iznijela, a troškovi oko
nje veliki. — Ove godine slab je rod na rogači-
ma. — Ožuri, zažmi, ;ne dolazi nam na Šipanu
prijatna zima.

Iz Jugoslavije.

Regent opet na Ilidži. Nakon 10 dana Ni..
Vis. Regent Aleksandar povratio se je opet iz
Banje Koviljače na kupalište llidžu, odakle će
poduzimati izlete u lov na zvjerad po lvan-
planini.

Zemaljska mu je vlada pripravila u hotelu
»Bosna« stan. Ovaj regentov. posjet nije zvani-

< čan, on je i I 8 osto.
Drži se da će odavle krenuti na a zvanično puto-.
vanje u. Zagreb i Ljubljanu koncem ovoga
mjeseca.

Italija hoće da eteže okupaciju naših:
krajeva. U Beogradskim političkim krugovima
drže, da će nova talijanska vlada produžiti oku-
paciju naših krajeva sve dotle, dok se sa pred-
sjedničke stolice Udruženih Država nue makne
Wilson i dok ne bude izabran novi predsjednik.

U tom se slučaju nadaju u Rimu, da će im us-'
pjeti postići garanciju za suverenitet dotično pro-
tektorat Italije nad Rijekom i Zadrom. : 3

Situacija vlade u Beogradu svakim se da-'
nom: pogoršava i uzrujanost megju zastupnicima
sve je to veća. Demokrati ne mogu nikako da
prestanu s izazivanjem, nego svojim postupkom '
zadavaju vladi svaki dan neve poteškoće. Još se
nije riješio spor sa središnjom, zadrugom: za iz-
voz, već dolazi na 'red..kanzel-paragraf, koji je
silno uznemirio duhove i doveo čitavu vladu u.
neugodan položaj. I pitanje pokrajinskih vlada,
još se ne riješava,. niti se je 'obavio izber pred- ,
sjednika . parlamenta, i! sve: to nailazi na po-
teškoće.

Potjera za u ajducIa Po cijeloj: su juž- :
noj Srbiji vlasti počele najenergičnije potjere za z
hajducima. Potjere su već prvih dana pokazale
dobre rezultate. U potjeri za odmetnicima je do-
šlo do borbe izmegju žandara i odmetnika. Više
je hajduka pohvatano i nekoliko u

Austrijski delegati u Beograd u
trgovačkog ugovora "Austrije sa Jugoslavijom
nalaze se u Beogradu. austrijski \delegati: Njima
u počast bio je priregjen svnčani banket, koje“:

| mu je prisustvovaio više naših ministara.

Jugoslavenski galeb“. Pod ovim imenom '
osnovat će se u Beogradu jugosl. pomorsko
E U posebni odbor koji će urediti pra- ;
vilni udruženja 'birani' su admiral Koch, gen

| ral Živković, ministar Jovanović, poslanik Stanko :
ić, Dr. Grgin, Dr. Leontić i ničkoliko vojnih
ih. ele iti, da se

gata. Cilj će! udruženja.
uloži“ u korist; Koju nan ie 'Ja-
“more, HSK om d. 1516

ži

 

 

 

 
  
 
 
 
 
    
  
    
     
   
 

  
 

  

    
  
  
   

 

EOL RD