St. 2 NARODNA SVIJEST Br. 26. ii,
Pozivljemo sve orgauizacije pučke stranke i Na naš elemenat tuče i porezom ma ratne do- Korčula.
župnike našeg kotara, da i oni dignu svoj glas proti
naumljenom atentatu na slobodu političkog djelovanja
svećenstva.
A »uvigjavni« državnici — jedini sposobni — de-
mokratske zajadnice nek se diče ovakim konsolidova-
njem mlade nam države!
Amo tamo kroz Boku.
Kad je poslije sloma Austrije, nadošao toli želj-
kovani čas našeg oslobogjenja i ujedinjenja i mome-
nat, da se ogrlimo ko jednokrvna braća od Triglava
do Vardara, pa od dunajskih ravnica do sinjeg Ja-
drana, te kad smo bili više nego uvjereni, da ćemo
i mi jednokrvna braća u Boki živjeti u miru i brat-
skoj slozi u velikoj i slobodnoj Jugoslaviji; kad smo
mislili, da je nestalo kletog sistema, koji je turao mr-
žnju i zavist megju jednokrvnu braću, i nadali se, da
će biti jedno te isto Hrvat, Srb i Slovenac, ta lijepa
uvjerenja, te lijepe nade, imali su kratki vijek, i mi
sme ostali razočarani, da ne rečemo prevareni.
Mižnja, terorisanje i inferiornost zavladaše; pa
ova tri najveća zla počeše da potkopavaju i kod nas
u Boki temelj našoj mladoj državi — našoj Jugosla-
viji. Ova tri kleta dušmanina zavladaše od Sutorine
do Spiča ko iri kužne bolesti.
Uzrok tim zaraznim bolestima lako je naći.
Da se održi i sačuva ono, što se vijekovima ste-
kto i za što se je borilo, da se očuva jedinstvo, i još
jače utvrdi megju jednokrvnom braćom, pa i u nas
u Boki, trebali smo, u koliko nam se čini, da zasjednu
ma upravu i ma uvaženije miesto prokušani i nepri-
strani ljudi, ljudi, koji će u raznim prigodama sve-
strano a ne djelomično i partizanski prosugjivati i
odlučivati.
Trebali smo ljudi, koji su prokušani i u politici
i u radu, a što je najglavnije, trebali smo pravednih
i nepristranih ljudi, ali ovoga nije bilo. Isti sistem,
ista metoda, a ne ćemo se ogriješiti, ako rečemo, da
je u nekim slučajevima i gore nego pod Austrijom.
Dobroćudni narod bokeljski, podnosi svega.
Hrvati u Boki poduijeli su se za sloma i poslije slo-
| ma baš muški, misleći, da kako su oni iskreni, po-
| gpustljivi i naivni, da će se ma isti način i s njima
postupati; uvjereni su bili, da je kucnuo čas, da ne
će biti razlike izmegju Srba i Hrvata u Boki, ali se
naši vogje gorko prevariše; ne u početku, već poslije
dugo vremena, tvigješe, što je na stvari.
i Kad se počelo opažati, da se hrvatski i katolički
:
i
elemenat u Boki sve jače uza zid pritiska, (premda
to neki i danas ne vjeruju), onda se tek prenu od sna,
| malo ostavi obzir sa strane i počinje se grupirati na
bili više puta javno nazvani ,crno-Žutima“, ,špijuni-
ma“, ,nepouzdanim elementom“ i ,antidinastičnim“.
| Nije nam ovdje zadaća, da analiziramo ni Hrvate pi
do analize, valjalo bi i to pitanje kraju dovesti, a ne
ostaviti ga ne riješena, kako što ga zabatališe prošle
godine g. prota Bućin i drugovi uza svu masnu piatu,
bojeći se, da im se računi ne pometu.
Na pravoslavni irojičindan dne 31. V. u Budvi
je bila svečanost; jugoslavenskoj zastavi nije bilo
mjesla, pa tako isto ni hrvatskoj. Vikalo se je u veče
sa strane Srba, onih, koji tamo vedre i oblače: ,ži-
jela Srbija“, dolje Jugoslavija“, živio Pašić“,
»dolje Trumbić — i još neki poklici, što je teško na
prvi mah vjerovati. Nije ni ovo bilo dosta, ali se glasa,
da tjelovskoj procesiji u Budvi nije prisustvovala ni
općina ni jugoslavenska vojska.
Čujemo, da je oružnfčka postaja poduzela ener-
gične korake u ovoj stvari, pa da je svoje izvješće
poslala žurno posebnim kurirom madležnima u Kotor.
Poznavajući personal u palači na »Gregorinom trgu«,
strah nas je, da to sve ne pogje ,ad acta“, kao sve
ovakove i slične stvari, koje se nas tiču. Ovakovim
postupanjem ne ćemo podići domovinu, već je raz-
rušiti, jer dok Talijani spremaju nož za našeg čelik
patriotu i borca za naša prava Dr. Trumbića, dotle
mu se s druge strane Jadrana kliče: ,dolje“.
(Glasa se, da su se ovih dana oborili klevetama
i podvalama i ma seoskog glavara u Škaljarima g.
— staše sloge i mira. Pozvaše ga žurno na općinu u Ko-
tor i pricudiše, da se odreče seoske časti, ali narod
Ž marod jedino pozvan, da bira sebi E a ne da
mu ih općina nameće. I
svojem stanovištu. Ovo se uradilo, pošto smo od Srba /
4 Srbe kroz Boku za vrijeme rata, ali, kad bi se i došlo.
Krsla L. Petrovića prokušanog patriota i velikog pri
o tome ne će da čuje, već stoji na stanovištu, oda" je
bitke, nemilice se odmjerava porez na predlog onih
istih čimbenika, koji su za ratno doba pod Austrijom
naš garod pod prijetnjom silili, da potpisuje ratni za-
jam. Ti isti činovnici i danas pašuju i zapovijedaju i
tuku naš živalj u Boki istim bičem, kao i pod Austri-
jom i danas su oni ,čisti“ od svojih zlodjela, koje su
despotski radili za doba rata.
Na klevetama, mržnji i neslozi gradi se narodna
zgrada u Boki-kotorskoj. Zaboravila se ona neumrlog
Sundečića: ,Gdje se bratska srca slože i olovo pli-
vat može“.
Hrvate se katolike okrivijuje i zapostavlja,u opće
se nama predbacuje; mi smo u očima“ velikih Srba
nešto inferiorno. Mi smo Hrvati i Jugoslaveni; sva
su nam tri imena jednako mila i sveta, sva tri; jed-
nako ljubimo, ali hoćemo, dai drugi sva ta tri imena
jednako časti i ljubi; hoćemo i zahtijevamo, da se
ljubav ljubavlju vraća, a ne mržnjom i denuncijom.
Svačije pravo mora biti jednako zaštićeno, svakome
jednako krojeno, ali da se ovo viši, treba prije da
bude mira, sloge i zadovoljstva. Stoga, da do ovog
dogje, treba da se svojski pobrine i naša današnja
konceniracijona vlada u Beogradu, da pošalje druge
i sposobnije ljude na vladu u Spljet, pa da na.n opet
ovi otpreme i u Boku na upravu svih glavnih mjesta
sposobne ljude, koje ne će voditi interes, špekulacija
i partizanstvo, već rad i neumorni rad, pravica i po-
štenje, jer ovo su glavni temelji našoj novoj državi,
našem narodnom i državnom jedinstvu, pa i našem
napretku. Rad, pravo i poštenje mora voditi svakog
pojedinog i sve skupa do općeg blagostanja i napretka,
a do toga ćemo doći,
na upravi naše zemlje. Jugoslaven.
Dopisi. Božu
(Kad ne pomažu izvrtanja — laži!) Čitali smo
u »Radu« od 10. o. mj. nekakav »dopis iz Župe«, u
kome se izmegju ostaloga kaže i slijedeće: ,....
Kad smo mogli svako 14 dana da pročitamo jednu
novinu. — Narod je bio prisiljen poći u crkvu, da
čuje što će fratar da propovijeda, a mjesto moralke,
bacao bi proklestvo na sve ono što je moglo da smeta
pokojnoj Austriji“. :
Budući da nema t Župi iratara, ovaj ,dopis“
je, kao i drugi iz Župe, uljepšan od urednika »Rada«
ili korektira, koji ne pozna Župu. Ali da: trebalo je
nešto izmisliti i javnosti u lošoj slici prikazati iratre,
pa makar se oni amo i ne nalazili i tobožnje govore
držali.
U Čibači ima 2—8 mlada komuniste, koji bi že-
ljeli biti dopisnici »Rada«, ali bez škole nije im lako
sastavljati dopise; nu ono što oni ne znadu, znade
korektura. Ali nije vazda ni korektura sreina u sas-
tavljanju, kao što nije bila sretna ni ovaj put. Ne
ćemo braniti fratre, ali branimo Župu, te upozorujemo
ovim povodom one naše mlade komuniste, da Nje-
mački narod od 70 milijuna ljudi, izabrao je sada za
parlamenat samo 1 zastupnika komunistu, a 419 dru-
gih stranaka, i to govori, da nmaobraženi narod znade,
kako komunizam ne može opstojati. On može za čas
uspjeti kod neprosvijetljene mase, a mi se ne sma-
tramo takim.
Svaki narod ima vjeru, a bezvjerac je opasan
čovjek. Zupljani.
Kuna.
(Razno). Na 27. prošloga držao je ovdje učitelj
poljodjelstva u svim odlomcima praktični kurs o na-
vrtanju amerikanske loze. Narod je ovdje shvatio ko-
bne posljedice filoksere, pak je na vrijeme počeo sa
obnovom vinograda amerikanskom lozom. Loza je o-
voga puta iznijela sasvim dobro, ali svagdanje kiše
ometaju rad oko nje, pak se narod pobojao, da mu
ne propadne taj skoro jedini izvor njegovog življenja.
Na sv. Antuna bila je ovdje lijepa svečanost u
crkvi OO. Franjevaca. Vrijeme je bilo sasvim krasno,
pak je došlo dosta i stranog svijeta. Prigodno slovo
u počast sveca izrekao je vič. Don N. Kusalić.
Poslije podne iza večernje, držao naš poznati O.
Lujo Pogačnik, gvardijan ovdašnjeg samostana, lijepo
pučko predavanje o potresu.
Već je nekoliko puta, zamoljen od naroda, dr-
žao poučna predavanja te ga narod zavolio radi nje-
gove poznate učenosti i poniznosti.
Prvo je govorio o prvobitnom obliku 'zemlje i
njezinoj evoluciji a zatim o raznim uzrocima potresa.
Narod je ostao sasvim zedovoljan pa ga je za-
molio, da mu opet gdjegod drži slično predavanje,
“na što je on odgovorio, da hoće drage volje, jer ga
na to veže ljubav prama narodu, osobito kao svećenika.
JENNE
ako nam budu čelik-značajevi |
U noći dne 15.-16. ov. mj. uslijed proloma obla-
ka silna voda nanijela je ogromne štete usjevima po /
našem otoku, napose Blatu, gdje su usjevi potpuno
uništeni. Na polju blatskomu bilo je 1 metar vode. |
U Smokvici takogjer srušila voda megje, razrovala |
zemlju, oštetila trude težaka, koji i onako sada strada i
uslijed pomanjkanja i užasnih cijena lirane te zabranaji i
uvoza. Lumbardu je grad otukao. i
i
Lastovo. \
Ljetina vrlo dobro. Loza i maslina ždrava te nose. |
obilan plod, Svakovrsnog voća izobilja. Izgleda daće. |
i ribolov sargiela biti obilat.
Iz Jugoslavije.
Regent Aleksandar u Zagrebu. Juče 22. o. mj.
došlo je Njeg. Visočanstvo svečano u Zagreb. Na. š
peronu kolodvora pozdravio ga je hrvatski ban Dr. |
Matko Laginja i najstariji gradski zastupnik. Iza toga |
slijedio je svečani ulaz u grad u četveroprežnoj ko- |
čiji u pratnji bana. Njegovo Visočanstvo odsjelo je u
banskom dvoru. Izdan je posebni raspored za boravak i
Regentov u Zagrebu, gdje ostaje do 25. o. mj. Za- |
greb grad se natječe, kako da iskuče što veću i do- /
stojniju počast Njeg. Visočanstvu. 4
Zakon o učiteljskim plaćama. Ministarstvo Pro- i
svjete odredilo je, da se zakon o izmjčnama 23. jula i
1919. u pogledu plate, trijenija i t. d.' ima jedinstveno A
provesti za cijelo kraljestvo S.H.S. na temelju srp- |
skog zakona od 1974. 1904. |
Napadaji na D.ra Trumbića. Lugjačko pisanje |
Čokorilove »Srpske Zore« više se svakom ogadilo. |
U zadnje vrijeme (u br. od 30. maja) javlja iz dosta
pouzdana izvora, da bi Dr. Trumbić za vrijeme sioma 1
potajno bio otposlao predsj. Sav. Drž. Wilsonu ne-
kakve dokumente, koji da ga teško kompromituj«.
Ljudi vjerujte, jer Čokorilo je progovorio !
Svi političari za odlučan nastup protiv Ha- |
lije. O premetačini na Sušaku po četama D' Annu: 4
zijevim došlo je oficijelno obaviještenje u izvanjski u:
red našeg ministarstva. Svi na olitičari u vladi i
izvan vlade traže odlučan nastup. Ugled naše države
ne može dopustiti, da se dademo | još dalje izazivati
Sudbina talijanskih četa u Albaniji može da posluži
kao barometar svima razboritim Talijanima z za ocje-
njivanje njihovč i naše snage, jer smo mi po svojoj |
snazi barem toliko jaki kao i Albanci. Većina politi- |
čara zahtjeva od vlade, da u najkraće vrijeme zauzme |
u Narodnom Predstavništvu odlučno stanovište prema |
ovim promjenama u talijanskoj politici i da preduzme |
sve mjere, da se naša narodna: prava zaštite od novih
nasilja. Zemlja očekuje, da vladina riječ odgovara vi-i
sini žrtava, što ih je zemlja podnijela.
Biskup Dr. Jeglić o kancelparagrafu. Dru. vel
limiru Deželiću upravio je ljubljanski biskup Dr. Jezici 1
ovaj brzojav: Hvala na govoru u parlamentu protivi
»Kanzelparagrafa«. Paragraf bi izazvao žestoku kul- |
turnu borbu u Jugoslaviji, a osobito u Sloveniji, te!
ne bi bio na štetu crkve, nego na štetu države. i
Prehrana okupiranih krajeva Istre i Dalmacije.
Ministar financija doskora će objelodaniti pravilnik,
po kojemu se okupiranim krajevima dozvoljava izvoz
hrane i druge robe iz jugoslavije bez plaćanja carine!
i bez obezbjedjenja zdrave valute. Talijani popisuju
sve zalihe hrane pučanstva po svoj okupiranoj zoni. |
Žensko pravo glasa. Prigodom specijalne de.
bate o članku 9. izbornoga zakona za konstituantu |
istakao je dr. Hohnjec, da Jugoslavenski klub iraži za,
sve žene izborno pravo glasa. Pobio je dokazima na-“
vode d.ra Palečeka, S. Protića i d.ra Polića, kao da,
ženama ne treba dati pravo glasa, jer ga ne traž
Dr. Hohnjec ističe, da se pravo ne dobiva, jer se tra
nego jer nekome pripada. Iza toga je pobio navod
da je ženi mjesto u kuhinji.
Čini se, da je tim došlo do preokreta u pitan
ženskog izbornog prava. Ministar Protić izjavio
privatno poslije govora d.ra Hohnjeca, da se ova.
stvar mora staviti na pretres. U ovaj čas ne može se.
reći, u kojem će opsegu žene dobiti izborno pravo |
glasa. »Jug. klub« ostaje na svom stanovištu, da sve“
žene bez iznimke imadu dobiti pravo glasa; dakle“
opće žensko pravo glasa. i
Popis ratnih zajinova. Ministar financija u Be-/
ogradu odlučio je, da dade popisati i žigosati
najkraćem vremenu sve ratne zajmove bivše monarhi
koji se nalaze u posjedu Jugoslavena. Ratni (će:
zajmovi popisati žigosati i uzeti iz prometa, kako
nalaže mirovni ugovor, koji je i za nas obvezan.