jednom buržoasko
gombalačke odsjeke, u koje su privukli veliki dio pro-
letarijata. Isto tako i čehoslovački katolici prinugjeni
su, da zasebno organizuju, jer Sokol nije ostao po-
štegien od kulturnoga boja, šta više, on je uzeo izri-
čito protivukatoličko stanovište.
Dok je Sokol u Pragu slavio svoje slavlje, dotle
1 OQlomucu obdržavao veliki pokrajinski slet če;
ačkih Orlova. 27. lipnja bila je Olomucu ta an
svečanost, kakve Olumac ne pamti dosada. Dopodne
bila je pod vedrim nebom velika sv. misa. Orlovi,
Orlice, te masa naroda u narodnoj nošnji pjeveli su
sv.
Ćirila i Metoda,
što je izvelo s'lan
za cijele sv. mise pjesmu u slavu
zbliženje zapadne i istočne crkve,
pritisak na prisutne.
Nakon sv. mise bilo je posvećenje zastave Orla
u Olomucu. Poslije podne bio je veličanstveni mimo-
hod kroz grad.
U prvim redovima išli su čehoslovački katolički
Sokoli iz Amerike, k praški Sokol nije pripustio
svojoj svečanosti, jer se ia htjeli odreći katoličkog
naslova. Šlužbeni vjesnik »Česke Obec Sokolske« do-
nio je u svom broju od veljače, da nijedan pozitivni
kršćanin. u prvom redu katolik ne može biti Sokelom
Ova je parola konačno otvorila oči čehoslovačkoj ka-
toličkoj javnosti, koja je uvidjela, da više nema kom-
promisa i koja sada listom grne u Orao. Jugoslavenske
Orlove zastupali su u Olomucu jugoslavenski Orlovi
iz praškog katoličkog društva »Krek«.
U Čehoslovačkoj vlada silno oduševljenje za orlov-
ski tabor u Mariboru. Čehoslovačko katoličko novinstvo
dnevno pravi propagandu za Maribor megju najširim
slojevima naroda. Zaslužni starosta Oda u Olomucu
brat Dolanski sa mnogo Orlova dolazi tjedan dana
prije u Maribor da pomogne Jugoslavenima u radu.
U Maribor će doći pravi reprezentanti čehoslo-
vačkog naroda — Olli, ti pravi nosioci čirilimetodske
ideje, kako to reče starosta Dolanski u Olomucu.
oje
Dopisi.
: e Kotor
U br. 26. »Nar. Svijesti« od 23. 6. tek. god. i-
zašao je članak: »Amo tamo kroz Boku«, koji se je
veoma dopanuo i naišao na opće odobravanje svih
dobromislećih Jugoslavena. Čulo se je: »Na ovome
ne treba ostati, već valja češće ovako i slična opeto-
vati kao »Oče maš«, da se ne Zaboravi. S druge
strane, ono pisanje nije ni malo bilo po volji onima,
kojih se ticalo, pa je bilo opaziti, da ih srbi, jer su
se češali. Stekliši su se odmah dali na posao, te već u
rano jutro ponesoše »N, S.«.iz svih kafana, ali pošto
je većina prima u Kotoru, ipak je čitana na sve strane.
Onako treba | Nekada. je bilo u »N..S.« govora, da
upravitelj općine Kotorske prima platu od 50 Kr. dnevno.
Čujemo, da mu je iz naša Visoka iz Splita odredila od
1, januara 1920. 100 Kruna.dnevno. Ovo sve ima da dopri-
nese. saniranju naših općinskih financija, ili je možda
učinjeno za. zauzetni i požrtvovni rad, koga je naš
šjor Gjuro za doba rata učinio u Jugoslavenskom
odboru u inostranstvu i za savjele, koje je davao u
Nikitinoj kancelariji u Rimu. Preporučili. bismo mu
nadalje, da već jednom (postavi staru opć. zastavu na
općini, ili ako je nestala, nek se pobrine, da novu
nabavi, a ovo preporučamo i opć. upraviteljstvu, jer
šjor Gjuro nemože svemu doskočiti, pošto je izne-
mogao od velika i napora rada, jer ga vidimo, da
mu još stara bolest nije prošla, i danas mu naime
treba tri sjedalice da može udobno sjediti.
: Čilipi.
a Oftag: više. mjeseca došao je megju nas iz Wat-
sonville naš mješćanin g. Miho Rešetar da posjeti
svoju svojtu.
Pri dolasku pade mu na um, da poljepša naše
mjesto, u ratu je dao napraviti o svom trošku lijep
pločnik pred crkvom sv. Nikole u Ćilipima od 136
čet. metara ukrašen balaustrom. Radnja bi svršena 3.
o. m. a na 4. istog, bi obavljena svečanost otkrića
spomen-ploče, koja bi podignuta od Crkovne uprave
. u znak trajne zahvale spram dobrotvoru. Svečanosti
je. prisustvovalo veliko, mnoštvo. naroda. Mjesto bi is-
kićeno zastavama, sagovima i zelenilom. Iza sv. mise
bi ploča svečano, otkrivena, od Crkovinara Kušara pri
: jem - ugledni župnik Don, Krečak držao lijep;
A oduš jeni govor; u počast i u Zahvalu g. _ Rešetaru,
akon a i, marod_ pozdravio svoga mješćanina
dobrotvora, klicanjem i i pjevanjem. “2
ARODNA SVIJEST
ovaj prizor bi snimnjen fotografskim
g dana u večer bi oprosna večera, ko.
še uz g. Rešetara i njegova obitelj i
lijep .b glednih mješćana. Tom zgodom bi izre-
čeno više Ro i sakupljena svo ta od preko 32000
Kr., za poljepšanje naše matice.
Pri odlasku želimo našemu sumješćanitu laki
sretan put do Amerike sa pouzdanjem u Boga da
ćemo se ne u dugom vremenu opet sretno u rodnom
mjest u vigijeti i čašom Dokuca ati.
Čilipi, dne 6:7. 1920.
Vlaho Carević.
Iz Jugoslavije.
Put Regentov u Bosnu. Ustanovljeno je, da će
Nj. Vis. Regeut Aleksandar službeno doći u Sarajevo
25. o. mi. Već su pripreme u punom jeku za što sve-
čaniji doček. Još nije ništa odregjeno,, dali će tom
zgodom doći u Hercegovinu i Dalmaciju.
Krvavi dogogjaji u Splitu. U Nedjelju 11 o. mi.
u večer splitska obala bila je pozorištem krvavih do-
gogjaja. Sa brodogradilišta Ivanka talijanski vojnici
oteše jugoslavensku zastavu, le je na brodu spališe.
Megjulim je slijepi kapetan Lovrić održao predavanje,
za kojim je masa naroda prošla. obalom manifestira-
jući. Na provokacije talij. oficira nastalo je komešanje,
ali je intervenirala naša policija i talij. oficiri su pre-
dani na poglavarstvo. Na to je došao na obalu ko-
mandant ratnog broda »Puglia« sa 2 motorna čamca
oružanim strojnim puškama i tražio, da: mu se otpu-
ste oficiri. Šef naše policije Bojanić garantovao mu je,
da se oficirima ne će ništa zla dogoditi, jer su na
sigurnom mjestu. Na to su se talijani povukli natrag,
ali u uzmaku baciše megju puk ručnu granatu, na što
je počela obostrana pucnjava, jer su naši žandari na
izaziv odvratili vatrom, te su ranjeni od talijana neki
vojnici i oficiri, megju kojima najteže i komandant
»Puglie«, koji je rano u juiro i podlegao ranama.
S naše strane poginuo je od talij. ručne granate Ši-
benčanin Miš; a ranjeno je što civilnih osoba što žan-
dara svega 15 ljudi, megju kojima dva dječaka i jed-
na djevojka.
Svuda po pokrajini vlada siluo ogorčenje proti
ovakom nasilju talijana u Splitu. A i Zagreb se je
uzbunio ma ove vijesti, te je na Zrinjevcu održana
javna skupština, na kojoj su govornici naglašivali, da
se mora jednom za uvijek poraditi, da prestane tali-
janski zulum u Splitu!
Trumbićev sastanak sa Siorzom. Listovi javljaju
iz Spia, da su se 3. o. mj. dva puta sastali talijanski
ministar vanjskih posala grof forza Sforza i jugosla-
venski ministar vanjskih posala dr. Trumbić. Razgo-
varali su dulje vremena. Predmet razgovora bilo je
jadransko pitanje. Talijanske se novine trude, da u-
manje zuačenje ovog sastanka, te hoće da to prikažu
kao akt ličnog prijajeljstva. Sigurno je pak, da taj
razgovor ima i svoju poli tičku važnost. Govori se, da
će se Trumbić i Sforza opet sastati ma dogovor.
Kulturna borba u Bosni. Bosanska vlada zabra-
nila je svojedobno Marijine | kongregacije, ta čisto
vjerska udruženja, na srednjim školama. Proti tomu
je prosvjedovalo cjelokupno svećenstvo sa svim kato-
ličkim življem. Sad bosanska vlada hoće da tobože
opravda iu svoju zabranu. Na to je opet prosvjedovao
lično kod predsjednika bos. vlade biskup Dr. Ivan
Šarić, a župnik-dekan Sarajeva uložio je utok na mi-
nistarstvo. Ova zabrana bos. vlade! smatra se kao
borba proti katolicima Bosne i Hercegovine:
Demokratska vlada u Dalmaciji raspustila
općine. Narodni poslavik Stanko Banić interpelirao
je ministra unutarnjih djela Ljubu Davidovića o nes-
“nosnim prilikama u Dalmaciji glede općinske politike.
Partizanska demokratska vlada raspušta sva općinska
zastupstva, koja joj nijesu po volji i postavlja kome-
sare, koji samovoljno upravljaju općinama. Kako se
izbori za konstituantu približavaju, moraju se pro-
vesti općinski izbori i a Dalmaciji, da komesari ne
bi provodili izbore za konstituantu. Narodni poslanik
St. Banić potužio se i na nezakonitu naredbu dalma-
tinske viade, prema kojoj se pritužbe protiv zloupo-
trebe komesara moraju slati samo njima e j. kome-
sarima) kao jedinoj instanciji. Za vrijeme gp st,
Ba nića demokrati su bili veoma nervozni, ie su'po-
želi lupati po klupama, kada je, Banić spomenuo riječ
gt
, »partizanska vlada«. / a
+. Flasko demokrata sa, »kanzelparanraiom“ :
Demokrati su se toliko hvalili, da će $. U zv.
kanzelparagraf“ | biti | i | parlamentu; da su
njihove novine već donijele posebne izvještaje, kako
je ,kanzelparagraf“ primljen bez debate. Kad tamo u
zadnji čas demokrati se predomisliše, pak se nijesu |
ni usudili iznijeti taj zakon. Jugoslavenski je klub bio
pripravan, da vodi borbu protiv toga paragrafa do
skrajnosti i najžešćim sredstvima, Za prvi početak |
borbe bilo je najavljeno 10 govornika. Nekoji vele, ]
da će demokrati nastojati kod drugoga čitanja naći |
političku i parlamentarnu situaciju za ovaj paragraf,
Nek se samo tješe! i
Riješenje u pogledu pridržanih 20%. Prema
rješenju ministarskog savjeta sve one priznanice glede /
pridržanih 20 postotaka prigodom markiranja krunaa/
koje su veće od hiljadu kruna pretvaraju se u stalne
državne obveznice s kamatom od jednoga na sto. One
pak priznanice, koje glase na iznose manje od hilja-
du kruna, bit će isplaćene u najkraćem roku. i
Gradske vijesti.
Rogjendan i mendan Nj. Vel. Kralja Petra ii
proslavio se je kako po cijeloj Jugoslaviji, tako i u;
našem građu na majsvečaniji način. U predvečerje |
zagruvaše topovi, zaslaviše zvona, gradska muzika iza |
koncerta obigje grad i predgragja uz lampijonadu i ben- | i
galsku vatru. Ne samo grad i predgragja već i sve;
tvrgjave, gradske zidine, privatne terase zasjaše u mou.
svijetla. Bilo je i puštanja balona i vatrometa i ime /
zabave do u kasnu večer. U 6 s. j. opet zagruvašel
topovi, a grad sav osvane iskičen narodnim trobojkama.
U 10 s. započne svečana služba Božia u našoj kate:
drali, gdje uz veliko mnoštvo naroda bijahu i sve.
civilne i vojne vlasti, a kasnije se isto tako obavi slu i
žba Božja i u pravoslavnoj crkvi i u izraelskoj bogomolji
Na 112 s. otidoše predstavnici svih vlasti na
poklonstvena čestitanja kod poglavice kr. kotarskog.
Poglavarstva Dr. I. Perovića, koji je za ovo slavlje iz- |
dao posebni proglas na narod, što ga u cjelosti pre-/
nosimo : s
Narode! Sutra sav naš troimeni narod slavi u
bratskoj slozi, pun ushita, pun veselja Rogjendan prvog :
svog Kralja Njegovog Veličanstva Petra 1. Slavi na:
rod najvećeg svog Sina, koji je, shvativši kao nitko.
prije Njega, moć i veličinu njegovu, misli i osjećaje.
njegovih ponajboljih pjesnika i političara, ulio u. njegov.
pokret za oslobogjenje nove snage i poveo ga po.
većanom silom u smjeru velike ideje narodnog je.
dinstva. Slavi rogjendan Kralja Osloboditelja, Kralja
Ujedinitelja, koji je snagom malenog, da, ali jakog
našeg Pijemonta, mile nam Srbije, 'dokončao, poslije
duge i duge pocjepanosti, veliko djelo ujedinjenja či“
tavog iroimenog naroda — petvjekovni san svih čestiti!
Jugoslovena. —
Narode ! Sjetivši se tužne prošlosti, robovanja
vladarima tugje krvi, ponosan gledaj danas u Svjetlome.
tvojemu Vladaru najdostojnijeg predstavnika čitave:
Jugoslavije. Kralja Osloboditelja tvoga gledaj uvjek
vedra čela i pun pouzdanja. Njegova riječ neka ii je
jamstvo za cjelokupnost državnih nacionalnih granica,
jer će, do potrebe Njegova junačka desnica zasvjedo-
čiti cijelom svijetu, da nema više sile, koja će uništiti
Jugoslaviju, velebno djelo Njegovih legendarnih junaka.
U znak duboke harnosti, Narode, neka ti je s toga
sutra jedna iskrena želja jedna molitva u Boga: i
Poživi nam, Gospode, Njegovo Veličanstvo
Kralja Petra I.
Poživi nam, Gospode, Dinastiju Karašjorgjević, i
U Dubrovniku 11. Jula 1920.
ae Kr. Kotarskog Poglavarstva :
“Poslije službe Božje takogjer i u oficirskom do
mu slijedilo je čestitanje oficirskog zbora. Na ime
\oficira izrekao je zanosni govor g. potpuk. Drag. Mi.
hajlović, zamolivši g. generala, da podastre , pred .] Nj
V. Kralja smjerne čestitke svoje vojske. G. general
Srećković uzvratio je govorom, na što su zapjevan
sve tri narodne himne. 4
O
Lična vijest. u naš je bi stigao pred pa
na prvak jugoslavenske skuptulrne umjetnosti
Meštrović, koji je diljem kulturnog svijeta | pro
naš jugoslavenski narod. Debro nam došao i že
mu ugodan boravak u našoj sredini !
i . Olympia“, amerikanski ratni. brod probor
je viša (dana u gruškoj luci. U ponedjeljak veče i
e opet: koncertovati : njihova | glazba na Pilama
radi dogagjaja u Spljetu nenadano je jotputova
Nedjeljuoeče; HEY OGI o au VŠ EU