Br. 30.
Narodni
DUBROVNIK 21. srpnja 1920.
v
Plativo i utuživo u Dubrovniku
RANO i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
Cijena Te listu sa Odanjem u kuću ili kto za mjesec dna K o
Izlazi svake srijede
Pojedini broj 2 Kr.
Oglasi,
urednik N. Fantela.,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —
— Odgovorni
— Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. —
Rukopisi se ne vraćaju.
zahvale i priopćena po posebnom cijeniku.
»Slobodna škola“.
Dne 18. i'19. o. mj. držali su učitelji iz svih
krajeva Jugoslavije u Beogradu svoj kongres, koji je
imao svrhu da svede u jedinstvenu organizaciu sva
učiteljska udruženja. Tako bi učitelji mogli sa više
uspjeha raditi oko svojih staleških interesa. ,
No poznati ,prirodni uzgojitelj“ Davorin Trstenjak
mislio je t2j kongres izrabiti za ,slobodu školu“, pa
je u ,Narodnoj Prosvjeti, organu učiteljskog udruženja“
(Beograd, 4. jula o. g. br. 60.) napisao u tom smislu
i jedan članak ,Pokret za slobodu škole.“
Odmah već po naslovu znaš, kakovu ,slobodu
škole“ zagovara darvinista, haeckelijanac Trstenjak.
Slobodu — od vjere, od vjerskih istina i ćudorednih
zakona, drugim riječima: Van iz škole i vjeronauk i
svećenik i crkva! Onda će moći učitelji kalibra Trste-
njak ,slobodno“ izvrgavati ruglu svetinje : roditelja i
\djece, i odgajati slobodne gragjane za — ,komunisti-
čku državu“ !,
A koje dokaze navodi Trstenjak za ovaku ,refor-
mu“ već osaovnih škola u našoj državi, u kojoj mo-
žemo reći 80% priznaju kršćanstvo ? Dokaze!? Šta će
mu dokazi! Dosta nekoliko protuslovnih krilatica,
valjda će upaliti kod nekih. ,Klerikalci se žestoko bore
za svjetovnu vlast i za vlast nad školom !“ — , Osnivaju
kongregacije !“ Tako ruše , slobodu znanosti,“ »duše-
vau slobodu,“ drže u ,duševnom ropstvu.“ ,Megju
vama (koji su to?) i vašim neprijateljima duboka je
provala, koja se ne može ničim zatrpati.“ ,Za slobo-
[ie smisli. i
| bore se različite stranke.“ A kakvu budućnost čeka''
| narod sa ,oslobogjenom školom“ ? ,U zemljama, gdje
| crkva ima majmanju vlast, gdje se država rastavila
od crkve, raširena je prosvjeta najviše, najljepše cvate
znanost i umjetnost, industrija, obrt, trgovina, poljo-
djelstvo, sloboda i svako dobro. Tako u Francus-
koj, Americi i drugovdje.,. Evo nam na jednoj
strani plodova crnoga klerikalizma, a na drugoj radova
| slobodue znanosti, slobodne misli i slobodne škole
zdravoga razuma.“
Što na ovo, vi pslerikalci“ ? Eto, jednim člankom
| »utukao“ vas Davorin Trstenjak drugog izdanja (on
je nekada bio'/u istom smislu ,klerikalac“ !)
Bilo bi nam ispod časti ići se prepirati sa uglav-
jenim plagijatorom Trstenjakom, kako ga je raskrin-
kao naš O. Petar Vlašić. On je u ostalom mepristu-
— pačan svim razlozima, kad ivrdi, da je izmegju nas i
: njega tako duboka provala, da se ničim ne da zatr-
pati, Jedan dr. Gemelli, jedan Adolf Rett€, jedan Al-
best Ruville, sveučilišni profesor i toliki drugi iz no-
> vijeg doba, ikoji su u prvoj periodi svoga života bili
| nekako s Trstenjakom ua drugoj strani , provale“, našli
| su se u drugoj periodi na našoj strani, premostili su
| tu ,provalu“ razlozima i uvjerenjem, da su »sloboda
ema misli i škole“ samo prazne fraze zagrižene
|| mržnje na Boga, na Isukrsta Boga-čovjeka i na crkvu,
pa da se prava znanost, umjetnost i prava duševna i
«moralna sloboda stiče samo onda, kad čovjek ima to-
liko snage te prizna istinama, što je Bog kazao, na-
stoji svesti u sklad volju svoju sa voljom apsolutnog
našeg gospodara Boga i onda drži na uzdi sebičnost,
pohotu, razuzdanost i ostale nastrane sklonosti ni-
i žega ,ja“.
fp Ne ćemo dakle pitati Trstenjaka, koja je to ,zna-
| most“ oborila zasade kršćanstva? Odakle to, da ima
“toliki broj uvjerenih katolika, što ujedno sjaju u zna-
nostima astronomije, biologije, fizike, prirodoznanstva
opće, filozofije i svih znanstvenih područja redom ?
"On se boji: u ime. slobode znanosti“, da ne bi našao
istinu pa morao pjsli da je na: 'stranputici 1 Toliko
“on nema ,moralne“ i duševne slobode“! ,Sloboda
je inkompatibilna sa slaboćom“, veli. Vanvenarques.
U svojoj zaslijepljenosti ne vidi Trstenjak, dok
otiče procvat više i materijalne kulture, ako dobijemo
slobodnu škoin“, da je Japan ,klerikalan“ u njego- _
li
iosavjesti kao-i-zaslobođu narodnu: ee
vu smislu, to jest drži svoju religiju; da ,antikleri-
kaina Italija ima valjda najviše analfabeia, da je .kle-
rikalna“ Belgija prije rata bila megju prvima u sva-
kom pogledu kulture; da Francuska iraži opet veze
s Rimom; da Amerika nij& , antiklerikalna“, nego daje
neograničenu slobodu! A sebrojeni su oni, koji su
na smrtnom času poput Voltaire-a, osjećajući nepo-
srednu blizinu Boga stvoritelja i suca, zatražili, da se
što prije prenesu na uašu stranu ,provale“.
Reći ćemo samo jednu. Montesquieu kaže: ,Ne-
ma riječi, koja tako živo a opet ua tako različite na-
čine uzdrma duhovima kao riječ sloboda“. Male du-
hove, što gmižu po zemlji, omami lako, da im ne da
gledati u vedrinu nadnaravne sfere, i što su prikova-
niji za zemlju, to više deklamuju o slobodi. I kad se
u nas pjevaju himne političkoj i marodnoj slobodi,
kako bi mogli pomanjkati omaki pigmeji da u ime
»slobode znanosti“ navještaju boj kršćanskoj religiji
našega naroda svih triju plemena | Samo zborovogja
i tom kolu zaboravlja da unosi nesuglasje, kad uz
pjesmu slobodi od njemačkog tutorstva uvlači iz Au-
strije kajdu njemačke ,slobodne škole !* Donosi naime
'kao izgled ,Freie Schule“, osnovano društvo u Beču
»protiv klerikalizma«. Tako se Trstenjak odaje, da je
još duševni i moralni austrijsko-njemački — rob !
Dr. 1.
»Prosvjetlitelji“ puka.
V. — Imamo ih mnogo, jako mnogo. i za jef-
tinu cijenu. Dok su se do juče neprestano is pravom
čule tužbe, da je nepremostiv" jaz izmegju inteligen=
cije i naroda i da su stručnom i znanstvenom spre-
mom opremljeni ljudi odnemarili puk, iz kojeg su
izašli: danas ta ista nazovi »inteligencija« drži, da je
izmegju sebe i puka odstranila ograde i poravnala
zapreke tim, što se pozvala dičnim imenom »narodna«,
»demokratska« i Bog ti ga zna još kako. A da joj
se'u vijeku demokracije me bi moglo prigovoriti, €
nije praktički narodna i demokratska, upotrijebila je
ta >inteligentna« inteligencija sve vrste mašinerija i
' sa svom parom dala se na — »rad«.
Tu ti se brate, počele izdavati novine i brošure
»za interese puka«, Tu vika i dreka na »gulitelje i kr-
vopije« naroda, a-sve to već »radi interesa puka«.
Tu ti se dapače i zalazi megju narod, da ga se po-
uči, dijele mu se besplatno novine i leci, viče se pro-
tiv »gospode«, koja isisavaju narod, mapada se na
svećenike i vjeru, nazivlje se »Pučku Stranku« »kle-
tikalnom«, »popovskom«, »natražnom«, »austrijskom«
i uopće siplje se na vreće slatkih i medenih govorancija,
da im moraš skinuti kapu i priznati, da su oni svakako
— »prosvjetlitelji« puka. Ako si pak imao toliko ja-
kosti, da: ispitaš prošlost i sadašnjost tih medenih
govornika i pronašao, kako iza njihovih gromova,
kojima su onako silno grmjeli, ne pada kiša, nego
led i tuča, jao ti ga se onda, bježi u goru, jer ti ni-
jesi »prijatelj. puka«. Ti. si »natražnjak«, nijesi »na-
predni demokrata«.
Eto to su ti danas većinom »prosvjetlitelji« puka,
od kojih se udaljuje tek neznatna manjina pravih nje-
govih sinova, koji moraju da izdrže sav pakleni bi-
jes sa strane ovakih »prosvjeilitelja«.
No ne zaboravi pobro, uz ostalo ni io, da se
sav taj »rad« upriličuje u času prije nego imaju ma-
stupiti općinski ili državni izbori. Kad su ovi pred
vratima, eto ti »prosvjetlitelja« šetnjom na sela i va-
roši, da narod predobiju za sebe, baš prema onoj:
»Krilaticom . oči mu zamaži, laskaj mu. se samoi u-
laži ?« Ako im ne uspije milom oni će silom.
Kad su pak te lije jednom zajašile na grbaču
naroda i zasjele na meke stolice, onda okrenu legja
marodu.
Lukavi su do vraga oni, jer neće nikada otvo-
reno narodu da kažu oblu i spasonosnu istinu, da
naime i naš natod uz mnoge čestite odlike i vrline,
bratska srca slože i olovo plivat može«.
— k napretku ! Radi s rukom, ali ne zanemari glavu!
ima i odurnih mana, kojih mu se ostaviti, ako će
k pravom napretku da pokroči. E, ali onda bi — mi-
sle oni — izgubili povjerenje i popularnost, kad bi
marod upozorili i rekli mu nešto, o čemu dvoje, da
mu ne bi bilo drago.
Valja priznati, da su ma ovakav način mnoge
časovito zaveli, ali neka ne misle, da je narod slijep
i da ne vidi, koliko je tu blažene ljubavi za njega.
On se već uvjerio, da svo njihovo nastojanje sliči
mjehurači, koja se nadme i — pukne.
Mislile su mudrolije, da će laskanjem i milova-
njem narodu zavezati oči, pa onda na njegovoj šiji
zaraditi debele pare i gutati masne zalogaje, ali, gos-
podske pete, ni od takog tijesta ne ispekoste pogače i
_ Narode, progledaj, tebe se tiče!
S tvojih se usana, puče, u svagdanjem životu
otimlje lijepa i značajna izreka: »U radu život, u
borbi spas!« — Da, u radu, ali ne onom koji podu-
zimaju tobožnji tvoji >»prosvjetlitelji«, nego u onom,
na koji si pozvan, kao poluga jugoslavenske mile
otadžbine. Imaš krasnih odlika, koje te rese i kojima
kad bi bili .nakićeni kormilari države, čestitoj bi se
budućnosti mogao nadati; ali imaš, brate, i mnogih
mana, koje te nagrgiuju i koje ti poput crva život
rastaču. To su ti pijanstvo, psovka, rasipnost, nemar
za dobar odgoj svoje djece i t, d. A sve to zato, jer
nijesi prosvijetljen kako treba. Nijesi ni ti opet svemu
tomu glavni krivac: krivi su najviše oni, koji su te
morali kulturno podizati, ali oni te zapnstiše.
Kad bi ti bio za polovieu kulturno i gospodar-
ski osviješćen,. koliko tvoj slovenački brat, bio bi da-
leko naprijed od onoga, na čemu si sada. Stoga sta-
riji, organizujte se i udružujte u seljačka prosvjetna
draštva a mlagji u svoja omladinska društva, koja su
toliko koristi donijela drugim našim krajevima. Doba-
cite čvrsto žuljavu svoju ruku ostaloj seljačkoj braći
diljem otadžbine, koja su se združila u svojoj pravoj
»Pučkoj Stranci«. Oni su već osjetili blagodati zajed-
ničke sloge, o koju su se razbili svi neprijateljski
juriši.
Treba neprestano imati na pameti onu: »Kad se
Prosvjetom
Iznad svega pak, ne zaboravi brate, da stoji ve-
liki Bog, koji ravna udesima naroda. Njega prizovi u
osvitku dana, prije nego ćeš ruku na mašklin i mo-
tiku; Njega se spomeni i prije, nego ćeš na noćni
počinak i — nadaj se dobru l
Naš program.
Čuje se da mnogi ne znadu za program - Pučke
Stranke ili ne će da znadu, pa o stranci krivo misle,
a neki je prikazuju, kao kakvu razvratnu stranku pro-
ti jedinstvu naše države. Zato ćemo kadikad do-
nijeti kroz naše glasilo po koju tačku iz našega pro-
grama, da se okoristi ko želi, a zlobnicima, da usta
začepimo.
\. Je ti Pučka Stranka za jedinstvo naše države?
Da, Pučka Stranka je za jedinstvo naše države,
te radi i radit će s drugim strankama oko interesa
naše cjelokupne države. Osim toga P.S. traži, da se
naši krajevi, napose u Istri, Sloveniji i u Dalmaciji,
što ih tugiinci drže, vrate natrag iašoj državi prama
načelima narodnoga samoodregjenja. Ona će nastojat
da pruži zaštitu svakomu gragjaninu ove države bilo
koje narodnosti i vjere.
1, Što traži Pučka Stranka ?
1, Prvi i glavni osnov Pučke Stranke jest vjera.
P. S. traži, da se naša država uredi poštujući vjeru ;
neka se svakoj vjeroispovjesti dade samostalnost, neka
se svima pusti jednako slobodan život i razvitak.
2. Pučka Stranka želi, da u novoj državi imaju
jednaka prava i dužnosti Hrvati, Srbi i Slovenci. Svaki
pokušaj, da se jedno pleme nažnčije za. gospodara
PR