Ali Rusa tamo nema! Protu revolucionarna
Sovjetska Vlada uregjuje Rusiju, i kad Rusiju uredi,
sa ostalim Slavenima pozvat će Ingleze, Francuze i
Talijance, da donesu mirovne ugovore na korekturu.
To je Amerika uvigjela i uklonila se je uvrijegjena
i prevarena složiv u arhiv 14 tačaka Wilsonovih —
pak čeka svršetak komedije komedijaša.

Do svrhe, rek bi, nijesmo daleko i izgleda, da
će se skora ispuniti riječi jednog profesora crkvene
povjesti u zadarskom kat. bogoslovlju: To sam čuo
1907. godine, onda bio sam bogoslov i slušao pre-
davanja iz crkvene povjesti ili bolje predavanja za-
eionaino enciklopedično povjesno odgojna.

Magjari i Rumunji, govorio je u jednom pre-
davanju, oni su kao riba u vrši. Ribi u vrši sugjeno
je da probavom u želudcu našem nestane, tako i Ma-
gjarima i Rumunjima sugjeno je, da probavom u
želudcu nas Slavena nestanu.

Rek bi, da do tog nijesmo daleko, jer nešto se
iza brda kreće, kreće se sovjetska »ruska vojska«.
Pročišćena i pojačana majka Rusija okupiti če sve
Slavene u veliku slavensku obitelj.

Euglezi, Francuzi i Talijani to uvigjaju, nauckali
su Poljake, uckaju i nas i ostale da nas zavade, ali
Poljaci, čedo od Austrije odgojeno, ako ne će milom,
koće silom u bratsko slavensko kolo, a mi i ostali
čekamo, da do nas dogju, da se u kolo uhvatimo.

Uz mas Slavene mogli bi zaigrati drugo kolo
i Nijemci poklikom zajedničkim Englezima, Francu-
zima i Talijanima: Svak na svoje! A da do tog
može doći, upućuju nas činjenice, da su Rusi danas
opskrbijeni najmodernijim ratnim materijalom i da je
već prešlo u Rusiju nekoliko hiljada radnika i in-
ženijera i t. d.

A Amerika? Amerika će onda radiom poručiti
i saopćiti Englezima, Francuzima i Talijanima: Pro-
vagjaju se 14 tačaka Wilsonovih u savršenijoj formi!
Mi smo za samoodregjenje naroda! — I Engleska,
Francuska i Italija bit će i ostat će za Engleze, Fran-
cuze i Talijane — ali ni pedlja više!

U toj nadki želji živjeli smo prije, živimo i da-
nas, živjeti ćemo i u buduće i raditi ćemo za ,Sve-
slavensku konfederaciju“. Ova, kad se stvori, bit će
tako moćna i jaka, da će pred nama ostali narodi
Europe pokorno stati s kapom u ruci i slušati i naredbe
primati na znanje i izvršenje.

Rat je prestao, ali nije svršio. Svršit će kad se
stvori ,Sveslavenska konfederacija“ — svršiti će
možda i bez pucnjave i bez krvi — za zelenim stolom
— svršit će onako kako mi budemo htjeli, ako samo
budemo složni — brat uz brata!

U toj nadi, želji i radu braću pozdravljamo, po-
zivljemo i čekamo pod devizom: Za krst časni i slo-
bodu zlatnu ! — a vladi poručujemo, da ne nasjedne
notama i demaršima komedijaša, već da energično
odbije sve pokušaje sramotnog snubljivanja, jer njihova
je tendenca, na mas Slavene zavade, da nas uzmognu
i dalje držati kao svoje psiće iza vrata svjetske sud-
nice.

Vladi takogjer poručujemo, bila koja bila, da se
ne usudi trgnuti bratoubilački bodež i pozvati nas u
bratoubilački boj, jer narod cijeli najprije sudit će
vladi radi veleizdaje a okrenuti će bodež na huškače,
ali nikad na brata Rusa!

Odgovor Antanti neka bude: Vaše želje ne mo-
gu se uzeti meritorno u pretres, jer sa strane Rusa
nijesu ugrožena — naša od vas povrijegjena prava
ni od vas povrijegjeni integritet naše države !

 

Naš program.

Za prosvjetu seljačku P. S. traži, da u prvome
redu učitelji dobiju što više ratarskog znanja, da uz-
mognu poslije poučiti seljačko dijete i odrasle u
gospodarstvu. Svaka škola na selu mora imati zato
prikladan školski vrt, gdje će se djeca praktično učiti,

-u gospodarstvu. Kakovi imaju biti školski vrtlovi, o.

tome će strukovnjaci odlučiti prama prilikam mjesta,
te podneblju. U svoje vrijeme ćemo o tome u poseb-
nom članku. pisati. U našim krajevima. tražit će P.
S., da se;osnuje što više gospodarskih škola za seo-
ske mladiće, a uz more i ribarskih škola, U školama
neka se osobita pozornost obrati zadrugarstvu. Nijedno
selo, ili više zaseljaka, gdje ima tridesetero djece za
školu, nesmije biti bez pučke škole, koja nas štiti, da
ne upadamo u bezumne navike. Seljačka djeca moraju
imati bezplatno školovanje koliko u pučkim školama
toliko i u gospodarskim; osim toga besplatno i knji-

NARODNA SVIJEST

ge i druge školske potrebštine. Pri svakoj škeli imaju
se uvesti obvezani tečajevi za nepismene, pa i teča-
jevi za kućanice, gdje će se seljačke djevojčice naučiti iz
svega što im služi za kuhinju i gospodarstvo.

H. P. S. osobitu će pažnju uložiti da država naj-
veću brigu ima okolo odgoja puka, jer je. uvjerena,
da jedino škola može narod odgojiti, prosvijetliti i
k slobodi i bratskoj slozi voditi. Buduć je učitelj du-
ša pučke škole H. P. S. uastojaće, da država u pr-
vome redu njega. obezbijedi, a da i on ima više lju-
bavi prama svome uzvišenome zvanju | radu.

Na dragom mjestu progovorit ćemo opširnije o
zauzimanju H. P. S. za činovnike i učitelje.

 

Dopisi.
Slano.

Najbogatiji sajam u našoj okolici je u Slanome,
te se drži svake godine na 2. augusta. Taj dan sle-
gne u Slano na prodaju mladih mazaka i konja iz
općine stonjske, oraške, caviajske, pa i iz Hercego-
vine. Trgovaca dogje odasvuda, a najviše iz općine
stonjske i slanjske. Ovi kašnje vode životinje na pro-
daju po svoj našoj pokrajini. Nego kroz ratno doba,
ovaj se sajam bio poremetio, a ove godine, zauzima-
njem  Slanjana, opet oživotvorio. Ipak mije bilo na
prodaji mnogo konja i mazaka, jer nekim stalo dobro
pronijeti glas, da će stonjska općina naplaćivati skupo
ulazninu, što nije. istina. Došlo je okolo stotinu što
mladih konja, što mazaka, te se je dobar dio prodao,
ako su i visoke cijene opstojale. Plaćala se je mazga
od deset do sedamnaest hiljada kruna, pa i višel

Naroda se zgrnulo onaj dan iz bližnje okolice,
pa i iz Hercegovine u velikom broju, a milo je bilo
vigjati naše narodne nošnje u svakojakim šarama.
Po objedu na više mjesta igralo je narodno kolo,
kojemu se diviše stranci. I zbilja ne zna čeljade čemu
da se više divi, ili tačnosti tapatu u posluh lijere i
mješenica, ili živahnoj okretnosti naših lijepih i zdra-
vih mladića i djevojaka. Milo nam je bilo čuti, da su
počele čeznuti talijanske zapovijedi u kolu, a da pri-
vlagjivaju + hrvatske. Preporučuje se našim župnicima
i učiteljima, da sveosve nastoje iskorijeniti tu staru
manu, koja ne dolikuje ni kolu ni narodu.

Cavtat.

Svetkovina »Gospe od snijega« proslavljena je
ove godina tradicijonalnim, predratnim zanosom i
sjajem, slavljenjem zvona, rasvjetom, pucanjem iz
maškula i ophodnjom odnosno koncertiranjem naše
obljubljene i u svakcj prigodi zaslužne glazbe.

Preko svečane, službe Božje, koju je zbog po-
časti odslužio naš do jučer g. parok, novi kanonik
preč. Don Ivo Božić, — pjevao je mjesni mješoviti
zbor pod upravom mp. O. Jurice polifoničnu Misu
tako lijepo, da zaslužuju i požrtvovni učitelj i g.gjice
pjevačice i gg. pjevači pohvalu i harnost cijelog Cav-
tata. Učenu propovjed izrekao je mp. Dn. I. Dagonig.

Na 11 s. je »Petka« dočekana glazbom iskrcala
dubrovačke izletnike. Ali tek iza podne kad je »Gruž«
i »Mali narod« oko 2 sata doveo izleinike iz Du-
brovnika, mogao i morao ustvrditi, da je u Cavtatu
svečanost. Brojno se mnoštvo naroda talasalo obalom.
Pred igranjem tombole glazba odsvira više komada,
tad je iza 6 s. slijedila javna tombola. Na večer te
je iznenadio lijepi prizor-rasvjeta. Kroz cijelu su u-
valu plamsali na blizu petrolejske late. Mnogi su
strani ostali zadivljeni i mogao si čuti iz njihovih
ustiju pohvalu Cavtaćanima i usklike: »lepo lepo«.
Kroz to je vrijeme koncertirala glazba. Svaki je ko-
mad izazvao i zasluživao iskreni plijesak. »Cavtat se
može da ponosi svojom glazbom«, čuo sam reći ele-
gantno odjevenog stranca.

Već kasno u večer odvedoše parobrodi dubro-
vačke izleinike, koje je pozdravljala glazba.

Ovom zgodom prirediše u franjevačkom samos-
tanu gospoda Konavoski.župnici u počast svom biv-
šem dekanu svečani d&jeneur, preko kojega je kon-
certovala naša glazba. eO e

Da se vidi kako je naš bivši g. parok obljubljen
i od svojih kolega, istaknut ćemo prama dobivenim
informacijama, da mu je bilo izrečeno više vrlo srdač-
nih zdravica i to: mp. Jurica protumačio je ljubav
naroda i svećenstva spram svečara i žalost zbog nje-
gova odlaska; gosp. Vodopić istaknuo je umne vrline

i kolegijalnost njegovu ; gosp. Krečak slavio je nje.

gov sjajni karakter i fini takt, a Dr, Žegura ocrtao
mu je nov položaj i zaželio sreću. a

Odista žalimo odlazak ovakog poštenog čovjeka
i vrijednog svećenika i želimo mu najbolju sreću u
novom službovanju.

cita dolente, A sad? Pozatvaraše Zara i sretno u-

Br. 33

   
 
  
 
 
   
  
  
   
  

Vrgorac, 13. srpnja 1920.

Danas se imala voditi rasprava kod ovomjesnog;
suda proti Dragičević Nikoli, sudbenom  kancelisti,
optuženom po odvjetniku D.ru Dušanu Franiću, to-
bože radi klevete. Dr. Dušan zakasnio po sata isko
ta raspiava pala, a Dragičević oboruža se za nastup.
dokaza, zašto je znao Franić, pa mu je tako bilo.
smirnije unjižiti se i bolje učiti pravo. Moj Franiću,
uzalud se junačiti bez spreme, jer tko se ne nakusa
taj se ne naliza. Znamo, da jeovi rat mnoge otupio,
a ni tebi vidilice nije dao, do ono znaka austrijskog
na grudima »sigmum laudis« (znak pohvale) i kadno
te silom uvukoše za predsjednika pododbora narod-
noga vijeća Vrgorske Krajine. Baš tada, kad sinu slo:
boda, vrgorskoj se krajini smrče. s
Obletila garda, ruše sekouserve, pije vino, nose.
rivolveri, svagdje puca, odliježu brda, ori se austri-|
janština, uzdiže Jugoslavija, obiluje aprovizacija, siplje |
se novac, ruše se vlasništva, steže osobna sloboda.
kragja, tucitba, prijetnja, rekbi: per me si va nella:

 

 

makne. Tjeralica za njim. To je miljenik pojedinaca
cvijet garde, koji je u to upleo iljude od pododbora.
O ovakoj slobodi u Vrgorskoj krajini vode se izvidi.
Magare nezna plivati, dok inu voda ne ugje u uši.
Serajlija sa srpskog bojišta.

 

 

 

 

Barbarluk liberalnih slovenskih sokola
na Bledu. li

I

Dubrovačka je liberalna ulica, izgleda, postala svojim.
herojskim“ napadom na nar. posl. Stanka Banića
učiteljem u manirama svim liberalnim junacima diljem
Jugoslavije. U >»Slovencu« čitamo, kakvi su se sve
prizori odigrali prigodom orlovskog izleta na Bied,:
prizori, kojih bi se sramili i Zulukafri, a kojim se diče.
naši liberalno-demokratski-slovenski-sokolski kultur
trigeri“. Ovi su nastojali, da bilo kojim načinom o-;
metu velebnu manifestaciju katoličke i slavenske mi-
sli prigodom I. slavenskog orlovskog tabora u Mari.“
boru. I kada je, usprkos njihovim makinacijama, ova
manifestacija uspjela iznad svakog očekivanja, on
odlučiše, da na koncu ove sjajne slave pokažu svoju.
kulturu, da i :svoje junačke mišice“, koje su, kako.
dobro opaža »Slovenec«, jačali u Pragu u prisustv
talijanskih gemerala i oficira, te talijanskih delegacija
Ponajprije sažgaše slavoluke, koji su na Bledu. bili
podignuti u slavu gostima. Zatim su ma svaki nači
nastojali da ometu rasvjetu jezera, pa kada im. nij
pošlo za rukom, da vlasti zabrane rasvjetu, potrgaš
električne žice misleći, da će na taj način spriječi
rasvjetu. Prisutni inžinjeri popraviše kvar i električni
svijetlo je moglo nesmetano da djeluje. Videći svo
prvi neuspjeh nastojahu bledski sokoli da spriječ
nabavu čamaca za vožnju po jezeru. Kad im ni to ni
pogje za rukom, latiše se brutalne sile. U vrtu hotel
sjedjaše Dr. Vertovšek i ing. Sernec sa drugim iz
nicima, kada počeše k njima letjeti posude sa gno
jem. Ni gnoja se nijesu stidjeli slovenski , kulturtri
geri“ | U svom ,kulturnom“ ushićenju izviždaše ma
seljezu u prisustvu onili Francuza, čije glasilo »Jou:
nal des Debats« stoji na braniku jugoslovenskih pr
vica. Htjedoše i svoje mišice da pokažu ! Navališe na
goloruke orlice i jednu baciše u jezero. Kulmen ju:
naštva bledskih sokola!? U pomoć orlicama potekoši
česka braća te slov. sokole naučiše pristojnijim m:
nirama. i

Čehoslovački i irancuski gosti zgroženi nm
ovakvim  barbarlukom,  poslaše direktnu žalbu
regenta. Zatim su diplomatskim putem zatražili dovolja
zadovoljštinu. Predsjednik je slovenske vlade Dr. Bre
izjavio, da će povesti strogu istragu o bledskim di
godjajima i krivce egzemplarno kazniti. Centralna
vlada bila obaviještena o tim dogodjajima. Francu
koji su uz pripomoć svoje vlade došli k nama, izjaviš
da će o povredi svoje nacionalne himne. izvijesj
svoju vladu u Parizu. Čehoslovaci su i Francuzi nm
pravili fotografske snimke ovih. ,herojstva“, te
svjetski ilustrovani listovi pričat svijetu o kulturi n
slovenskih junaka. DO OSE

“Mislimo, da će.i naš Sokolski Savez osudi
vako divljaštvo, koje 'ne služi na čast ni soko
instituciji, a ni našoj mladoj državi.

AE E OG 3: alt. U ić :
Iz Jugoslavije. : 1005 ss) ss
Ministarska kriza izgleda, da se primiče

te bi skoro mogli imati novu vladu. Riješenju
stoje na putu dva pitanja: agramo i izvozno.