DUBROVNIK 18. kolovoza 1920. God. II. Plativo i utuživo u Dubrovniku Cijena [e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 7. Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Izlazi svake srijede Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku, — Odgovorni EOLA 3 urednik N. Fantela. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. — Pojedini broj 2 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. Vogje naroda. Bilo je vrijeme, kad su kraljevi i knezovi po svojoj volji vodili narod raznim putevima. Ako se je našao dobar i pravedan vladar, koji je Želio i radio za narodno dobro, narod je bio s njime zado- voljan i marodno je blagostanje cvalo. S druge je strane bilo po narod nesnosno, kad bi dobio sla- bog vladara ili tiranina. U jednu riječ vladareva riječ bila je jedino odlučna u svim pitanjima, pa i u onim, u kojim se je radilo o biti i ne biti jednog naroda. Ovakvo shvaćanje državne uprave došlo je do izražaja u poznatim riječima frančuskog kralja Ljudevita : dr- žava, to sam ja. No došlo je vrijeme, da se narod nije htio pre- pustiti slijepom usudu i samovolji jednog čovjeka. Ljudsko društvo se je demokratizovalo i širi su slo- jevi naroda počeli, da imadu riječ pri odluci o svo- joj sudbini. i Megjutim se svaka teorija u praksi pokaže ko- liko vrijedi. Širi slojevi naroda nijesu posve svijesni svojega prava i tako vidimo, da i u demokratskim dr- žavama t. zv. viši slojevi odlučuju o narodnoj buduć- nosti i njegovim životnim pitanjima. A kakvi su t. zv. viši slojevi, ti predstavnici i vogje naroda? — Pro- šli je rat rastrovao u najvećoj mjeri baš te t. zv. više slojeve društva. Opažamo to ne samo kod nas, nego i u čitavoj Evropi. Posvuda vidimo grabežljivost, se- bičnost i korupciju. Vlade se udružuju s ratnim mi- | — ljunašima i otvaraju svoje redove ljudima, koji u sve- mu paze najviše svoje interese. Najboljim mam pri- mjerom može biti zadnja ministarska kriza. Glavni je uzrok krize pitanje izvoza žita. Naša država toliko tim blagom obiluje, da može izvažati u inozemstvo. Sva- komu je dobro poznato koliko su na izvozu prošlih godina, a ga račua naroda, zazlužili razni izvozničari. Nekim »vogjama maroda« i sada zazubice rastu za milijonima. »Demokrati« optužuju radikale, da bi se preko izvozne centrale htjeli okoristiti, a radikalska »Samouprava« dokazuje, da naprotiv »demokratski« ministri, koji su skoro svi zainteresovani kod velikih banaka hoće, da slobodu izvoza tako izrabe, te nji- hova banke zasluže na miljarde. Navodno su banke iza kojih stoje »demokratski« ministri već zakupile velike količine žita, a ujedno samo one raspolažu sa | no, da ih za pasivne krajeve, megju koje spada i = Dalmacija, mala briga. Neka narod gladuje. Uticaj je seljaštva na našu politiku vrlo malen. _ Seljaci imaju malo poslanika i do sada su imali vrlo malo staleških organizacija. I zato o nilma naša vlada ne vodi račnna, a »vogje naroda« pune džepove. Pa posve i naravno. Ne mogu da stvore prave- dan poredak ma zemlji pa ni u našoj državi ljudi, menitost seljačkoga staleža za mašu državu ne leži samo u tom, da ih imade 90 po sto, nego najviše u tom, što su seljaci ostali najviše poštegjeni od općeg || moralnoga pada. U seljačkom staležu živi još uvijek - vjera u poštenje. I zato je baš seljaštvo pozvano, da — preporodi društvo svojom vjerom i da Svojom sna- | gom stane na put korupciji i grabežljivosti. ; Narod treba da pazi, da birajući sebi vogje do- | g bro gleda koga bira, Da je naš narod pri tom bio do | sada vrlo lakouman najbolje nam dokazuju sadašnji (| dogogiaii. : : Pogledajmo samo socijalističku stranku. Još je pred godinu dana socijalističko radništvo na rukama nosilo svoje vogje Korača i Kristana, no ovi su se njihovi vogje u skoro »pogospodili« stekli milijone = sve, vele, na račun radništva. Socijalisti su na to _ podigli Radoševića i Delića, do neba ih uzvisivali, bi- | rali ih još pred par mjeseci za načelnike, a zadnjih = ih dana to isto komunističko radništvo napada bok- = serima i noževima. Prodali su — vele — radništvo šlepovima (maonama), koje mogu žito izvesti. Narav- - koji nemaju u sebi dubokog moralnog osjećaja. Zna- . »buržujskim« strankama i za to primali masne novce. Iz ove se pojave dade mnogo naučit. Naše seljaštvo nema megju t. zv. višim slojevima mnogo pravih i iskrenih prijatelja. Ono je u glavnom prepušteno samo sebi i za to mora da se šio čvišće organizije. Seljačka će organizacija i seljačka politika udariti najčvršće temelje ovoj državi, jer se ona ne treba da temelji na sili i diktaturama, nego ma pra- voj vladi naroda — demokraciji. Time će biti riješeno i pitanje moralnog preporoda, na kojem se onda mo- že graditi dalje društveni mir i poredak. Kad dogje do moralnog preporoda i naše inte- ligencije dobit će tek onda narod u njima svoje pra- ve vogje. Slavije u Mariboru. (Nastavak). Prvi je dan mariborskog sastanka bio dan ma- nifestecije jugosl. kat. gjaštva. Drugi je dan to gja- štvo pregnulo da odredi smjernice svoga budućega rada. Poslije tihe staroslovenske sv. mise grk-kat. biskupa Njaradija, gjaštvo je pristupilo zborovanju. Napose su vijećali srednjoškolci, napose akademičari, napose stu- dentkinje, posebno opet bogoslovi. Iza izvještaja srednjoškolskog sekratara održali su srednjoškolci 4 referata o svom položaju i radu u novim prilikama. Iza svakog se je referata razvila debata. Akademičari su posebno održali svoje zboro- vanje, na kojem je akademski sekretar izvijestio o ra- du pojedinih akad. društava. Konstatira povoljan raz- voj društava, u kojim su se članovi posebno bavili znanstvenom proučavanju socijalnih problema. Na to su slijedila dva referata, jedan »o studiju socijalnih problema i praktičnom radu akad. društvima«, a drugi »O reorganizaciji akad. društava«. Napose su opet aka- demičari raspravljali o radu akad. ferijalnim društvi- ma. Održano je nekoliko referata, kojima su podane smjernice pučko-prosvjetnog rada u skoroj budućnosti. Ujedno je održan sastanak predstavnika »Jugosl. Kat. Djačke Lige — vrhovne legislative katol. djaštva. Pojedini su funkcijoneri »Lige« podnijeli svoje iz- vještaje isto tako i urednici glasila: »Luči« i »Zore«. Raspravljena su mnoga pitanja važna po razvnoj djačke organizecije. Nešto nova je u kat. djačkoj organizaciji posebno zborovanje ženskih kat. djačkih organizacija. Ša- stanku je prisustvovalo preko 400 studentkinja, veći- nom Hrvatica. Iza pozdravnih govora izvijestile su o svom radu organizacije iz Sarajeva, Osijeka, Zagreba, Senja. Ljubljane, Požege, Karlovca i: Gospića. Izne- seno je zatim nekoliko referata o, dalnjem izgragjiva- nju katol. ženske djačke organizacije te o zadaćama žene u društvu i javnom životu. Bogoslovi su opet vijećali o svojoj organizaciji i o načinu rada u svojim bogosl. zborofima. Isti su dan i katehete održali svoje zborovanje. Raspravljalo se je o uzgoju mladeži u praktičnom krš- ćanstvu. Prihvaćano je više rezolucija. Novi gostovi. Megjutim su neprestano delazili vlakovi sa no- vim učesnicima. Kolodvor je vrvio od mnoštva gos- tova. Veliko je zanimanje pobudio posebni vlak, koji je dovezao u Maribor Prekomurce, Muropoljce i Me- gjumurce, koji su došli pod vodstvom dolnjolendev- skog župana. S istim je vlakom prispjela i Orlovska konjita s glazbom. U,edno je prispio i vlak iz Ljub- ljane sa.preko 1500 uniformiranih Orlova te dvije glazbe pa mnogo Zagrebčana te drugih uglednih Hr- vata. Svi su se novopridošii gosti vrstali u povorku. Na čelu je ista orlovska konjica, glazbe, zatim Orlovi i ostali gostovi. Burno pozdravljeni, ispod slavoluka i kroz šumu jela i zastava, kroz ulice Maribora išla je katolička vojska imponirajući redom i disciplinom. Komers. U večer je bio u dupkom punoj, prostranoj Gotzovoj dvorani komers u čast gostova. Komers je posjelio kao zastupnik regenta Aleksandra pukovnik Bogičević, svi prispjeli jugoslavenski biskupi, mnogo štapskih časnika i drugog odličnog općinstva. Komers je otvorio dr. Vrstovšek, povjerenik za prosvjetu te iza nekoliko pozdravnih besjeda predao predsjedništvo predsjadniku Orlovskog Saveza Jozipu Pircu. Uz burno klicanje i odobravanje pozdravlja pukovnika Bogičevića kao zastupnika Regenta, našto je glazba intonirala »Bože pravde«. U to su došli u dvoranu francuski gostovi, koji su baš taj čas pris- pjeli u Maribor. Bili su dočekani s velikim odušev- ljenjem uz burne ovacije. Francuski su zastupnici ga- nuti zahvaljivali. : Predsjednik komersa je na io pozdravio ostale odlične goste, prisutne biskupe, zastupnika maribor- ske, općine, gostove iz čehoslovačke republike napose nar. poslanike Šrameka, Kadlčaka i Robara, zastupnika grada Brna Novotnya. Općinstvo je priredilo burne ovacije čehoslovačkim gostovima, a glazba je odsvi- rala česku himnu. Zatim je pozdravio izaslanike ame- ričkih Slovenaca, čehoslovačkog katol. Sokola is Ame- rike, pa gostove iz Hrvatske. Svima su priregjene o- vacije, a glazba je zasvirala »Lijepu našu«. Pozdravio je zatim prispjele srpske gjake iz Beograda, koji su takogjer burno pozdravljeni uz sviranje srp. himne. Burme su ovacije. bile priregjene Orlovima iz okupi- ranok područja... trije jin Zatim je govorio knez-biskup dr. Napotnik, Če- hoslovak dr. Šramek, u ime gragjanstva Maribora dr. Leskovar, dr. Hohnjec u ime Jugoslav. kluba, pa N. Medved u ime pograničnih Slovenaca. Po zaključku se je oficijelnoga dijela komersa razvila neprisiljena zabava. Treći dan zborovanja. U subotu se je dne 31. srpnja vršilo vijećanje svih katoličkih organizacija. Orlovi, Oriice, radnici, obrtnici, obrinički pomoćnici, učitelji, gjaci, Preku- murci, i t. d., svi su vijećali o svojoj organizaciji. Rano su u jutro četiri glazbe obišle gradom svirajući budnice. Staroslovensku sv. misu odslužio je dr. Njarašy. Tokom dana pridolazili su novi gostovi. a megju ostalim ministar dr. Korošec, te zastupnik centralne vlade ministar poljoprivrede dr. Velizar Jan- ković. Na burne ovacije prisutnoga mnoštva te na pozdrav predsjednika slov. Orlova Pirca i vogje čeho- slov. Orla Dr. Novotnya, oba su minisira zahvalila i odmah se odvezla na zborovanje Orlovskog Saveza. — Zborovanje Orlovskog Saveza je oivorio predsjednik Pirc. Osobito je srdačno pozdravljen iza- slanik američkih Slovenaca Grdina, koji je ujedno predao piedsjedništvu 80.000 Kr. kao prvi dar amer. Slovenaca Oilovskom Savezu. Govorio je još i jedan Orao iz okupiranog područja, nekoliko čehoslov. Or- lova, našto su slijedili referati o Orlovstvu i njegovoj kulturnoj misiji i radu. Burno pozdravljeni unišli su u dvoranu ministri dr. Janković i dr. Korošec, koji su tek | prispjeli iz Beograda. Ministar dr. Jauliović pozdravlja u srdačnom govoru zborovanje i Orlove kao prve kulture radn ke, Na to je uz urnebesno klicanje na- stupio dr. Korošec. Pozdravlja Orlove i naglasnje da je Orlovski slet presenetio naše protivnike. Orao raste i šir se, on je predstavnik borbenosti te je uvjeren, da će i odsele vršiti svoju zadaću kako je i do sada. Zborovanje su pezdravili još biskupi dr. Jeglić i dr. Nyaradi. : — Zborovanje je Orlica vodila Cilka Krekova. Predstavnice su českih Orlica pozdravile svoje sloven- ske sestre, Održano je više referala i mnogo oduše- vljenih govora. — Zborovanje katol. učitelja je održano uz su- djelovanje velikog broja slov. i hrv. učitelja te prisu- stvo lijenog broja čehoslov. učitelja i učiteljica. Iza