NARODNA SVIJEST

Br. 35

 

izručuje braći Slovencima najtoplije pozdrave. — Mi-
nistar dr. Korošec podnosi izvještaj o političkom polo-
žaju, koji je primljen s odobravanjem. Još su govorili
nar. poslanik Vesenjak, Barić, dr. Jeglić, dr. Kulovec
i dr.

Na koncu je primljeno više rezolucija. *

— Veliki je broj gostova već ostavio Maribor,
Jedni kreću u Ljubljanu da otale posjete prekrasno
Bledsko jezero, dok drugi odlaze svojim domovima.
U večer je u Ljubljani u hotelu »Unionu« ponovno

    
 

     
 

gostima u bio priregjen komers. Prisustvovao mu
je i predsjednik vlade Dr. Brejc te veliko mnoštvo
općinstva tako, da je velika dvorana »Uniona« bila
dupkom puna. Čehoslovački Orli i Orlice ancuski

gimnastičari iz vodili su na pozornici svi

Na 2. augusta su izletnici proslijedili na Bled,
Na putu do Bleda, a osobito u samom Bledu bili su
neopisivo srdačno dočekani od Slovenaca i Slovenki-
nja u narodnoj nošnji i obasipani cvijećem. Na večer
je bila veličanstvena bakljada i rasvjeta na ekolnim
brdima.

Nastojanje šačice

 

kulturnih“ sokolaša, da na-
ruše dobro raspoloženje osobito kod čehoslovačkih i
francuskih gostova bilo je dostojno ignorirano. lnače
je slavlje poteklo u najvećem redu. Većina se je
česnika iste večeri ili sutra dan povratila kući, dočim,
je dobar dio akademičara i bogoslova pohitio u Ljub-
ljanu, da prisustvuje trodnevnom socijalno m tečaju
koji su vodili prvi slovenski stručnjaci. Lijepa je po-
java, da je tečaju prisustvovalo i nekoliko srpskih
gjaka i pravoslavnih bogoslova iz Karlovaca. Megju-
sobnim upozoravanjem i zajedničkim radom dade se
jedino postaviti trajan temelj potpunom jedinstvu. Tim
je završen ovaj velebni kongres, koji je s tolikom snagom
manifestovao ideju ujedinjenih katoličkih organizacija
cijele Jugoslavije, ideju usredotočenu u geslu: Za
preporod Jugoslavije u kršćanskom duhu!

na

 

Pisma iz puka.

Od Nedjelje do Nedjelje pogjem u društvo »Stoviš«
u Stonu, da malo pogledam što pišu novine. Spopade
me napast, pa mislim da bi bolje i više živio kad
ne bi znao ni čitati ni_pisati, jer ne bi znao što se)
u svijetu zbiva. Jer čitanjem po novinama, zla šta se
radi, osobito naša politička gospoda, pa čovjeku, koji
ima malo srca za ljudsko. društvo, koji ima milosrgja
prama iskrnjemu i ljubavi prama domovini, smeta,
ogorči mu se život. Jer jedna xovina piše, da se
prodalo Talijanima u Drvaru toliko diva, da su na
tomu Talijani dobili 20,000.000 K. A druge se žale
da naše drvlje gnjije po raznim stovarištima, zato što
je Rijeka okupiiana od Talijana. Treće iznose ugo-
vore, kojim će se izvoziti u tugje zemlje. A gdje smo
mi nesretni marod Jugoslavije, te bogate zemlje sa
drvljem, kad ne možemo dobiti ni jedne daske ni
komad gragjevnog drva, a ako se gdje dobavi, plati
se prama zlatu i više nego plaćaju tugjinci, i cijenje
bi smo kupili iz Amerike iliiz Afrike. Drugi predmet
je žetva. Još se nije ni sabrala, a vlasti se zabrinule
što će od iste, te odma snizile carinu na izvoznice
kako će je lakše izvozit tugjim narodima. A znadu li
vlasti, da mi još i danas kupujemo na deke, a gla"
ćamo 1 kr. što je prije bilo 1 novčić, a danas kruna
prama dolaru vrijedi 5 novčića, dakle u bogatoj Ju-
goslaviji gdje se izvozi na stotine hiljada vaguna,
treba plaćati stostruko nego prije rata, kad se uvozilo
iz vani. To je ena mana, što smo mi vazda živjeli za
tugjinca, pa hoćemo da živimo i danas. A ja govorim
da je starija košulja nego kamižolica, a što ima u
zemlji obilno, da narod ne smije oskudijevat i plaćati
skuplje nego iz tugjine.

 

Broce-Ston. Težak P. L.
Dopisi.
Iz Gruža.
(Reda i čistoće! — Odstranite nam grdesne

barake! — Gdje je »Društvo za unapregjenje Du-
IO i okolice« ? — Harnost prama Grand H6-

telu »Petka.) — Već je krajnje vrijeme, da se u na-
šem negda urednom i čistom Gružu napokon shodno
poduzme barem u pogledu reda i čistoće! To je prvi
i najvažniji uslov na napredak svakog mjesta i naroda-

doveljan je i samo letimični pogled ga meke ulice'
kanalizacije, ceste, javni zahod kav u kakvom najza“

smeće i svaku nečist po »Kantafigu« i uz cestu prama
Batahovini, pa na »Batali« i po drugim javnim mjesti-

aki

 

Au kakovom se stanju u tom pravcu sada nalazimo: _

puštenijem selu, pa na nekoje kućice, daščare, bara«e,

ma. Ne zaostaje za ovim ni negda lijepo popločeni rub
obale pred električnom centralom do Lapada, koji je
sada sav razrovan i većim: dijelom porušen, da je ue-
moguće njim proleziti. Ceste kroz Lapad razrovane,
prezapuštene, javna sjedala polomljena, raznešena, itd.
itd. — Zašlo se zanimani faktori napokon ne zauzmu,
da se adstrane one barake-grdesije na novoj obali,
prama carinarnici, koje su nakon prevrata izgragjene?
Što se čeka? To traže i estetski razlozii javno zdrav-
ije, jer se megju barakama sakuplja svaka nečist, a
kućama uz cestu donosi znatne zagušljivosti u ubi-
tačnoj prašini; dućanima i lokalima oduzimlje svaki
vidik mora: na moru, bez mora! Uz to barake pri-
ječe i javni prolaz sa obale, pa kao da je sve to ma-
lo, već su još izmegju glavne nakazne barake i ceste
(prama carinarnici) stvorili javnu otvorenu konjušnicu
i stovsrište bačava, teretnih kola i svašta.
Pak je li moguće, da više nikoga nemamo, ko bi se
zauzeo za naš sada toli zapušteni Gruž? Što je od
»Drauštva za unapregjenje Dubrovnika i ckoliša« ? Ma
da bar kojeg zuaka svoga života daje! Ili više ne op-
stoji? Ta nije dosta samo obdržavati predavanja o
javnoj higijeni, redu i čistoći, nego osobito tieba
rada, i samo zauze na rada! Naravno, prvo bi imali
pokazati izgleda pozvani čin?benici i društva, kojima
je to zadatak. Čuveni jedau svjetski naučenjak kaže,
da ćeš svaki narod najbolje upoznati na kojem je
stupnju napretka i kulture po tome, u kakovom su
stanju javne ceste, red i čistoća u dotičnom kraju. Pa
što će dakle da o nama, a bez naše krivnje, kažu
stranci... ? Ali je naglasiti, da je naš Gruž prije slo-
vio sa svog reda, čistoće i skladnosti. Nu pregjimo
preko uzroka i razloga, zašlo je dandanas nažalost
tako, a prihvatimo se žilava rada, svak po svojim si-
lama! Baš ovih dana slušasmo dosta žestoke ali i
razumljive prigovore i primjedbe nekojih stranaca i
glede ubitačne prašine, koja se podiže sa ceste. Kad
se n.pr. trefiš kad projuri automobil, nema nego go-
tovo da se udaviš: hitro skočiš u kraj ceste, i čvrsto
zatvoriš usta i oči, i nakon par časaka izagješ iz obla-
ka sav bijel kO da si u brašno upao. U takovom po-
ložaju našli su se i pomenuti stranci, koji nakon
shvatljive. srdžbe ironično  primjetiše: »Zar se ko-

 

 

svega i

god boji, da u Gružu ne bi more — presušilo Za. “endiocondalal ija

Valjda i to doprinosi — »Kurortu«?| A stranci pla-
ćaju do 10 kruna duevne takse, valjda za sve ove i
slične »blagodati«, što ovdje »uživaju« ?! Zašto se
prašina ne zgrće sa motikama pod put, a kašnje se
može tu istu sa sovrnjom upotrebiti. (Poznato nam je,
da je naša Ooćina dosta zadužena, mnogo od: pre-
vrata do raspusta ili bolje do dana ostavke opć. za-
stupstva, te sadašnji g. Opć. Upravitelj ulaže sve šile,
kako bi mogao u dandanašnjim velikim izdatcima sa
samim prihodom  privaći kraj s. krajem —, na što
ćemo se osvrnuti zasebnim člankom —, i radi čega
zaslužuje hvale svakog općinara, te vrlo štedi i neće
da troši, ali ipak ono što je potrebao, potrebno je da
se razložito i ootroši, i ki mu nijedan općinar ne
će i ne može prigovoriti) — Što se tiče polijevanja
gruškog puta, zašio se ne bi mogla upotrebljavati,
kao i negda, ručna kola. sa bačvom, za polijevanje
ceste bar od Pošte do gruškog polja, a imore presu-
šiti neće, jer bolje i morem _ polijevati, nego li .srkati
prašinu, zbog koje moramo da se uslručavamo i
kućne prozore časkom otvoriti. Mogao bi i svaki vlas-
nik lokala i dućana morem noliii samo onej dio ce-
ste, koji obuhvaća njegov lokal. Tobi bilo u prvom
redu u njihovom vlastitom interesu, i tako bi skoro
cijela cesta bila polivena, Nek se izgledaju u vlasnika
hotela »Petka«, koji, kako smo vidjeli, na svoj trošak
dava polijevati morem onaj opseg ceste, što obuhvaća
bašća njegova hotela. Baš kad smo na ovome, spo-
menuti nam je čugjenje svakog ikoliko upućenog nad
postupkom odnosnog odbora »za utvrgjivanje cijena«,
koji je Grand Hotel »Petku« stavio u Il. razred ! Taj
hotel, koji je mnogo zaslužan za promet stranaca, u
kojem vlada uzorna čistoća, svaki red i komfort, ve-
lebna i najbolja gruška zgrada, svratište prvog reda

sa 80 soba s dependansom, prvorazrednom kuliinjom, -

elegantno udešenom kafanom, sa telefonskim spojem,

sa parnim pećima, toplim kupeljima u kući, sa kras.

nom bašćom pred zgradom, prostranom garažom, a
iza zgrade sa veoma opsežnom baštinom sa cvijećem
i svakovrsnim nasadima, od:kle je divan pogled na
cijeli Gruž, Lapad i na sve okolne otoke, u kojoj _
baštini ima i vlastitu mljekarnu, i t, d., i t. d., i ta-
kav hotel odrediti u ll. (drugu !!) klasu 1! .A_ma gdje
žive dotični odbornici !? Je.li im ikada do ruku do-
_ pala putnička

 

«,. prvorazredna knjiga adresar »Ba-.

decker«, što se redovito izdaje u Londonu, koja do-
nosi adrese i upute samo i jedino onih hotela, koji
spadaju u I. red svjetskih svratišta, i u toj je knjizi
na doličnom mjestu gruški Grand Hotel »Petka«,
Neka znadu i to, da redakcija rečenog adresara ne će
ponipošto unijeti u svoj katalog nijedan svjetski ho-
tel, ako prvo nije bio svestrano pregledan od redak-
cijonalnog im putnika-stručnjaka. A u hotelu »Petka«,
ko što smo se dobro informisali, bio je glavom i sam
redakter iz Londona, koji je suviše i osobno pohva-
lio vogjenje, uregjaj, čistoću, red i komfort hotela
»Peika«, i to prije nego što je bio pomovno i sve-
strano najmodernije renovisan, Nigdje u svijetu nema
5 klasa hotela, već najvećma tri, i najuputnije bi bilo,
da se hoteli »Imperial«, »Petko«, Odak i »Lapad« _
uopće, isključe iz klasa. D+ pak sve ovo o hotelu i

h

i

 

 

»Petka« potpuno odgovara istini, željeli bi smo da se
osobno dogje osvjedočiti gosp. Općinski Upravitelj.
Čujući o njegovoj zauzetnosti i objektivnosti, držimo
da će to i učiniti. Tako še i u tome doprinijeti na
zadovoljstvo Gružana, i tim odstraniti me samo štetu
nego osobito ono poniženje, koje je tom zaslužnom
hO'elu uaaešeno. Na ovo pak, što se nozabavismo hote-
lom »Petka«, ponukovala nas je ne samo upućenost,
nego i barnost prama g.g. Wregg, koji su našem Gružu
dosta koristovali i koristuju i prometom stranaca i
svojim plemenitim. dobročinstvima, a koji hotel služi
na ponos ne samo Gruža već i Dubrovnika. G.g.
Wregg zadužiše nas harnošću i radi njihovog pozra-
tog izglednog srca i požrtvovanja prama našim siro-
masima, kojima su mnogo doprinijeli nadasve kroz
sve dugo vrijeme rata, uprav mnoge spasili od smrii
glagja, osobito sjetivši se u tom pogledu strašnog
doba od godine 1916 sve do pred i rata, pa još
i dandanas mnoge pomažu, a to su djela, koja se ne
smiju i ne mogu zaboraviti. Neka nam a g.g. Wregg
izvinu, što ovo spomenusmo, jer radi njihove poznate
čednosti znamo da im ne će bili ugodno,
smatrali potrebnim da progovorimo koliko u ime istine
i pravice, toliko i da ovom prigodom izrazimo dužnu
zahvalu u ime brojnih gruških i lapadskih harnih _
siromaha. — Još nekoliko Gružana.

 

 

 

i
ali smo |

 

 

raja LI

  
 

 

Narodni poslanik Pučke Stranke g. Stanko Banić
upravio je u parlamentu upit na ministra financija o;
kaznama udarenim na proizvagjače duhana u Konavli- i
ma, te je zahtjevao ukinuće kazne. Na tu interpelaciju |
dobio je slijedeći odgovor:

G. Stanku Baniću, nar. oo

Na Veše pitanje od 29 marta 0. g. o kaznama pro- |
izvagiačima duvana u župi Stravče, uk rovačkog kotara, |
radi mane predaje gajenog duvana u g. 1919. režij-
skoj upravi čast mi je ma osnovi dobivenih informacija
dati Vam sljedeći odgovor : i

Po monopolskom zakonu, koji važi u Daimaciji, |
dužan je svaki gojiteli, da preda režijskoj upravi.
cijelu procijenjenu količinu duvana, a u slučaju ueo-
pravdanog maajka, kažniava se propisanom novčanom
kaznom i gubi pravo na gajenje duvana. Š

U predprošloj 1918 g. bili su u sličnim slučaje
vima usljed tadanjih izizitn prilika oslobogjeni kaz.
ne svi gajitelji duvana. Posljedica toga bila je ta da.
je manja predaja duvane, u idućoj 1919 g. trostruko.
poskočila. Od 4676 proizvagjača, koji su M prošloj;
godini gojili duvan u neokupiranom dijelu Dalmacije, .
ne predadoše državi 2810 gajitelja glavni i bolji dio
ljetine, te se u toj pokrajini moglo da otkupi jedva:
trećina ukupne berbe duvana, dočim su ostale dvij
trećine najbolje ljetine prodane trgovcima, koji se bave:
kriomčarenjem. Pojmljivo je, da se uslijed ovog kriom-
čarenja sa duvanom nanijela dvžavi ogromna šteta.

Prema ovome, bilo bi po državu štetno, da se
proizvagjači, koji su manje predali davan, oslobod
'zaslužene kazne. Potreba nalaže da se energično na
stane na suzbijanju ovih štetnih pojava. Opravdanja
koje okrivljeni proizvagjači iz mjesta Brotnice, Dube,
Jasenice, Stravča i Šilješki navode, u cilju, da otklone
od.sebe odgovornost radi manje predaje u duvanu
nijesu dovoljna, da obesnaže sumnju opiuživanja.

"Štete na duvavu proizvedene elementarnim nepo
godama uvažene su od režijske uprave, te je svak
proizvagjač bio u mogućnosti, da preda državi količi
duvana, sa kojom je stvarno zadužen. Za dokaz o
može poslužiti fakat, da je dobar dio proizvagi:
potpuno predao procijenjenu količinu duvana, doi
“kod okrivljen h iznosi najmanje. 40 do 75% — da
magijske prenaša pil Na berbe. e