Sine

NARODNA SVIJEST

Br. 36

 

je taj savez formalno priznanje onih veza, koje su od
vajkada postojale izmegju ova dva naroda i da ide
za poboljšanjem njihovih kulturnih, političkih i go-
spodarskih veza i za osiguranjem mira u interesu
Saveza Naroda.

Opaža se ujedno očito nastojanje Bugarske, da
se približi ovom savezu malih država, a napose Ju-
goslaviji. U tom pravcu je značajan razgovor, što ga
je prošlih dana bugarski poslanik u Beogradu imao
sa saradnikom jednog bečkog lista.

Bugarski poslanik naglasuje, da Bugarska želi
jedino mir, da se tako u unutarniosti ojača. Bugarska
vlade, da pozna samo jednu politiku, a to je politika
socijalnog jačanja i izmirenja sa susjedima. Bugarska
želi anfantu sa svojim susjedima. Antantu, koja se
osniva na razumu i pravednosti. S Jugoslavijom se i
Rumunjskom poboljšavaju naši odnošaji iz dana u
dan, veli bugarski poslanik.

Dao Bog, da se svi slavenski narodi već jednom
nagju skupa u jednoj ne »imaloj«, nego velikoj sla-
venskoj antanti.

 

 

Odjeci s Orlovskog sleta u Mariboru.

»Samouprava« donosi odulji izvještaj o crlov-
skom taboru u Mariboru iz koga vadimo neke siavke :
»U današnjoj slobodnoj državi mašoj vi katolička
braćo imate sva prava slobodnih gragjana. Verujte u
iskrena osećanja i duboku prožetost ravnopravnosti
nas Srba, nas pravoslavnih. Srbi ne iraže nikakve
hegemonije ni prvenstca, ni političkog ni verskog.
U pravoslavnoj Srbiji i katolici su bivali ministri vera
i crkve, ministri vojni i generali. Čnvajte veru, jer bez
vere nema ni morala ni etike. Zovite se katolici, nitko
vam od slobodoumnih ljudi zameriti neće i ne sme,
jer svi smo mi i vaša braća i pravoslavni i musli-
mani ravnopravni sinovi naše zajedničke majke, naše
slobodne države Srba, Hrvata i Slovenaca. Mi smo
jedno i mi hoćemo svi jedno: jednu zemlju, jednu
državu, opći i zajednički narodni i državni dom. Prvu:
reč vodiće naš vladalac uz zajednički parlamenat«.

Članak završava, da je krunu oduševljenja pred-
stavljao momenat, kad je posle trubnog znaka, usred
vježba, sa tribine objavijena depeša Regeniova, kojom
veoma toplim riječima i željama pozdravlja orlovski
slet u Mariboru. Naročito su silan aplauz izazvale ri-
ječi jednog od vogja orlovske organizacije, kojima je
istakao da se u ime cijelog sleta pokorno zahvaljuje
pozdravu i pažnji rezenta i naglasio, da regenst može
u orlovskim organizacijama da računa i da gleda u
najodsudnijim trenutcima kao na svoju najmoćniju 'i

najodaniju armadu.
*

Srbi slovenskim Qrlima. Predsjednik Orlovske
sveze primio je od srpskih gostova, koji su učestvo-
vali na mariborskom sletu, slijedeći dopis:

»Poštovani gospodine | Mi Beogragjani koji smo
bili na sletu naših Orlova — katoličkih orlova — od-
neli smo sa njega najbolje utiske. Mi Vam čestitamo
i želimo vam uspeha i istrajnost u borbi sa neprija-

teljem svojim — sa liberalnim Sokolom, koji je i ovaj _

put niskost svoje kulture na Bledu pokazao svojim
infamnim ponašanjem. Veoma nas je začudila drskost
Sokola i koji tvide da smo mi pošli na slet, misleći
da je to Sokolski, ili da smo bili prevareni. Mi smo
ovdje u Beogradu u našem klubu još u mesecu ja-
nuaru znali, da će to biti slet Orlova i još smo onda
bili spremni, da ako zatreba, odmah krenemo tamo.
To šta Sokoli tvrde, da mi uopšte nismo znali, da
Orao postoji, ne osniva na isuni. Mi smo znali za
njih, istina tek pre šest meseci i veoma nas je obra-
dovalo, da se liberalnom Sokolu stavio na susret ka-
tolički elemenat »Orao«, da ne bi u omladini i uop-
šte u narodu zavladala jaka liberalna struja i da se
očuva hrišćanski moral i da se korist otadžbini udru-
ženjem u kome bi manifestirao patriotizam, u kome
bi se razvila energija, čvrsta volja i ojačalo telo da
bi se danas, sutra moglo stati neprijatelju otadžbine
i crkve na susret odabranom vojskom i doviknuti mu:
»Quo vadis ?« Da će Orao nakriliti vremenom Sokola,
uvereni smo i jako nas veseli što će ipak vjera naših
otaca biti jača i pobudiće utopije sadanje generacije
— liberalnog naraštaja. Raduje nas naročito to, da ta
borba potiče iz naše otadžbine u koju sada spada i
Slovenija sa svojim sinovima, sa ugledom našim za
kojim sledovati može i samo ma čast služiti, jer o-
noga za takav energičan rad ima sam Slovenac, to
moramo prizilati, jer je to neosporna istina. Mi vam

- zahvaljujemo što ste nam izašli na susret svuda gde

smo bili, jer zbilja bili bi u mnogo nezgodnijem po-

ložaju da nije vaša pomoć bila tu, da nas iz nepri-
like izvuće. Ako ikada dogjele u Beograd, izvolite
kod nas odsesti, biće te primljeni raširenih ruku. Bog
živi! Braisxe pozdrave od budućih beogradskih Orlova.
(Slede potpisi.)

 

. O s

Dubrovačko vezivo na Radišinoj izlož-

bi u Zagrebu.

G. V. M. napisao je u Zagrebačkoj. ,Naro-
dnoj Politici“ prikaz Radišine izložbe. Za informaciju
naših čitatelja donosimo ovgje što kaže o dubrovačkom
odjelu na toj izložbi :

»Najvećeg je udivljenja dostojna dubrovačka soba
sa svojim mnogobrojnim radovima. Sitno tankočutao,
filigramsko vezivo prvorazredno je u čitavoj izložbi.
Harmonija smirenih boja, tankočutnost poteza i ot-
menost veza zadivljuje svakog, koji ima osjećaja i
shvaćanja za minijaturne ljepote. Pravi je to odsjev sta-
rog Dubrovnika velikoga i ponosnoca, premda terito-
jalno malenog. Izmegju dubrovačkoga veziva najvred-
nije su i najukusnije izragjeni starinski vezovi, takozvani
crni vezovi, iz 16. i 17. vijeka, koji se specijalno na-
zivlju, prema podlozi u ošvu, zlatnica, žutnica i bijelnica.
Uz njih se prislanjaju ugogjenošću boja, tankom  os-
ječanošću kompozicije i otmenim radom konavoske
kadifače, koje čovječje oko smiruju i ublažuju, jer su
kao i svi stari dubrovački vezovi omašteni u biljnim
bojama.

U dubrovačkoj se sobi odlikuje kao prvovrstni
preciozilet album starih dubrovačkih čipaka, sakupljen
od ggjice. Jelke miš, nčiteljice u Dubrovniku. Skrajna
finesa, vlasteoska otmenost i vladička tančina, s bazom
narodnih motiva uglagjenošću talijanske renesanse
odrazuje se u njima i zadivljuje gledaoca.“

Našim iadenicama čestitamo na uspjehu!

 

Dopisi.
Budva, 16. 8.

Gosp. uredniče ! U jednom nekidašnjem broju
vašeg cij. lista priopćili ste putem jednog amošnjeg
dopisa tačnu i vjernu sliku one intrigantske čokori-
lovske figure koja se zove Š. B.... žandar! Mislim
da ću poslužit dobroj stvari, ako vam prikažem za či-
tatelje »Narodne Svijesti« i drugu jednu bratsku mu
hrvatoždersku i antijugoslavenšku kreaturu u osobi
L. R. financijera, (razumije se bivšeg austrijskog!) Ne
znamo što je njega — kojemu pod Austrijom nije ni
vlas s glave pala — potaklo da po uzoru svog gveli-
kog meštra Čokorila, k. u.k. redakteura »Sarajevoer
Tagblatta« blati i opada sve što je hrvatsko i jugo-
slavensko, kao što ne znamo ni to, kako vlast može
da ovakove individue trpi u svojoj službi, danias, kad
naše narodno jedinstvo kao temeljna državna ideja
mora u prvom redu bit propagovana po državnim
službenicima.

Onomadne pristao je u luci iedan trabakul iz
Italije. Jednom prisutnom Hrvatu Dalmatincu spome-
nuti R. stade predbacivati, da su mu to »patrioti« i
sunarodnjaci (valjda zato jer je spomenuti Hrvat ro-
dom iz Korčule !), na što mu on odgovori, da je on
pravi, pošteni i rogjeni Hrvat. ,Svi ste vi Hrvali au-
strijanci, puzavci i špijunčine“ itd. izbaci R. i — ostade
živ! Kad ne bismo znali, ko je jedan R. mogle bi
možda njegove uvrede izazvat reakciju, no ovako se
je prešlo preko toga. Bilo bi suvišno komentirat, 'a
još suvišnije dementirat R. izraze o ,Špijunčinama“
i ost. danes kad na konfidentskim listinama u Boci
procenat ,Hrvata“ (stavljam megju navodnike!) mora-
mo mikroskopom tražit. ,

G. politički povjerenik je hvalevrijedno pozvao
k sebi R. i strogo ga opomenuo, da se čuva ćorava
posla. Spisi su poslani dalje, pa je nade da ovom
drskom i antipatičnom provokateru neće proć glatko.
Idemo da vidimo. Hrvat-unitarac.

Općina Zaton-Orašac.

Od vladinog komesara _u Orašcu  primismo :
Pozivljući se na »Zakon o štampi«, molim da na do-
pis iz općine Zaton, objelodanjen u br. 34 »N.' S,
uvrstite ovaj ispravak :

1. Nije istina, da sam uskratio dozvolu »Mjesnoj
Državnoj Zaštiti Djece i Mladeži« za obdržavanje sjed-
nice u opć. dvorani za proslavu »Dječjeg dana«; nego
je istina, da nije bilo moguće udovoljiti »M. D. Z.«
da drži sjednicu u opć. dvorani, u kojoj je smješten
opć. ured i opć. arhiv na otvorenim policama.

2. Nije istina, da sam zahtjevao, da mi se svi spisi:

>M. D. Z. izruče; nego je istina, da sam od »M.D.Z.«
zahtjevao izručenje spisa, koji pripadaju opć. uredu,
a nalaze se kod »M.D.Z.« \

Ni Ai

 

sasma formalne naravi. Raspravljao je pitanje foruma,

“ revolucija i Wilson, prema kojemu se ni u kojem slu:

 

 

3. Nije istina, da se ja mučim da uvedem zove
razdore i baš stranku demokratsku, nego je istina,
da se ja mučim, da onaj tko nema steče povjerenje u“
Jugoslaviji, i da ga osvoji misao marodnog i držav.
nog jedinstva; napose da se trudim, da u općini do.;
gje do dogovora i do sporazuma, kako to dokazuje.
sastav opć. odbora. |

4. Nije istina, da sam daš ja dneva 8. ov. mj. o.!
tvorio u prisutnosti desetak ortaka demokratsko poli-
tičko društvo »Težačka Sloga« u Trstenomu ; nego je
istina, da je dneva 8. ov. mj. »Pokretački odbor« o-.
tvorio, po »Pravilniku« i po volji svojih članova čisto
težačko staleško društvo »Težačka Sloga« u Trste.
nomu, i to uz učestvovanje najuglednijih Trstenjana
i moje. \ i

5. Nije istina, da mi pripadnici drugih odlomaka,
kojim bih preporučao to društvo, odgovaraju : stranka,
koja nema nikakvog kulturnog vjerskog programa,
nema vjere 1 njezino poštenje. i

 

  

 

Opć. upravilelj Stijepo Kastrapeli, vl. povij. |

 

Iz Jugoslavije.

Sastav Pokrajinske Vlade za Hrvatsku i Sla-
voniju. Na sjednici je ministarskog vijeća neki dan ko-
načno riješeno pitanje pokrajinskih vlada. Pokrajinska
je vlada u Zagrebu sastavljena ovako: Ban: dr. La.
ginja (nar. klub); podban: Milan Rojc (dem.); pro«
svjeta: dr. Bazala (nar. klub); socijalna politika: dr
Markulin (pučka stranka); zdravlje: dr. Dežman (nar,
klub); pravosugje: Giurković; poljoprivreda: Deme-
irović (demokrata); trgovina : Gjermanović (radikal)

  

 

Pokrajinska vlada za Bosnu i Hercegovinu
U Bosni je pokrajinska vlada ovako popunjena: So
cijaina politika: Josip Pogačnik (pučka stranka); po:
ljoprivreda: dr. Josip Audrić (pučka stranka); trgovi-
na: Badovinac (težačka stranka); ishrana: Janković
(težačka stranka). Ostala su povjereništva podijeljena
megju radikale i demokrate. Radikli su dobili pred-
sjednika a demokrati podpredsjednika vlade. i

Rezultat općinskih izbora u Srbiji. Prema do
sada poznatim rezultatima dobile su pojedine stranke
kod općinskih izbora u Srbiji ovaj broj općina: radi-
kali 594, demokrati 574, neutralci i50, zemljoradnici 68
komunisti 37, demokrati i radikali sporazumno 32, Te
publikanci 2. i

 

 

  

   

 

  
 
     

Bolest dra Korošca. Dr. Korošec bio se je oz
biljno razbolio od influence, ali bolest kreće pomalo
na bolje. On će domalo krenuti na odulji dopust u
Maribor. Za vrijeme odsustva zamjenjuje ga ministar

gragjevina g. Joca Jevanović.'

Dolazak g. Terseglava u Ljubljanu. Dne 26/8
u 10 sati na večer prispio je u Ljubljanu nakon šest
godišnjeg boravka u Rusiji glavni urednik »Slovenca«
g. Terseglav, koga je mjesni »Rad« po obnovašku
napao. Na kolodvoru ga je dočekalo veliko mnoštvo
gragjonstva, Orlova, radništva i gjaštva. Pozdravili su
ga predsjednik Orlovske sveze g. Pirc, Kremžar i je
dan akademičar. Razvila, se povorka i uz sviranj
glazbe prošao je g. Terseglav kroz grad. Pred Ju;
slavenskom tiskanom govorio je mnoštvu g. Ter
glav o potrebama naših organizacija. u

   
  
    
  
   
   
 
  
 
 
  
 
 
   
 
  

Zbor poslanika okupiranih područja. Od 21:
93/8 održavao se je u Zagrebu trodnevni zbor narod
nih predstavnika iz okupiranih krajeva. Zbor je bio
koji bi predstavljao okupirane krajeve. Prisustvovali
predstavnici svih stranaka, koje imadu u, Zagrebu :sv
organizacije. Rezolucija naglašava naše stanovište U
pitanju samoodregjenja, kako ga je formulirala ruski

čaju ne odričemo naših okupiranih krajeva.

| Zakon o skupoći. Ministarski savjet je zaključio,
mit.sitar za socijalnu skrb donese zakon proti skupoći;

a

“Rekonstrikcija dalmatinske vlade. Dr. Krs li
je predao svoju demisiju, jer po megjustranačk
sporazumu i u pokrajinskoj vladi moraju biti zastupan
sve stranke, a to njemu nije pravo. Nadao se je valj
da će uz intervenciju stranih vlasti ostati, boz kontro
sa svojim prijateljima i dalje na vladi. Naša je centralne
vlade, koja, što je i naravno, neće dopustiti da s
nji jugoslav. suverenost barem u neokupiranoj Dala
ciji, odlučila, da će u tom pogledu odbiti svako /
uplitanje, na koje se je Dr. Krstelj indirekte poz