%
<
Br. 40. : DUBROVNIK 29. rujna 1920. God. II.
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 7. Di svaliek sri a Oglasi, zahvale i priopćena po i čijenika. — Odgovorni
—— Plativo i utuživo u Dubrovniku — urednik N, Fantela. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti, - —
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare, Pojedini broj 2 Kr. I Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se :ne vraćaju
Bee gE ni ž s. -. mini SE ši
+ =
Pred boo. u praksi neodrživim. Čisti k$munizam po sebi nebi svrhe. Narod traži jasna načela. Narod voli, da mu
e
Do izbora nas za konstituantu dijele još samo
dva mjeseca. Na 28. studenoga bit će provedeni iz-
bori u cijeloj državi. Taj dan će ostati zapisan debe-
lim slovima a povijesti našega naroda. Djelo našeg
ujedinjenja, koje je provedeno doduše voljom cijelog
naroda, nije ipak dobilo još formalnog pečata sa
strane naroda. Narod će tek na 28. studenoga svojim
glasom potvrditi ono, što su njegovi prvaci u djelo
| proveli.
Da je narodno ujedinjenje zaista već dobilo po-
tvrdu od širokih slojeva naroda najbolje dokazuju ove
dvije godine »privremenog« života. I ako je u zemlji
bilo dosta nezadovoljstva, ipak nije bilo ozbiljnoga
glasa naroda, koji bi porekao ono što su njegovi pr-
vaci stvorili. Nezadovoljstvu naroda nije bilo uzrokom
ujedinjenje našega naroda, već način uprave. Nema
dakle sumnje, da će utvrgjenje jedinstvenosti države
na konstituanti biti samo jedan formalni svečani akt
| predstavnika, koji će se moći legitimirati punomoćju
naroda. Nadamo se, da u konstituanti ne će biti niti
jednoga glasa, koji će i najmanje pomutiti taj vele-
bni čin.
Uz zadaću, da manifestira imati će konstituanta
Li drugih kud i kamo težih zadaća. | tu, kako sada
| barem izgleda, neće biti jednodušnosti. Uprava i na-
čin vladanja u mašoj državi izazvali su i do sada
koje je znalo poprimiti i neprijatnije oblike. ai
Glavna će dakle zadaća narodnih predstavnika
na konstituanti biti, da dadu državi ustav, da usta-
nove kako će da funkcijonira državni organizam.
Izbori su već raspisani. Izborni je zakon kod
(nas prihvatio moderno načelo, da se ne glasuje to-
liko za osobe, koliko za stranke ili bolje za načela.
Svaka stranka je dužna, da pred narod iznese svoj
| program, to jest načela, po kojima će raditi. Ako je
(to dužnost svake stranke u opće, ta je dužnost sada
još i veća. Konstituanta će morati da uredi našu dr-
žavu. Morati će, da dade cijeloj državi zakone, koji
|će je urediti u socijalno-gospodarskom, kulturnom i
| državopravnom pogledu. Dužnost ie dakle svake
|stranke, da na svako ovo pitanje tačno odgovori.
|Ne odgovori li pa i na samo jedno od ovih pitanja,
znači da traži od naroda opunomoćenje na nešto, ne
veleći na što. To bi značilo prostu prevaru, isto kao
kada bi netko izmamio potpis na praznu mjenicu, a
| poslije je sam ispunio na onu svotu, koja mu se svidi.
Na taj bi način dotični, koji je potpisao, mogao biti
materijalno i upropašten. Rijetko se nagje tako ludog
| čovjeka, koji će potpisat mjenicu, a da ne zna na
\koju svotu. Konstituanta pak ne odlučuje samo o
|imetku pojedinca, o porezima, nego i o životima
| ljudskim, dapače i o onome, što je čovjeku svetije i
| od samog imetka i vlastitoga života. Onasće odlučiti
(0 životu materijalnom i duševnom našeg potomstva.
|Kad se sve ovo imade pred očima, svatko će se mo-
[rati da duboko zamisli prije nego li dade svoj glas
jaa koju stranku.
Mi u Dalmaciji imademo do sada u glavnom
ki stranke, koje dolaze u obzir kod hrvatskog pučan-
(stva. To je stranka demokratska, komunistička i pučka.
(Program Pučke Stranke je svakome poznat. On dava
odgovor na sva moguća pitanja, kulturna, državo-
i i socijalno-gospodarska. No me samo, da je
(njezin program javan, jer se papir dade i najljepšim
riječima našarati, već je i djelom kroz par decenija u
Sloveniji pokazala, do kojeg stupnja napretka može
Narod, a napose seljaštvo doći, ako se na temelju nje-
žinog programa organizuju.
I druga stranka, naime komunistička, imade ja-
no odregjeni program. Program komunistički nije tek
X jučer. Komunista je bilo još prije Krista. Pokušaji
U se u komunističkim općinama izjalovili i pokazali
mnogo nezadovoljstva i negodovanja megju narodom;
bio ružan, ali samo megju\angjelima bi se mogao
održati. Po gotovu je meodrži komunizam na temelju
materijalističkom, na koji ga temelj postavio Marks.
Što zapravo hoće tai. poznato je već sva-
komu, a naš seljak neće ni,da čuje za komunističku
stranku, koja bi ga htjeta lišlti vlasništva. Seljak neće,
da se ukine privatno vlasništvo, nego da se ustavnim
putem, a ne silom provede reforma u obziru sredstva
produkcije, a napose reformi agrara, I zato komu-
nistička stranka može naći odaziva samo megju dije-
lom gradskog radništva, ve bi Rtjelo raditi 6 sati
dnevno, a seljak znade da treba, osobito u neko doba
godine, da radi i danju i(noću, jer inače propada
trud od cijele godine. š
Treća stranka je t. zv. demokratska, koja megjutim
osim toga imena nema ništa demokratskog u sebi.
Njezin program nijesmo doduše nigdje vigjeli tiskan.
Ali nema danas čovjeka, koji taj program nepozna, a
najbolje ga svaki dan osobilo siromah osjeća na praz-
nom želudcu, obješenoj kesi, a gdje koji i na svojoj
grbači. Kulturni program smo upoznali Davidovićevom
osnovom glede ukinuća vjeronauka, riganjem demo-
kratske stranke na papinstvo prigodom imenovanja
Akšamovića gjakovačkim biskupom, ukidanjem katolič-
kih vjerskih društva u Bosni, Kanzelparagraphom i
bezbrojnim drugim njihovim nacrtima.
Kao simbol njihovog gospodarskog programa
može služiti izvoznica. je
_ U državopravnom pogledu su_ za centralizam.
Vlast se ima sva centralizirat u Beogradu, pa makar
narod od toga imao bilo koju štetu. O pogubnosti su
se centralizma za našu državu uvjerili i mnogi srbijanski
političari, koje ne goni neka luda ambicija, da sve
mora biti centralizovano u Beogradu. Pravom Jugosla-
venu ima biti jednako drag Zagreb, kao Beograd ili
Ljubljana. Tko nije za taj njihov centralizam, šalju ga
»demokrati“ neka seli k Madžarima ili Talijanima. No
oni imadu i drugih sredstava za provogjenje svog cen-
tralizma osim izgona, a to su batine. Simbol dakle
njihovog državopravnog programa jest batina.
Sreća je za naš narod, da su od ujedinjenja do
konstituante prošle pune dvije godine, pa ih je narod
mogao upoznati. Pred dvije bi godine bili mnogog i
mnogog prevarili. Danas ne ireba ,demokratiji“ razla-
gati svoga programa, svakomu je on vrlo dobro poz-
nat. Pa niti u onim krajevima i varošima, koje su
smatrali svojim kulama, nesmiju se danas ni pojaviti
pred narodnim gnjevom. Samo nemoćno bjesne i rigaju
na Pučku Stranku svoj demonski otrov. No uzalud im.
Sada su se uhvatili drugog opasnijeg sredstva.
Hoće da u mutnom love glasove naroda. Hoće neku
tobože neutralnu straku bez načela i programa.
No uvjereni smo, da im ni t9 ne će pomoći. Naš na-
rod nikomu ne dava punomoći bez da znade na što
ga ovlašćuje. Pa sve da bi bili izabrani i najpošteniji
ljudi mogu li oni znati što narod hoće. Oni bi dakle
bili falsifikatori volje naroda. Pa što može par ljudi
samih učiniti ? Narod imađe jasna načela, on hoće, da
ga i zastupaju ljudi jasnih načela. Narod ne će, da ga
zastupaju razni t. zv. ,divljaci“, jer bi time sam sebe
ponizio priznavši, da u ove dvije godine nije ništa
naučio, pa i još nije na čistu kakva bi trebala da bude
ova država, a kakva ne smije da bude. — Neka dakle
ova gospoda ostave posao. Ako ona ne znadu što
hoće, naš je narod danas na čistu. Hrvati danas traže
od svojih zastupnika, da osiguraju ravnopravnost svih
plemena. Kršćani traže od svojih zastupnika, da nitko
radi svoje vjere ne bude zapostavljen, a svakoj vjeri,
da se pusti sloboda. Težaci traže od svojih zastupnika,
da se na njihove produkte ne okorišćuju lihvari i izvoz-
ničari.. Činovnici traže pristojnu plaću, a radnici, da
ih država zaštiti od izrabljivača. Narod dakle imade
tačno odregjen program. Neka se ne misli, da će se
moći izrabiti narodno nezadovoljstvo u neke tamne
dogje komunista i demokrat i reče što je, nego da
mu dogju vukovi u jagnjećoj koži, da ga zavedu. Neka
ovoj gospodi bude najboljom poukom poznata skup-
ština na Grudi, kad je neki gospodin mislio zavesti
narod nekim tobože neutralnim »obnovaštvom“, Narod
najviše vrijegja onaj, koji ga misli prevesti štono riječ
Žedna preko vode, smatrajući ga nezualicom.
Čitamo u novinama, da ,demokrati“ misle u ovu
nečistu rabotu unijeti i svijetlu osobu dra Trumbića.
Mislimo da im to neće uspjeti, jer dr. Trumbić pripada
jednako cijelom narodu i nema danas, mislim, stranke,
koja bi mu uskratila povjerenje, a uvjereni smo, da i
on ne će htjeti pokrit! grijene tolikih gulikoža, da tako
izvozničari izbjegnu pravednoj osudi naroda.
Varaju se svi zakukuljeni ,demokrati“, pa nazi-
vali se ,obnovaškim“ ili ,vanstranačkim“ imenom, da
se u ovako ozbiljnim vremenima dade u mutnome
loviti. Krojili oni svoju stranku na koji hoće način i
okršćivali je oni kojim hoće imenima, ne će zavarati
više veliku većinu našeg naroda, naše seljaštvo, koje
hoće, da. se osovi na vlastite noge u svojoj težačkoj
organizaciji pod okriljem Pučke Stranke te bira ljude,
koji istupaju sa jasnim programom, a lov u mutnome
u ova usudna vremena smatraju krivotvorenjem naro-
dne volje i zavaravanjem.
Pametan čovjek PODeuje samo jasno napisanu puno-
moć, a pošten čovjek, koji imade poštene namjere, samo
i tačno ograničenu punomoć pruža na potpis. — ĆIM.
Težački sabor za Dalmaciju.
11. i 12. listopada.
1. Prema želji vanjskih učesnika radi zgodnijih
prometnih sredstava Tažački sabor Pučke Stranke za
Dalmaciju bit će u ponedjeljak 11. listopada ove go-
dine, a ne 10. listopada, kako je to javljeno. Na Te-
žački sabor imaju pravo doći članovi Težačkih Vijeća,
pokrajinski pouzdanici stranke i svi oni koji se kao
pristaše Pučke Stranke pismeno ili usmeno prijave
Tajništvu Pučke Stranke u Splitu ili se prijave preko
naših pouzdanika u selu.
2. Težački sabor počet će u ponedjeljak u jutro
u 9 sati. Govorit će prvi naši govornici: O stanju u
državi obzirom na težaka; o agrarnoj reformi, gospo-
darskom pridignuću težaka, prehrani, porezima, crkve-
no-političkim pitanjima i o drugim potrebam težačkog
staleža u Dalmaciji, te o izborima. Sabor će trajati od
prilike do podne.
3. Istog dana popodne ostat će u Splitu i ma
sastanak doći samo izaslanici Težačkih Vijeća, koji će
osnovati Savez Težačkih Vijeća, izabrati upravu i po-
tanje se dogovoriti o najprečim interesima težačkog
staleža.
4. U utorak, 12. listopada, u jutro sastat će se
samo izaslanici Kotarskih Težačkih Vijeća s drugim
pouzdanicima stranke na sastanak Pokrajinskog Puč-
kog Vijeća.
5. Gdje još nije osnovano Kotarsko Težačko Vi-
jeće, neka se u sijelu kotara sastanu po 2 izaslanika
svakog Težačkog Vijeća te osnuju Kotarsko Težačko
Vijeće i izaberu, osim predsjednika i tajnika, još
3—5 izaslanika za Težački sabor i Pokrajinsko Pučko
Vijeće. Svako Težačko Vijeće neka izabere po 2 iza-
slanika za skupštinu Težačkih Vijeća u Splitu. Te-
žačka Vijeća i pouzdanici treba da nam do 30. rujna
jave imena ER i svih onih, koji će doći na
sabor.
Na sabor ki ostalih doći će 3 izaslanika
Hrvatske Pučke Stranke iz Bosne i Hercegovine.
Drugovima. i sumišljenicima preporučujemo da
učine svoju dužnost. Što više sela bude zastupano
na saboru, to veći će biti uspjeh za našu stvar i
naš pokret.
Tajništvo u Splitu daje usmeno i pismeno sve upute.
Tajništvo Pučke Stranke u Splitu.
zh