SE
NARODNA SVIJEST
Br. 41
prije oslobogienja. Pametni ljudi tvrđe, da je sloboda
pravo naroda, a ne bilo čija milostinja.
Sve i kad bi bilo tih pojava, koje se podbacuju
samo dijelu hrvatskog plemena, mislim da ne bi bilo
uputno ni patriotski tražiti reakcijonarne mjere, pa čak
i neko podjarmljivanje — što se jasno ne viče, ali se
prikrito razumijeva. Zar nijeste čitali povijest ujedinje-
nja drugih naroda, n. pr. Italije, zar ne živete i danas,
da ne vidite trzavice kod Čehoslovaka, gdje Austrija
nije upotrebljavala uzor nemoralna sredstva kao kod
nas, da izrabljuje Slovake proti Česima i obratno.
Kad se govori o dogogjajima u Hrvatskoj, mje-
šte strančarski prosugjivati — a svaka se pogreška
sveti, — ragje se poslužite riječima glasovitog lorda
Palmerstona, koji jednom poznatom prigodom reče:
,Vlade (governi) svojom okrutnošću i uopće lošom
upravouw sile podanike na ustanak, a zaboravljaju da
su one (vlade) pravi i jedini uškači pobune i da bi
ove trebalo zbacili.“
Er hoc aliquando meminisse juvabit!
Pouka o izborima.
(Nastavak.)
3. Kandidatske iiste.
Po bivšem (austrijskom) izbornom redu Dalma-
cija je bila razdijeljena u 11 izbornih kotara, od ko-
jih je svaki birao po jednog poslanika. Po novom
izbomom redu, kako već spomenusmo, Dalmacija je
razdijeljena samo u 2 izborna okruga, od kojih ovaj
što je danas slobodan, bira skupa 11 poslanika. Tko
glasuje, daje glas za tako zvanu kandidatsku listu, a
ne za ovoga ili onoga kandidata. Svaka stranka, koja
će u ovom okrugu stupiti u izbore treba da sastavi i
sudu predloži svoju kandidatsku listu od 11/11. do
21/11. Na toj kandidatskoj listi bit će napose napi-
sana imena devetorice kandidata, napose dvojice kan-
didata. Jer za onih prvih 9 kandidata ne traži se, da
su školovani, a za ovu zadnju dvojicu zakon traži da
su svršili koju visoku školu: sveučilište, akademiju,
bogosloviju. Ova dva zadnja moraju imati svaki svoga
zamjenika, koji su isto tako školovani. Koliko bude
stranaka u izborima, toliko će biti i kandidatskih li-
sta. Kandidatsku listu treba da potpiše 100 izbornika.
5. Glasovanje.
Glasuje se kuglicama, koje se bacaju u kutije.
Koliko bude kandidatskih lista, toliko će na svakom
birališiu biti kutija, a svaka će kandidatska lista biti
psilijepljena na svoju kutiju. Biralište se zove zgrada
u kojoj se glasuje. Ako je zgrada malena, onda bi-
ralištu pripada i zagragjeno dvorište te zgrade. U sobi.
gdje se glasuje može da skupa bude najviše 3 gla-
sača. Glasač je dužan da glasno i jasno kaže svoje
ime, prezime i zanimanje. Predsjednik biračkog od-
bora dade mu u desnu ruku jednu kuglicu birač za-
tvori ruku i položi je redom u sve kutije, a kuglicu
ispusti u onoj kutiji, koja nosi kandidatsku listu za
koju hoće da glasuje. Kutije i kuglice su takve, da
se ne čuje kad se ispusti kuglica. Kad je obredao sve
kutije, dužan je otvoriti ruku za dokaz da je glaso-
vao te se odmah odaleči. Na taj način nitko ne može
znati za koju je listu tko glasovao. To znači, da će
svak moći da glasuje potpuno slobodno.
Nijedna vlast nema prava da birača pita za koga
je glasovao. Nitko ne smije na biralište doći oružan,
pa ni žandar, već samo u slučaju da ga predsjednik
biračkog odbora pozove da upravi red.
Ako birač ne zna čitati, dužan mu je predsjednik
pročitati kandidatske liste, i to ime samo prvoga od
devetorice i ime prvoga od dvojice školovanih, a pred-
stavnih svake stranke može da mu kaže, kojoj stranci
koja kutija pripada. Predstavnik Pučke Stranke bit će
uvijek kod kutije koja pripada Pučkoj Stranci. Birač,
koji ima betežnu ruku, može sobom dovesti puno-
moćnika, da on za njega baci kuglicu.
Na dan izbora, na dan prije izbora i na dan po-
slije izbora, moraju biti sve krčme zatvorene, to jest,
zabranjeno je svako točenje ili davanje žestokih pića
ma bilo na kakav način.
Općina je dužna da 10 dana prije izbora (18/11)
razglasi mjesto gdje će se glasovati i zgradu (birali-
šte) u kojoj će se glasovati.
7. Birački odbor.
Svako biralište imat će svoj birački odbor. Pred-
sjednik je sudac ili sudski činovnik ili do potrebe koji
drugi visokoškolovani čovjek (n. pr. svećenik). Općina
imenuje za člana jednoga od svojih odbornika, koji
imaju pravo glasa. Svaka stranka ima pravo odrediti
svoga predstavnika i njegova zamjenika, kao člana
biračkog odbora. i
\
Dopisi.
Kotor.
(Nered grada Kotora). Nije za čudo ako stranci
kritiziraju naš grad, kada smo i mi gragjani doživjeli
da ga moramo kritizirati, videći, da danomice u sva-
kom pogledu onaj nered raste.
Na primjer obala izgleda kao jedna koliba uvijek
natrpana konja i drugih materijalskih predmeta. Gra-
gjanstvu, koje je po običaju šetalo obalom, to nije više
moguće, radi konjskog smrada i velike prašine, jer se
obala više ue polijeva, u večer nema nikakove rasvjete,
te izgleda kao da se nalazimo u pustinji. Automobili
iriče na vas mal bez fenjera tako da će jedne večeri
na Obali biti žrtava. Mostovi, koji dijele Kotor-Skaljare,
Kotor.Dobrotu u pogibeljnom su stanju. Kroz vrata
šurania nije moguće proći od guusnoće, takogjer na
vratima pazara ispod mosta leže sa svake sirane depo-
siti smeta, na desnoj strani pokraj drvenog mosta za
proći na vojničko vježbalište i tu leži gomila smeta.
Kroz Centralna vrata od grada, kada padne malo kiše,
nije moguće izaći na obalu od velike vode, što se
zaustavlja ispred gradskih vratija. U trgovište (imarkat)
strahota je uči od gnusuoće i smrada, te, izgleda
kao ciganski logor.
'Komu da se potužimoradi ovog nereda ? Naravno
Općinskoj Upravi, ali na žalost sve uzalud, jerje kod
nas sve različito od drugih gradova. Jer su kod nas u
Ooćčini na zapovjedi strani ljudi, koji samo gledaju
svoj interes i ne bave se za interes i dobrobit našeg
grada, jedino moramo pripoznati rad načelnika Vuko-
t'ća, koji je od velikog rada odro sve gaće sjedeći
cijeli dau u Trgovačkoj kefani, te kada mu na um pane
trči na rivu da po svoju cijenike povisuje a kada ga ko
pita, zašto io, on odgovara opet na svoju. Radi njegovog
patriotskog rada bilo bi pravo da mu se dnevna plaća
povisi od K 100 na K 150. Molimo općinsku Upravu
neka više postavi malo reda u našem gradu te da stranci
prestanu gas više kritizirati, ili će mo čekati dokle:se
u državi stvari urede? Kotoranin.
Ispravak. Na temelju $$. 19 i 22 zakona o štampi
pozivljem to uredništvo da u periodičnom časopisu
»Narodne Svijesti« izvoli štampati ovaj: Ispravak.
U »Narodnoj Svijesti« od 15. 9. 1920 br. 38 a
u rubrici »Dopisi« štampan je jedan članak pod na-
slovom »Igrane« koji počimlje ovako: ,U Igranima
još žive urbi et orbi poznati Antičić Petar, pučki uči-
telj, koji je za vrijeme rata dekoriran od Austrije
»krstom za zasluge“, ovako stilizovanu vijest isprav-
ljam : da ja nikad to odlikovanje nijesam ir.žio, i kad
mi je to odlikovanje došlo i ako su bila teška vre-
mena, ja to odlikovanje nijesam htio u opće niti pri-
miti i ako mi se je govorilo da sam to odlikovanje
dobio radi zasluge za lokalnu aprovizaciju i seosku
blagajnu.
Nije istina da sam. se hvalio da sam Jugosla-
venski detektiv već je istina da sam izjavio da ne bi
bila sramota biti jugoslavenskim detektivom kada i-
mamo ovoliko i stranih i/domaćih neprijatelja Ju-
goslavije.
Nije istina da sam ja tužbom gnusnom i ogav-
nom tužio poštanskog majstora Šarića, već naprotiv
je istina, da sam ja kao općinski donačelnik uz pres-
tavnike sela, iza kako su ostale bezuspješne sve opo-“
mene i savjeti, podnio na ravnateljstvo pošta jednu
tužbu objektivnu i konkretnu radi nereda kod poštan-
skog ureda u Igranima. Nije istina da je meni isti
Šarić u četiri oka spočitnuo moje sumnjivo rodoljubno
držanje, a naprotiv je istina da sam ja istog Šarića
radi takog držanja pred svjedocima opomenuo.
Nije istina da sam ja tužio bjegunca Barbarića
već je istina da su mjesni predstavnici samnom kao
donačelnikom općine Makarske zatražili od općine i
od poglavarstva kao redarstvenih vlasti, da se ne do-
zvoli Barbariću ,Margariti“ Veži i dvojici nezakonite
djece, da se nastane u našem mjestu, a to radi kon-
kretnih razloga tim vlastima priopćenih.
Nije istina da sam ja imao odnošaja sa bivšim
kotarskim poglavarom Giuppavich-em.
Petar Antičić, Nadučitelj i ravnatelj Seoske Blagajne.
Dodatak uredništva: Uvrštavamo ovaj ispravak
poznatog demokratskog“ mutikaše Antičića. Moguće,
da će i na ovaj naš dodatak za koji od dojdućih bro-
jeva doći ispravak, da on nije ,demokratski“ već ,van-
stranački“ mulikaša. No svakom onom, koji vidi dalje
“od nosa bit će jasno, da je to sve jedno, Tako je ne-
što po prilici, čini nam se, i sa ovim ,ispravkom“.
Megjutim, ako bude vrijedno naš će se dopisnik i na
nj osvrnuti. ; : #
Sugjuragi. U
(Obalnoj plovidbi.) Pošto je već nekoliko puta |
parobrod »Cavtat« prošao mimo naše mjesto Sugju- |
ragi, a da se utorpikom i petkom ne zaustavlja kao |
obično; to smo prisiljeni preko novina zapitati upra- |
vu: »Što je tomu uzrok da se naše mjesto ispušta |
iz reda obalne plovidbe«. Iz Sugjurgia društvo imalo /
je, i imalo bi i madalje dosta prometa. Eto i sada iz. |
velo se je oko 180 kv. rogača, za koje su morali tr. I
govci u lagjama i gajetama izvesti, pošto nema pa-
robroda. Pa ima prilično i maslina, da će se moći i i
ulje izvažati, Zamoliti je stoga upravu da uvede stari
raspored. i
Op. Ured. Nadamo se, da će Uprava Obalne |
Paroplovidbe udovoljiti pravednoj želji Sugjurana, nu i
tako da ne ošteti Lučane. Stoga nek parobrodić tiče A
neke dane Luku, a neke Sugjuragi, tako da bude od |
ruke i jednom i drugom mjestu.
Velaluka. "+
(Jematva). Ove godine, prije no obično počelo |
se kod nas trgati, pa je jematva u glavnome već do- |
vršena. Filoksera je uništila dobar dio vinograda, no |
ono što je ostalo i što je amerikanica, iznijelo je ove |
godine obilati rod, a vrst viaa je izvrsna. Puno je pri. | |
pomogla obilnoj jematvi lijepa kiša, koja je pala po;
Veloj Gospi, i koja je ne samo grožgju, nego i ma- I
slinama 1 zelju puno koristila. Maslina ima sva sila,
pravi dar Božji, da se ne spominju starci ovakova |
roda. I zeleni ima na izobil. Cijena mastu je velika. |
Općinski mast kupio je na dražbi trgovac Lovrić po.
K 2000 hehtolitar. Otrag malo došlo je iz Splita ne-:
koliko vaguna brašna i tako je narod za neko doba
provigjen hranom. Uostalom dobro, samo da čim prije“
otigju od nas nepozvani gosti. A
ANE DA ŠEN LA SORA LALA ONA SON Ka ODAO
Zašto sam pristaša PUČKE STRANKE?
1). Jer ona od svih stranaka najviše brani interese
puka, osobito seljaka. — 2). Jer je ona od svih stranaka |
najviše eršćanska stranka. — 3). Jer je ona od svih |
stranaka majpravednija stranka. — 4). Jer je njena
Seljačka Demokracija od svih stranaka naidemokratnija. -
5). Jer ona diži složno sa slovenačkim seljacima,.koji su |
od svih seljaka u našoj državi jedini dobro organizovani. |
s
DREVNA a NN NIN DANA aL LELAND ONO
Iz Jugoslavije.
Nemiri u Hrvatskoj. Na nemire se u Hrvatskoj!
navlaš nijesmo htjeli potanje osvrnuti, jer je to pi.
tanje dost« delikatno. Nijesmo htjeli o tom pisati dok“
se nije stvar malo bolje razčistila. Nije nam pošlo.
nezapoženo niti pisanje stunovite štampe, koje je po.
hrvatsko pleme bilo dapače uvrijedijivo. I neki mjesni.
listovi su pisali sa velikim nerazumijevanjem duše;
hrvatskog, a napose banovinskog seljaka, i vidjeli tu.
neku austrijanštinu. Znali smo, da je Itrvatski seljak.
znao i te kako da se »pusta« i proti Nijemcu i Ma.
džaru. Ovako prikazivanje ovih dogogjaja mogle bi
da ima rgjavih posljedica. Konačno se je stvar barem“
donekle ipak razbistrila, pred našim parlamentom.
Zastupnik je Bukšeg donio o tom intervenciju i iznio!
konkretnih primjera i dokaza, da su nemiri imali so.
cijalni karakter, a seljaštvo da je često bilo zapravo.
izazivano. : i
Osobito su duboki dojam na parlamenat učini
govori nar. poslanika Pučke Stranke dra. Janka S
raka i bivšeg ministra S. Protića.
Dr. Šimrak je u svom: govoru osudio držanj
beogradske štampe, koja je vidila u seljačkim nemi“
rima izliv plemenske mržaje. To ne stoji. Nemirima
su krive upravne vlasti, cijeli upravni sistem, krivi su
oni faktori, koji pod krinkom demokratizma i, narod
nog jedinstva hoće da postignu jedino svoje vlasti!
egoistične ciljeve, a da im doista nikako nije stalo do
narodnog dobra i jedinstva. Naši seljaci neće nikad;
pristati na narodno jedinstvo takve gospode, koj
ime toga jedinstva njima sve otimlju, biju ga i ub
jaju. Govor je d.ra Šimraka bio popraćen burni!
odobravanjem. i
Veliku je pažnju izazvao govor Stojana Protić:
On je naveo kao uzrok nemirima činjenicu, da je za
vladao vrlo slab osječaj dužnosti prema redu i a:
konu. Zato su krivi demokrati, koji su od prvoga po-
četka rovarili te svagdje širili pravnu nesigurno:
nepovjerenje. Velik je dio krivnje na vojnim i civi
nim vlastima, koje su: nekorektno, netaktično i br
talno istupile proliv naroda. Bilo je slučajeva gdj
blago rekvirirali i bez žigosanja. Mi-+ svi imamo
| uzdanja u našu vojsku, ali treba kazniti sv
nike, koji su brutalno postupali sa neukim seljac