sna
NARODNA SVIJEST
Br. 42
nje željeznične postaje u daljini cd 8 kilometara.
Vrijedni Kropljani ne misle samo ra svoj mate-
rijatni probitak, nego i ua duševni. Sagradiše svoj
krasni prosvjetni dom. Tu imađu svoju čitaonicu i
i knjižnicu. Tu se oni skoro svake večeri sakupljaju pa
čitaju ili slušaju predavanja gos. župnika ili koje
druge inteligentne osobe. Njihova omladina imade svo-
je posebno društvo, svoj pjevački zbor i glumački
odsjek. Pred par sedmica predstavljali su njihovi mladići
jednu komediju, a s tolikim shvaćanjem da bi ju mogliiz-
vagjati i na kazališnoj pozornici kakvog ovećeg gradića.
| Kropu su ,usrećili“ sa svojom organizacijom
vrijedni komunisti i imaju tu nekih 6 svojih pristaša.
Koji takogjer rade — plešu, opijaju se, ruše \slogu i
ono što drugi sagrade.
Braćo seljaci! Iznosimo evo sliku jednog sloven-
skog sela, da vidite tu što može prosvijetljen i podu-
zetan duh, te bratska sloga. Da upoznate koji je vaš
pravi prijatelj. 1 slovenskom narodu dolazili su svako-
jaki proroci, obećavali mu svega i svašta, al on je
stradao sve dok se nije okupio u svoju Pučku Stranku,
koja ga je podigla do tolikog blagostanja.
Zar ne možemo i mi istim putem? — Moramo !
Pouka o izborima.
(Nastavak)
$. Zakijučak glasovanja.
Kad sviši glasovanje, zaključati će se i zapečatiti
sandučići iz kojih je predsjednik vadio kuglice i davao
ih biračima. Prema spisku (listi) glasača prebrojit će
se, koliko je pristupilo svih birača te će se io na dnu
spiska zabilježiti i svi se članovi biračkog odbora
potpisati. Učinit će se zapisnik, kad je svršio izbor i
koliko je ljudi glasovalo. Nato će se redom otvarati
kutije. Predsjednik će iz prve kutije prvi brojiti kuglice
dok ih ne nabroji 100. Predat će ih članu općinskog
odbora, a onda predstavniku stranke kojoj kutija pri-
pada da ih oni prebroje; zabilježiti u zapisnik te dalje
brojiti istim redom i načinom. Kad svrši brojenje prve
kutije, brojit će se druga i redom sve ostale. Zaključit
će se zapisnik, koji će svi odbornici potpisati, udarit
će se općinski pečat, k tome pridodali glasački spisak
i azbučni birački spisak, metnuti u kuveriu i pod
općinskim pečatom adresirati na glavni okružni bi-
rački odbor u Splitu. Sve će to ostati na sudu. Od-
bor će izaći iz sobe, koja će se zaključati zapečatiti,
te će biti postavljena straža, koja nikoga za nikakav
* razlog ne smije puštati u sobu. Sutrada& (ponedjeljak)
uči će u sobu u 7 sati u jutro članovi biračkog od-
bora. Općini će vratiti kutije i ostalo što od nje pri-
miše, a predsjednik će uzeti kuveriu te s njom od-
mah otputovati u Split, da je predade glavnom okmi-
žnom biračkom odboru. S predsjedniko.n imoju prava
poći preštavnici kandidatskih lista ili njihovi zamje-
nici, koji to od njih žele.
Dopisi.
: Iz Općine Zaton.
Nekom pomutnjom zaboravili smo javiti kako je
naša pravedna borba bila ovjenčana uspjehom. Već
ma 11 septembra morao se je demokrat Kastrapeli o-
dreći uprave naše Općine, a dati mjesto onom čovjeku,
kojega su odbornici naše stranke bili predložili. Nego
proetjelo se je Kastrapelu, eda prekrije svoj prisilni
otpust, baciti sjeme razdora megju naše ljude ističući
kako je Pučka Stranka predlagala još dva za nas ne-
poznata čovjeka kao tobože člana naše strauke.: Dok
ovo odlučno sa. indignacijom odbijamo dotle izvješću-
jemo, da je s tom proračunanom osvadom promašio
svoj cilj a naše redove još bolje učvrstio. Daleko mu
kuća! Povjereništvo Pučke Stranke.
Iz Stonjske okolice.
(Lijepa li nam izgleda !) Otrag dana bio sam u
Dubrovniku i prijatelj me uvede na posebni sastanak,
što ga je držao zastupnik Banić. Baš sam želio čuti
i vidjeti g. Banića, o komu se toliko govori u našoj
okolici, Iz fakata, koje je naveo g. Banić najbolje se
vidi, kako naši ministri i demokrati bezglavo upra-
vljaju našom Mladom bogatom državom. Nije dakle čuda,
da u narodu vlada nezadovoljstvo današnjom vladom.
Kad u neko doba zasjedanja, začu se na ulici zviž-
danje i klicanje svakojakih izraza. Upitah prijatelja,
što je ono ? Ovaj mi rastumači, da protivnici čine
buku za inad Baniću i našoj stranci. Začudio sam se
i nijesam mogao vjerovati, da bi ze takova šta mo-
glo dogoditi u našem Dubrovniku, ali kad sam izi-
šao na dvor, osvjedočio sam se svojim očima gad-
nomu postupanju tih junaka. Bio sam u Amerikama
puno godina, po najvišim gradovima, te sam čuo i
vidio javnih skupština gdje bi.na hiljade naroda bilo
i pouzdanih sastanaka. ali ni jednom riječi, ne bi se.
skupštine ometale. Ako mnogim ne bi bilo poćudno
raspravljanje, oni bi drugi put držali skupštine njima
u prilog, a nitko ih ne bi smetao. Tako se radi u
slobodnoj zemlji, gdje se poštuje svačije ideje, a ne
silom, zviždanjem i prijetnjom zapriječivati narodu
njegove misli. Još nam »Rad« poručuje, da se ugle-
damo mi seljaci, kako treba raditi protiva Banići.
Zaisto nas lijepo svjetuje »Rad«! Al neka znadu go-
spoda okolo »Rada«, da seljak naš znade poštovati
svakoga, pa i njegovo mišljenje bilo vjersko ili poli-
tičko. Nego mi se čini, da današnja mladost dječur-
lija, za koje ie u ono doba noči bila kuća, a ne de-
rati se po ulicam, hoču zapovijedati starijim i još im
prijetiti. čudim se gdje su im roditelji i ćudio sam se,
koje su vlasti u jednome gradu, da onakova šta pušta-
vaju. Dok se evakovih stvari u nas dogagja ne spo-
minjite slobodu, jer ne znale što je sloboda, niti je
za takove sloboda. Prisutnik.
Vrgorac, 5. Oktobra.
U Vrgorcu ti je izgleda po nekomu sve komunističko,
boljševičko i protudržavro. Lete brzojavi, trube tele-
ioni, pisma se upućuju, rekbi: sve je u plamenu.
Ustanak žandara Makarske, Ljubuškog i Gradca. Ni
to nije dosta pa se traži odijel vojske! Propada kra-
ljestvo SH S! Ovako čini se Miloš Martinac u svoj-
stvu načelnika vidi, snuje i javlja. Apsi mladost, tuži
društva, privatnike i obrtnike. Udara globe i zabro-
njuje tjeranje obrta. Strah i trepet u Vrgorcu 111
A kad tamo: što se babi htjelo, to se babi
snjelo. Izbori su po srijedi ! »Mi, inteligencija mora-
mo ovu marvu srušiti;« a kod te marve Miloš, u
odlomku Stilja, traži da njega nose za zastupnika!
Nu otlepljen, povrativ se kući. U Vrgorcu traži i zove
na dogovor, a nitko se ne odazivlje, već mu spremili
za poputbinu sedam kriminalnih tužaba, Tako utu-
čena povalili ga s mjesta, na koje nije usijau, pa nek
više i ne niče. Tko zlo radi, a u dobro se uhva,
meso mu se i bez vatre kuha. Vrgorčanin.
Rijeka Dubrovačka.
(Prenos kostiju pokojnog župnika). Pred dvije
godine nemila smrt pokosi mladi, radišni život O.
Anastazija Pavelina, franjevca-Župnika u Rijeci Du-
brovačkoj. Kako nijesu imali posebnog groba, to su
ga privremeno ukopali u privatni. Nastojanjem tamo-
šnjih trećoredica i kćeri Marijinih, odlučilo se je sa-
graditi poseban grob dragom pokojniku u počast a
ujedno za slučaj potrebe drugoj braći, Pokojnikovi
prijatelji i štovatelji, a to je bio svak, koji ga je po-
tanje poznavao, rado su doprinijeli svoj obol. Ista-
knuti je Korčulu (grad), Veluluku, Blato i Žrnovo.
Viničeni su dali i uredili kamen za grob i spomenik.
O. Frano Čučević župnik, brinuo se je osobitom lju-
bavliu za mjesto i uregjaj groba. Dne 11. o. mi. bio
je svečani prenos uz blagohoino prisustvovanje kotar-
skog liječnika Dr. Morića i gvardijana Male Braće
O. Joza Matovića, koji je eto napokon vidio. svoj trud
okrunjen, jer on je baš bio duša'cijelog pokreta. Mili
Stoše, laka Ti bila zemljica, dok Ti duša, kako smo
čvrsto uvjereni, pliva u rajskoj slavi.
Zašto sam pristaša PUČKE STRANKE ?
1). Jer ona od svih stranaka najviše brani interese
puka, osobito seljaka. — 2). Jer je ona od svih str.maka
najviše kršćanska stranka. — 3). jer je ona od 'svih
stranaka ndjpravednija islranka. — 4). Jer je njena
Seljačka Demokracija od svih stranaka najdemokratnija.
5). jer ona drži složno sa slovenačkim seljacima, koji su
od svih seljaka u našoj državi jedini dobro organizovani.
Iz Jugoslavije.
Plebiscit u Koruškoj. U Nedjelju 10 o. mj. se
je imalo obaviti glasovanje naroda u, Koruškoj pod
kojom državom hoće da ostane. Nijemci su uprli sve
sile, da bi Koruška pripala Njemačkoj Austriji. No u-
natoč svega toga ne će uspjeti, što i sami uvigjaju i
znadu. Plebiscitna je konferencija odlučila, da pozove
u plebiscitno područje samo službene organe kontrolne
oficire a nipošto neutralne čete, «Isto tako nije odgo-
dila roka za plebiscit, kako su Nijemci Želili., Nijemci
su uložili do nekih desetak milijuna u agilgcione
svrhe. U glasalačke su jistine uvukli množinu
ljudi, koji nisu nikada boravili u plebiscitnoj zoni.
Organiziraju skupine ljudi, koji bi imali zadaću da
za vrijeme plebiscita izazovu bune i nemire te da ,
time ometu glasovanje. Talijani im idu u svemu ma
ruku uza sve proteste francuskih članova.
žiti od konferencije poklisara, niek tačno precizira ovu
Kako ,Slovenac“ javlja u'\svim krajevima raste.
broj naših glasača, čak i tamo, gdje nije bilo otvorenih
pristaša. Prema proračunu nadaju se Slovenci većini
od 70-80%. Mnogi neopredjeljeni glasači izjaviše se
spremnim, da glasuju za Jugoslaviju, jer nasilja nje-
mačkih agitatora sama pokazuju, kakav ih režim čeka
pod austrijskom vlašću.
Ispad plebiscita objavit će se tek danas u Srijedu.
Priprave za pregovore s Italijom. Ministarski 3
odbor za vanjske poslove održao je sjednice, na koji. 1
ma su se bavili pregovorima s Italijom. Dr. je Trumbić
izvijestio, da su svršeni prethodni 'pregovori s Rimom.
Na to je odbor pristupio da izradi materijal za instruk-
cije našim delegatima. Konačnu odluku o tom
donijela je vlada sutrašnji dan na ministarskoj sjednici,
koja se držala u 10 sati pr. podne pod predsjedanjem
regenta. Potom je odbor pristupio riješenju, tko će
kao naši delegati osim dra Trumbića otići na prego- |
vore. Ministarski je predsjednik dr. Vesnić izjavio, da /
će ma pregovore poći on, ako onamo dogje i Giolitti. |
ko to ne bude, orida je predložio, da tatno ode jedan /
od ministara. Kao kandidate je naveo Draškovića, i
Marinkovića, Triikovića i Ninčiča. Drašković je odmah
iziavio, da ovu čast ne može primiti, jer kao ministar /
nutarnjih poslova ne može napustiti zemlju u oči iz- i
bora. Dr. je Trumbić sam izjavio, da bi trebalo da ode.
dr. Ninčić. I u tom ja pitanju donio odluku ministarski /
savjet koji je odredio za punomoćne delegate dr. |
Trumbića ministra vanjskih posala i dr. Ninčića, mi- :
nistra trgovine. Kao stručni vojni ekspert poći će na.
pregovore general Petar Pešić. Ove će odluke odmali
biti dostavljene Rimu. Govori se, da će mjesto prego:
vora biti Sen Paolo kraj Rima. U
Privilegij za Nijemce u Koruškoj. Na jednoj
se ministarskoj sjednici opširno govorilo o pripravama
za plebiscit u zoni >»B«. Ministar je za socijalnu |
skrb dr. Kukovec predložio, da se Nijemcima u zoni /
»B«, koji glasuju za Jugoslaviju, dadu osobite /
povlastice naročito u Celovcu. Oni će dobiti auto-
nomiju općina. Naša će država preuzeti sve činov-.
nike, umirovljenike, udove i siročad. Obećaje im na-/
cijonalne škole i velike privredne i financijske po+.
godnosti; tako da će Nijemci moći bit potpuno zado-.
voljni. Dru. Kukovcu je povjerena izradba programa
rada u tom pogledu. i
Dr. Nikola Mandić, jedan od najozbiljnijih
'bosanskih političara, stupio je u redove Hrvatske Pučke:
Stranke. Na nekidašnjem Vijeću vodstva H. P. S. u
Sarajevu svečano je izjavio, da nije došao u stranku iz.
želje ze mandalom, on dapače otklanja kandidaturu, |
nego jer usvaja i socijalni i kulturni program H.P.S.
pak sada kao iskusniji političar hoće da pomogne narod
svome, kad se radi o velikim pitanjima. Šš
Naši gubitci u ratu s Albanijom. Prema v
tima iz Beograda iznose naši gubitci 230 mrtvih i
530 ranjenih i zarobljenih. :
Veleizdajnici u Crnoj Gori. U Cetinju je p
čela sudbena rasprava protiv 180 osoba, optuženih
zbog veleizdaje. Rasprava se“ vodi javno te će trajati
oko tri tjedna. % 3 i
Boka Kotorska. Vlada je ovih dana primila od«
luku konferencije poklisara iz Pariza, da je Boka Ko.
torska bez ograničenja dosugjena nama tim pravot
da savezničke vlade mogu ulaziti ;po: potrebi u luku
Kako je primljena ova odluka u vladinim krugovima
još nije poznato, ali izgleda da će naša vlada zatra:
odluku. g Ž
Iz ministarstva. U ministarstvu ishrane dovr
šeni zakonski nacrt za suzbijanje skupoće bit će ove
nedjelje predložen na potvrdu ministarskom savjeti
Ministarstvo je financija dozvolilo, da se sa okupira
nih otoka u Jugoslaviji uvezu dvije hiljade sanduk
riba bez carine. I
Ministarstvo je financija izdalo pravilnik o is
plati čekova študentima koji se nalaze u inozems
Diljem svijeta.
Jadransko pitanje. U Trstu su talijanski s
jalisti imali skupštinu, na kojoj se je raspravljalo
pitanjima, koja se nas bliže tiču kao što je pitan
zv, julskih zemalja i jadransko. S prvim se je pit:
potauko pozabavio urednik »Lavoratora« Passigli, k ]
je označio zahtjeve socijalista ovako : ,Socijalisti t
jednu veću autonomiju tršćanske luke, onda auti
miju općine i zemlje, jer to oni drže kao neop
i