ufćna je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana
Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.
SANI
Naši iz Amerike za Dubrovnik.
Dosta je teško naći grada, koji bi se toliko
odlikovao na karitativno- humanitarnom polju kao
neš maleni, ali slavni Dubrovnik. Najbolji su svjedok
lomu razne humanitarne institucije davnog i novijeg
datuma, koje još i dandanas opstoje, a da mne spo-
minjemo svega onoga, što je Dubrovnik u prošlosti
na tom polju učinio, o čemu nam sada samo povjes-
nica svjedoči. Izmegju novijeh ustanova: Društva sv.
Vinka /Pavlovskog pod imenom »Stanak sv. Vlaha«
(1905.), »Pučke Kuhinje« (1906.) i '»Sirotinjskog Vi-
ješa«) 1906. — prvo mjesto zauzimlje »Dječje Zaklo-
nište«, otvoreno 4. novembra 1904. Ovaj je zavod od
najvećeg pomena, jer ima da spašava siromašnu, za-
puštenu djecu i da ih uzgoji za čestite i korisne čla-
love ljudskog društva. Prošle je godine zavod pro-
slavio 25-obljetnicu svoga opstanka, a proslava je bila
jeoma čedna: uprava je izdala poseban proglas, u
omu je bilo nanizano sve, što su stari Dubrovčani
jičinili tijekom vremena na humanitarno-karitativnom
polju. Taj proglas prenuo je iz sna mnoge Dubrov-
ane te su se mnogi stali življe interesovati za
jovaj zavod, koji je teška vremena rata jedva pro-
tubitrio.
Do danas zavod prima i svoj krov siromašnu
ljecu od 6—12 god. naime za vrijeme, dok. ižuče
KE škole, a onda gleda, da ih bilo kamo namjesti.
odmah 0,..da .zavi :Qvako:.ne_odgovar
noma EE see svoje štićenike u
lvijet neopskrbljene za život, pak se je odmah potaklo
pitanje, da bi se u zavod zavela i zanatlijska škola.
Zato se je odmah 1904. pregovaralo, da bi se kupio
jamostan sv. Jakoba, ali radi raznih neprilika do toga
ua Žalost nije došlo. Zavod ni'e raspolagao velikim
jovčanim sredstvima, tek je mogao, da ovako neko-
iko djece uzdrži, a zanatlijska škola ostala je »pium
lesiderium.«
Kad je pak god. 1915. postao predsjednikom za-
(oda gosp. Ivo pl. Saraca, poznat rad svoga zauzi-
manja za sve što je dobra i plemenita u Dubrovniku,
presvijetli mu biskup Dr. Marčelić upravlja posebno
lismo, gdje mu stavlja na srce osnutak zanatlijske
kole i polaže u tu svrhu prvi maleni kamičak za na-
lavu move zgrade. Malo zatim čestiti gosp. Otmar
hvoboda kao predsjednik mjesne Kotarske Opskrbne
Poslovnice odobrava zavodu svotu od stotisuća (100.000)
una. Godine pak 1918. gg. predstavnici Općina du-
lovačkog kotara, koji su priuzeli Kotarsku Opskrbnu
oslovnicu, povisuju taj iznos na 200.000 K pak na
[00.000 K uz uvjet, da se osnuje i zanatlijska škola.
a ovom svotom u sadašnjim prilikama nije se dalo
labaviti ni novu zgradu, a kamo li zavesti zanatlijsku
kolu. Poduzeli su se megjutim razni koraci, da bi
Dpćina Dubrovačka isposlovala od vojničke vlasti, da
bj se ustupi u tu svrhu jednu od opstojećih sada
ojničkih zgrada u gradu, ali do danas još se u tomu
uje uspjelo. / - :
| Nazad malo mjeseca postade članom uprave g.
iro Banaz, koji se je i do tada u svakoj prigodi za
vaj zavod živo zauzimao. Sad se on svojski dade na
0sao, te stade slati proglase o 25. obljetnici zavoda
2 privatne preporuke svojim mnogobrojnim prijate-
ma i zaanćima u Americi, koji u svakoj zgodi zna-
u pokazati djelima, da su pravi domoljubi, i da u
lihovim srcima još plamti duh starih Dubrovčana, ljubav:
ma milom Dubrovniku i zanos -za sve, što je dobro .
plemenito. Ovo živo zauzimanje gosp. Pera Banaz
[ išlo je na pravo shvaćanje potrebe zanaltlijske škole
lod naših imućnika u Americi i bilo ovih dana o-
un] jeno baš sjajnim uspjehom. Na 4. o. mj. baš na
n 26. obljetnice, da je zavod otvoren, g. P. Banaz
ma iz Amerike slijedeće pismo, koje € obveselilo
ivi cijeli gle i okolicu.
4
z
mm
Iaazi sade srijede
« Pojedini broj a Kr
KO
i Lima, 25. Rujna 1920.
Cijenjeni Gosparu Peto!
Putem Vas smo primili; svojedobno poziv Dje-
čjeg Zakloništa u Dubrovni oš te uvigjajuć slabo eko-
nomsko stanje istog, kao i njegovu veliku potrebu u
današnjim teškim prilikama, kroz koje prolazi cijelo
ljudstvo, dali smo se odmah na posao odlučivši a
kupiti što veću svotu, da se ljudi mogli ostv iti
ali utemeljitelja, ustanovljujući zanatlijsku škol
je za naš narod od velike potrebe.
Kako se to razabire iz se E. oda-
zvali svi Jugoalaveni nastanjeni ovdje, jer“ je volja
njihova, da Dubrovnik proslijedi slavne stope otaca,
te bude i unaprijed kao i pjije luč, koja će megju
narod sijati znanje, razbijajuć tmina, gradeći temelje
za bolju budućnost. i
'Nama bi bilo osobito nlilo, kad bi se s ovim
novcem mogao da sagradi jedan novi zavod za djecu,
pak ako bi bilo potreba ar za sagradnju
istog, nebi smo izostali.
Svotu koju Vam prilažemo / iznosi L. 3373.19.10
za koju Vas molimo da potvrdite primitak na gosp.
Guerović, Lima Apartado 991.!
Uz jugoslavenski pozdraf ostajemo
Blagajnik : Predsjednik: “| “Tajnik:
M. GUEROVIĆ JOSEL. HANZA - M. GALJUF
| Popis dobrovoljnih dopi nosa , za: e
zanatlijske škole u Dječjem Z:
vi
ča.
sakupjjenih megju Jugoslave
Cerro_de _Pasco, Lima Cal
gajene E NEO
LIRA PERUANSKIH : Jozo Hauza 500.0.00, Mato
+ Galjuf 1000.0000., Antun Ciurlizza 100.0.00, Jozo Mi
kuličić 200.0.00, Spasoje Nesanović 200.0.00, Mato i/
Pavo Gverović 200.0.00, Nikola Lale 50.0.00, Antun
Miloslavić 50.0.00, Nikola Bi-imiša 25.0.00, Fil p Ma-
rinković 40.0.00, Nikola Klokoč 50.0.00. Pavo Lesević
30.0.00, Marko Miloš 30.0.00, Antun Biašević 30.0.00,
Julija ud. Azalia i djeca 50.0 00, Ivan Ivanković 20.0.00,
Roko Roković 20.0.00, Vlaho Srsen 20.0.00, Ivo Ga-
ljuf 20.0.00, Mato Francisković 15.0.00, Mato Zarak
10.0.00, Risto Vrtikapa 10.0.00, Vlaho Buratović 10.0.00,
Stjepan Nadramija 10.0.00, Tomo Kusijanović 10.0.00,
Božo Marinović 10.0.00, Marko Hrtica 10.0.00, Baldo
Kresalja 10.0.00, Marko Kusijanović 5.0.00, Lovro Zec
5.0.00, Ivo Kukurelo 5.0.00, Ivo Francisković 2.0.00,
Frano Kućer 2.0.00, Gjuro Milošević 1.,0.00, Todor
Rajković 1000, Andrija Kojaković 1.0.00. Ukupno Lp.
2752.0.00 koje šaljemo pretvorene u engleskim Lira-
ma u sljedećim mjenicama na teret Anglo South-
American Bank.
Br. 32/281 a 90 d/v. za L. st. 2537.14.7
32/5381 a vista L. st. 144.131
32/523 io Prst 691.122
Ukupno L. st. 3373.19.10
Lima 22. Ruina 1920.
Tajnik: i Blagajnik :
M. GALJUF M. GUEROVIC
U istu svrhu poslao je g. FRANO BUNTJELIĆ
iz Empire La, 5 Dolara.
Ovaj iznos od trihiljadetristasedamdeset i o lire
šterline, devetnaest šelina i deset pena po današnjem
burzovnom tečaju predstavlja kapital od preko jednog
milijuna i sedamstotisuća kruna. Ovim, a još više
obećanjem istih plemenitih darovatelja može da se ne-
što započne. Dubrovnik može, da se diči i ponosi
ovakovim djelima svojiasinova ; Dubrovčani mogu da
budu radosni ne samo što“. će do brzo imati jednu in-
stituciju toli potrebitu i korisnu za svoj podmladak,
nego još više što mogu slobodno uskliknuti: jošte
uvijek živi duh naših djedova; grad sv. Vlaha izginuti
neće, Plemeniti pak naši domorodci, koji borave u
dalekom svijetu, ovim su aktom ne samo zadužili sa-
danja i buduća pokoljenja i Dubrovnika i cijele Jugo-
slavije, već su podigli i sebi spomenik — aere peren-
nius — vječitiji i od najtvrgie kovine! Bog ih živio 111
Ovakovi nam se množili !
Oglasi, Zvat i priopćena po O dn
urednik N. Fan la.
Tisak Dub
sq;
God. U
— Odgovorni
-—— Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. —
ačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se mne vraćaju
Hrvati i konstituanta.
I ako mas od ustavotvorne skupštine ne dijele
nego same dvije i po sedmice opaža se, da širi slojev
pučanstva ne shvaćaju važnost predstojećih izbora.
Dapače i dobar dio inteligenata, kao da poput noja
tura glavu u pijesak te niti ne promišlja što će iz ovoga
da bude. Prognoza rezultata u Dalmaciji je prilično
svakome jasna. Nema mislimo toliko zagriženog i za-
slijepljenog protivnika Hrv. Pučke Stranke, koji ne će priz-
nati, da će ta stranka izaći iz izbora kao najjača stran-
ka u Dalmaciji: Uspjeh težačkog sabora u Splitu
mogao je svakoga o tom uvjeriti. Krajevi, koji davaju
najveći kontigent birača, listom su uz Pučku
Stranku. — Jasno z: toga, da će se Pučka
Stranka moći ko legitimirati, kao pred-
gtavnica E Hrvata.
Obzirom na glavnu zadaću konstituante, naime
stvorenje ustava, ta je činjenica od velike važnosti. Og a
Dalmacija. u čije ime i čijom je inicijativom uveden
strogo centralistički, Pribičevićev sistem u: ovoj državi
postavlja se time odiučno na autonomističko stanovište
t. j. traži, da svaka pokrajina može u mnogim pita-
njima unutarnje politike samostalno odlučivat u svojim
pokrajinskim saborima, kojim će pokrajinska ylada
biti odgovorna. Ako sada pogledamo orijentaciju Hr-
vata u drugim pokrajinama i to najprije u Bosni i
Hercegovini vigjet ćemo, da. je i'tamo Pučka Stranka
SS većine hrvatskog pučanstva. U Vojvo-
a i t. zv. bunjevačko-šokačka stranka stoji Pučkoj
Stranci vrlo blizu sa svojim vogjom Blaškom Rajićenr
na čelu, a i njezin je državopravni i kulturni programu
sa programom Pučke Stranke posve isti.
No za nas je najvažnija i najodlučnija orijenta-
cija pučanstva u Hrvatskoj i Slavoniji. O političkoj
orijeutaciji u tim zemljama kod nas se vrlo malo go-
vori i piše. premda je to od ogromne važnosti. Izgleda,
da je nepoznavanje političkih prilika u banovinskoj
Hrvatskoj kod nas općenito, premda je to poznavanje
i za dalmatinske Hrvate vrlo važno. Na gradove i ve-
će varoši ne treba polagati kakvu važnost. Tu imade
svih mogućih stranaka i. j. zajedničara, komunista:
emokrata, radikala, pučke stranke, radićevaca, fran-?
kovaca, vanstrančara itd. Odlučna je politička orijen-
tacija sela. U srpskim se selima Hrvatske i Slavonije
bore megjusobno demokrati i radikali. Izgleda, da su
demokrate jači u Lici, a radikali u Srijemu i Slavoniji.
Za nas je važnija orijentacija hrvatskih seljaka. Sela
će donijeti odluku i za to je borba na selima najžešća.
Uza švu množinu stranaka može se kazati, da se op-
ćenito uzevši, bore megjusobno dvije struje, dvije stran-
ke. Centralizam megju seljaštvom imade vrlo malo
pristaša. Demokratija nema na selu što tražiti. Zajed-
ničarska glasila i sama priznavaju, da .oni na sela
malo računaju, to je stranka varoška, nurgarska. Na
selu se borba vodi megju seljačkim strankama i to
Radićevom i Hrv. Pučkom Strankom. Borba je žestoka.
Obje su stranke napele svu svoju energiju. »Seljačke
Novine« glavno glasilo Hrv. Pučke Stranke za seljake
postigle su rekord u broju pretplatnika megju selja-
štvom. Dosegle su broj pretplatnika, s kojim se ne
može niti jedan naš lisi pohvaliti. Imadu pet puta
više pretplatnika, nego Radićev +Slobodni Dom«.'Agi-
tatori obilaze sela. Nedjeljama se i blagdanima obdr-
žava na stotine skupština i pouzdanih sastanaka.
Koliko god je borba izmegiu ove dvije seljačke.
stranke važna osobito za nas u južnoj Dalmaciji, jer
se i o nama radi, malo ko kod nas znade za nju. To
dakako nije ni čudno. Jer koliko god je borba ustrajna.
i žilava, toliko je i nekud prikrivena, Parola je Ra-
dićeve stranke: plemenski federalizam, a Pučke Stran-
ke: pokrajinske autonomije. Plemenski federalizam
znači u najboljem slučaju za Hrvate, da se Vojvodina,
Srijem, istočna Slavonija, Bosna i Hercegovina i južna
s
x
v
fini Pučki Straiika imade takogjer lijepi broj pristaša,:
:
EEE
= = I
mem
tike tion