i
t
NARODNA SVIJEST
Velika skupština Pučke Stranke na Grudi.
Zadnje su nedjelje Konavli još jednom javno
manifestirali i svakome pokazali, da kao pred godinu
dana, kad su po prvi put stupili pod barjak Hrvatske
Pučke Stranke, tako i danas sktipa sa svojim kona-
voskim prvacima stoje čvrsto tiz ovu svoju težačku
organizaciju.
Veliku pučku skupštinu kojojje prisustvovalo ne
samo nekoliko stotina Grugjana, nego i prvaci svih
konavoskih sela otvorio je pred crkvom iza sv. mise
član vrhovnog vijeća Hrv. Pučke Strauke i predsjednik
općinskog vijeća stranke
gosp. Pero Klaić,
koji je pozdravivši svu braću Komavljane izrekao sli-
jedeći govor:
Braćo Konavljani !
Prigodom dajdućih izbora za konstilvaniu trebalo je,
da se sakupimo, da se posavjetujemo i da se dogo-
vorimo.
Kako je na me pala vaša jednodušna Želja, kao
i želja Hrvatske Pučke Stranke, kojoj smo se priklju-
čili i koje smo program prihvatili, da se primim kao
kandidat za ovaj kotar, to vam mogu reći, da sam se
nakon mnogo otpora sa strahom primio te mi ponu-
gjene časti, jez imam djecu, jer mi je na umu rogjeni
dom. Ali volji stranke, volji dalmatinskih težaka, volji
vašoj — volji milih mi Konavala, svemu tome skupa
morao sam, da se pokorim. — Da vam prije svega
rečem kako stvari danas stoje s izborima. Hrvatska Pučka
Stranka, uzimajući najniže, može računati na relalivnu
većinu u Dalmaciji. Time dobivamo u naše ruke i
vladu dalmatinsku. Nije isključeno, da dobijemo i
apsolutnu većinu. Ja sam na jednom od prvih mjesta i kao
takav imao bih po statistici naših pristaša bit izabrau.
Ako ovaj put dogiu većinom seliaci u Parlamenat,
kako su namislili, moguće ne će bit one simetrije,
koia bi trebala, ali ćg biti gragjevine; dočim ove dvije
godine što su radili ađvokati nije bilo ni jednoga ni
drugoga. Oni su svegi isti. Kao trutovi oni su se i
ovaj put ujedinili Njihova politika zavagjanja Konav-
ljanima je dobro poznata, zbog česa 'su; materijalno
uništene najbolje obitelji konavoske. Vigjite konference
u Parizu. Dvije godine su raspravljali i potezali nad-
nice, pak na svrhu nijesu učinili ništa. Stoga moje je
mišljenje da je dobro, da i seljaci šalju i seljake u
parlamenat, da ih oni zastupaju. Isto kao kad se se-
ljaci ne mogu da slože najbolje je, da izmegju sebe
uzmu poštene ljude neka im oni presude. Na taj bi
način bile obje stranke korisne, manje bilo. svagja i
omraze, a blagostanje bi raslo. Tako rade u Njemač-
koj, pak suci nemaju što da čine. Evo da vam uave-
dem jedan takav primjer. Bila dva poznanca suca,
drugovi iz školskih klupa. Nakon mnogo vremena
što su bili po provincijam piše jedan drugomu: ima,
da sam u ovom mjestu 10 godina i nijesam izrekao
nego jednu ciglu osudu. Našto mu onaj drugi odgo-
vara: ja ima da sam ovdje 20 godina i nijesam dzo
još nijednu osudu. Sad možete promislit koliko je taj
narod napredniji od nas. Po tom vidite da i pošteni
ljudi iz naroda znaju sami riješavati megjusobne spo-
rove bez da se utječu za pomoć učenoj gospodi.
Interesi gospode križaju se sa interesima naš seljaka.
Gospoda su mršave, a mi debele Faraonove krave.
Dok ih :2 malo, a nas seljaka mnogo nijesu pogibeljni,
ali ako dogje sedam i sedam pojesti će mas kao i
one iz Biblije. Dočim, da je bila jedna, bila bi onih
sedam debelih posisala, pak bi bila sita. Patriotizam
je dobar, ali pitanje je kruha na prvom mjestu. Ono
nije domovina, koja ne može hranit svoje sinove, ko-
joj djeca krivnjom svojih državnika gladuju kruha,
kojoj je hvastanje od 32 miljarde dinara 'nove žetve
prešlo u ironiju, a mi danas moramo, da plaćamo
17 kruna kg. brašna. K tome bosotinja i golotinja a
još i to, da čovjek nije siguran za svoj život ni za
svoju krvavim trudom stečenu muku. To su sve stvari
koje treba brzo i radikalno popravit.
Biblija nam priča, da je Bog kralja Salamuna,
koji je Njemu na čast bio podigao veličanstveni hram
pitao. što traži na uzvrat, kakav hoće.dar da mu dade.
Mudri Salamun nije tražio ni srebra mi zlata, nego
zdrav razum, da može spoznat i sudit što je dobro,
a: što. je zlo. Izgleda, da našim državnicima ne falitaj
mebeski dar. Oni su pametniji od Salamuna, ter za to
njima nije potreba molit za taj;dar milost dragoga Boga.
Svaka. država. treba, da-u- miru uživa svoje blago-
stanje. Rat je tako razoran, da! dovede« i najbogatije
domove da prošjačkištap/aisto tako i države. Zitatći onu
narodnu “riječi rfiladi junak, «sthroprosjaki 1 ftarodnia
pjesma pjeva kako majka kori Kraljevića Marka : više
mi se sinko dodijalo sve perući od krvi košulje ; na-
goneći ga, da se ženi i da već jednom svrši sa svojim ju+
naštvom. Tako i pojedinac u miru uživa plod svogatruda.
Zadnji vladar Arapa, koji je radi nedozrelosti za
upravu izgubio svoju vlast i morao selit iz Španije,
obrnuvši se na bivšu svoju državu zaplaka. Majka mu
na to doviknu: Zašto plaćeš, kad nijesi bio vrijedan
vlasti. Kako vidite njega je prekorila vlastita mu majka,
a naše će demokrate proklet cijeli naš narod.
Nama se Konavljanima prigovara, da hoćemo da
budemo ueka vrst države u državi, dočim to nije is-
tina, Mi hoćemo, da budemo postavljeni na ono mjesto,
koje nam nijesu osporavale ni tugje države. Napoleon
Veliki kazao je: nije kud kamo Francuzi ljube nakit!
A ja isto takogjer velim, da i Dalmatinci, a mi Ko-
navljani osobito ljubimo nakit. Pak, ako hoćemo, da
budemo seljaci di lusso, to nam se ne može upisat u
nikakav grijeh. To je lijepo to je ures i od potrebe
svakoj državi, a i povijesi nam' priča o slučaju kneza
Petenkina i Katarine II. Mi smo bili dobri bosauskim
knezovima, pak dubrovačkoj republici, pa Francuskoj
a i austrijskom carstvu, pak ćemo biti dobri i najbolji
gragjani Jugoslavije? A ako naginjemo, kako prije re-
koh Potenkinovim seljacima i hoćemo, da budemo
kao neka vrst žarulje megiu ostalim seijacima, to nije
nikakav zločin. Da nije toga još bi se ljudi pokrivali
lišćem od smokve. — Givis Romanus sum — gragjanin
sam rimski, govorili su stari R'niljasiji lo je bilo dosta
reć, da ih, svak poštuje. Ja bih želio braćo, da i
Konavljanin gdje god dogje i kad reče: ja sam Ko-
navljanim, :da mu se iskaže poštovanje i poklon, ali ne
kao Rimljanu od straha nego iz zasluge prama kulturi.
Nije istina, da stranke ostare, pak dx za to pro-
panu, nego stranka propane kad u mioj ponestane
ljudi. Tako i stara Narodna stranka. Propala je, kad
joj je nestalo ljudi u vodstvu. Onda kad su talijani bili
politički gospodari u Dalmaciji podigla se je narodna
stranka a sada kada su vojnički, podiže se opet ista,
samo pod drugim imenom, Pučke stranke. Sve nepre-
dobitne tvrgjave narodne stranke, sve se sada opet
kupe u falangu Pučke stranke, da ponovno izvrše svoju
dužnost i očiste po drugi.put Dalmaciju od tugjinca.
Ona karkaša od narodne stranke kako su je nazvali
naši savremeni političari i koju su oni isti nevješli
kormilu lupivši s njom o kraj potopili, sada opet
izlazi na površinu. Pod imenom Pučke stranke ukazuje
se na horizontu kao nebojša (hyperdraidnoi), posto-
jano idući upravljenim sinjerom svome cilju visoko
cjeneći domoljubno čustvo stanovnika i čuvare plavoga
nam Jadrana, za jedinu svoju dužnost, kao izvršujući
faktor strogoipo mogućnosti bezobzirno ispunit volju
toga naroda. — Ta ploveća korablja, o kojoj smo stalni,
da će besprikomo izvršiti svoju zadaću, ne zahtijeva
nasuprot ništa od nas, riego da na 28 tekućega 'na
biralištu svaki od nas izvrši svoju dužnost. — Dakle
kako ste me mogli razumjet sve je dobro, vojska je
na svome miestu. Sada je na vodstvu stranke da po-
stavi na kormilo ljude kadre, da upravljaju, Sada se
ne ćemo upuštat u proročanstva, nego radimo nadom
u pobjedu i narodni napredak. Ja Vam sa svoje strane
lakonički preporučujem: Na 28 ovoga izvršite vašu
dužnost i u to ime ja vas pozdravljam i kličem živjele
Konavle, živjela Hrvatska Pučka Stranka !
Govor ie g. Klaića uaišao na opće odobravanje. ''
Ostali govornici.
Iza toga je izaslanik kotarskog tajništva stranke
g. I. Miličić iz Dubrovnika iznio u kratko važnost
predstojećih izbora za naš narod te zadaće, koje pre-
uzima Pučka Stranka na se ulazeći u izbortiu borbu.
Prikazao je zatim protivnike, s kojima se sukobljuje u
našem izbornom okrugu. Iza kako se je još osvrnuo
i na Radićevu politiku i oduošaju njegove stranke
prama Pučkoj Stranci, protumačio je narodu novi iz-
borni zakon i način glasovanja.
Iznio je zatim kako sve druge stranke za du-
brovački kotar postavljaju kandidatima gospodu i dok-
tore, a samo Pučka Stranka, kao jedna. prava stranka
težaka, postavlja svojim khndidatom težaka. Svi su
prišutni na to svoga kandidata g. Pera Klaića po-
zdravili s jednodušnim : Živio !
Iza toga je g. D. N. Kusalić iz Čilipa: iznio, kako
su meki protivnici P. S. kušali posijati nepovjerenje
prama njoj, ali bez uspjeha. Iznosi, kako se još i
danas Konavljane smatta nekim biintovnicima, a je-
dina Pučka Stranka ih je uzela u zaštitu, a imoći će
ih još i bolje zaštititi sada, kad u konstituantu ugje .
kao jedna od najačih stranaka. Evo, veli, i naše Ko-
navle, koje imaju samih par hiljada. glasova počašćene
su od P. S. i kandidat iz Konavala je poslavljen na
jedno izmegju ptvih mjesta, i bit će ako Bog: da iza-
rit pao će. noći. e zaštiti UA U poradi
oko njihovog napretka i procvata. Pošto se. je, još do-
govorio O i počiši _ izbora, ile] ik Klaić
ljučuje skupštinu zahvaljujući! na povjerenju i veli:
kom odazivu. 0 M
,Da obrani ii spasi brod demokratske politike, koji lone
| potpuno odriješenje, a Dr. Grisogono zove u pomoć
Prošle je Nedjelje znatiželjua. p
Bondino kazalište, da jednom vidi i
matinskog namjesnika, Bez pretjerivanj
zati, da je u kazalištu bila većina pristai
naka, a manjina ,demokrata“. Do se je Dri
sogono lijepom govormičkom vješ inom osvrnu
sve opstojeće stranke sa svog partajskog stanovište
prikazao tek akcije Dr. Smodlake 'ga zbliženja svil
stranaka, doile je Dr. Krstelj advokatskom ishitrenošću
prezirnim načinom nemilo udarao po svim strankama
bez ikakveg pardona, a Pučku Stranku držao na:
šanu za vrijeme cijelog svog govora. Po njegov
advokatskim izvodima pristaše gotovo svih sirana
to su ,Karlovci“, ,veleizdajnici*, a jedino demokrat
pravi jugoslaveni, oni su jedina državotvorna stranka
Šteta samo da nije nabrojio i sve dokaze kako je ta'
stranka kroz ove dvije godine svoje ,patriotske“ uprave |
radila jedino za dobro države! A morao je da spe
mene bar izvozničare, valutno i agrarno pitanje, ja
dranski problem, porez na ratne bogataše, a smanjenj
poreza na sve stvari, koje su potrebite za život, uni
štenje Centrale za nabavu živeža, skupoću, koja jo
uvijek raste itd. itd. O svemu tomu ni riječi, jer o
je čedan, skroman, požrtvovan, spravan i sada da se.
odreče mandata pak se zato time nije htio hvalisati,
udario je i u žice najgoreg terora: ko glasnje za koj
hrvatsku stranku, a najskoli za Pučku, taj je Karlovac,
taj je izdajnik, Ovakovim sredstviina da se služi po-.
glavica jedne pokrajine uza svu strogost izborno
zakona proti teroru, malo je previše. Nije li ovo teror
najgore vrsti?! I on još hoće da prigovara Pučkoj!
Stranci, da se služi nedopuštenim sredstvima. Za njeg |
je sada Pučka Stranka ,najcrnji gjavo“, i on je spra
van da sa svakim gjavlom paktira, ali sa ovakovi
ne nikada! (tekstuslne riječil) A da se Dr. Krste
obazre ,onako preko plota“ za samih devet godin
natrag? Kakovu li nam sliku pružaju izbori 1911. ka |
je Dr. Krstelj na čelu pravaške stranke megdan dijelio.
sa samim Dr. Ivčevićem ? A ne korteširali i sada po
sinjskoj krajini taj Dr. Krstelj sa poznatim austrijan-
cem: V. Grabovceam ? : so AI 8
Nego izgleda, da Dr. Krsteli nije proti tomu gjavlu
zato, što je on toliko crn — ta ni sam gjavo nije ta.
ko crn kako se slika, a Dr. Krstelj zaslužuje Nobelovu
nagradu u gradeciji slikanja crnom bojom — već D
Krsteiju leže tri na srdašcu rane. Prva mu je n
srdašcu rana, što Sinj i Imotski broji jednu treć
izbornika cijele pokrajine, a tu su kule Pučke Strenk
I Dr. Krstelj zareće se, da će ih uzdrmati. — Vid
ćemo! A druga mu ua srdašcu rana, što demokratsk
,Težačke Sloge“ odmetnuše se od demokrata. A treća
mu na srdašca rana, što mu Vanstianačko Udruženje
odnese sve vigjenije pristaše demokratske stranke
Dubrovniku, a valja da je i u Spljetu nešto slična
I da te ,zavedene“ ljude privede na pravi put, to
bila glavna svrha njegova dolaska u Dubrovnik. Ali
po srijedi su potpisi. Ništa zato, Dr. Krstelj dava i
Padre Cristofora (iz ,Promessi Sposi“), da ih rije
onog zavjeta, kao negda Luciju Momdellu. Nu nije ša
našu inteligenciju, koja se je već davno založila svi
jim potpisom za Vanstr. Udruženje i koje je nedavni
slušala i odobravala Dr. Smodlaki, pak držala. i .p
sebiu svoju skupštinu, htjeti sada prevesti od jedno
preko vode. Priznajemo da je to poteža zadaća. D
Kirstelj znao je da plan izvrstno udesi: ocrnit Puči
Stranku što.se jače može, a onda eto Dr. Smod
da pregovara sa tim majcrnijim gjavlom. Na prisut
je ovaj trik morao da djeluje. Slabi su se du
odmah uzdrmali. Dr. Krstelj cinički se ispod brka s
i tare rule. Na čelu mu ipalt nabori zabrinutosti,
ljudi nijesu ... ćuci! del N :
Mjes 20
Riješenje jadranskog pitanja. Iziiiegji našil
talijanskih delegata u Santa MarglHierita dušlo je
sporazuma. Po tomu Talijani dobivaju cijelu k
brdom Snježnjakom, zatim suverenitet nad Rije!
koja će biti samostalna država, tikogjer sive
nad Zadrom sa otocima Cres, Lošinj i Lastovo.
dižava dobija: Logatač i Idriju, svu ostalu Dali
Ciria' Gora se pripaja tiašoj državi, koja do
dar. Talijanske manjine u Dalmaciji, koj
Jugoslaviji, odmali! dobivaju talijansko državlj
s N