sa
zališno kukanje i tužakanje. Ali kad bismo, htjeli tanko
potanko ispitivati uzroke ove žalosne pojave, izmegju
ostalih našli bismo i ova dva: meprosviječenost i ne-
zadovoljstvo masa. To neka dobro zapamte oni, koji
su bili sukrivci ovog zla, a ljubiteljima narodne bu-
dućnosti i domovine Jugoslavije odsad se nameće
teška dužnost, da se sa svom energijom opru valu
komunizma, koji bi htio da potopi brod naše države.
Mi čemo sa svoje strane u našem listu dokazati
praktičnim primjerima *, kakav je to komunistički , raj“
na zemlji, i to upirući prstom na dvije države, koje
su već usrećene komunističkim utopijama: na Rusiju
i na Madžarsku.
1. Rusija.
Jedina pravica šutjeti ! Ako slušaš komunistič-
kog huškača, ovaj će te lako uvjeriti, da u Rusiji prvu
i odlučnu riječ u vladi imaju seljak i radnik: ta dva
staleža da sastavljaju vladu u Rusiji. E kad bi tako
bilo ! Ali je sve odvratno. Ni pod apsolutizmom biv-
šeg ruskog cara nijesu seljaci i radnici imali tako malo
pravica, kao danas, kad je ni malo ne uživaju. Ruski
profesor Kuljbakin napisao je u jednom zagrebačkom
listu raspravu o prilikama u Rusiji. Izmegju ostaloga
kaže, da su dapače u Rusiji sastavljena radnička i se-
ljačka vijeća, koja da bi imala svu vlast u rukama, a
činjenica je, da ia vijeća nemaju uprav nikakovih pra-
va. Šta više, ustanovljeni su tako zvani izvršni odbori,
koji sastoje od tri ili četiri osobe, i ti imaju svu moć
u rukama. Ovih sabora me izabire puk, nego ih ime-
maju i postavljaju komunistički vogji. Uz te odbore
ima još posebnih komisara, majvećih prijatelja komu-
nističkih vogja. Ti komisari davaju zakone uprav, kako
im se prohtije, jerbo, kako kaže Lenjin, glavni samo-
držac .komunističke Rusije, njihova zadaća nije, da se
obziru na volju naroda i ma volju većine, nego da
ostvaraju svoju vlastitu volju.
Stanovništvo u zemlji i po gubernijama — koje
o ničem ne odlučuje — nema takvog zastupstva, da
bi koji put moglo oživotvoriti svoju volju. Jer izborno
pravo ova slobodoljubna i demokratska gospoda tako
su prekrojila, da u gradu na svakih 2000 stanov-
nika dogje jedan zasiupnik, a na selu tek 10.000 sta-
novnika dobije svoga zastupnika.
Državnih zakona uopće nema, nego komisari
svaki dan izdavaju cijele rukoveti nmaredaba po svojoj
volji i ukusu, a ti, državljanine sovjetske Rusije, mar-
ljivo izvršuj i strogo šuti, inače padaš u ruke »črezvi-
čajke«, komunističkog suda, koji ne razumije šale.
Ko je samo malo sumnjiv, da nije zadovoljan sa svim
komunističkim naukama, bez dokaza i bez osude zgrabi
ga ta »črezvičajka« — družba propalih i okrutnih lju-
di — i taj za neko vrijeme prati i strada u zatvoru,
dok ne sazrije za — kuglu. MNebrojeni radnici i se-
ljaci postali su žrtve tih zloglasnih, nasilnih\ »Črez-
vičajki«.
1 za takvim se ,rajem“ oduševljavaju naša ko-
mun. braća i hoće da ga kod: nas uvedu! Ako i vi
želite unići u taj blaženi raj“, tada pogjite za ko-
munistima !
Što zaradiš nije tvoje!
Već spomenuti Kuljbakin, koji je Rus i pozna
ruske prilike, piše dalje: ,Što se tiče zemlje, pripada
cijelom narodu, a ne njegovim posebnim predstavni-
cima. Seljak je pak sužanj, koji je primoran obraditi
gotov dio zemlje, a za to dobije toliko žita koliko je
potrebno, da zasije ža sebe i svoju družinu.“
Što to znači? 1. Da su komunisti svu zemlju
proglasili državnom. Dakle ne samo seljak, nego i
poljski radnik, koji radi na polju, ne može kazati: to je
moje, što zaradim, nego vas prirod jest državna vlasnost,
od koje mu država pusti samo toliko, koliko potre-
buje za se i svoju družinu. Kako pak država odmje-
riva za te i tvoju družinu, možda se spominješ iz
austrijskih vremena raznih živežnih doznačnica.
2. Da danas u Rusiji, koja bi ne samo sebe, nego
i cijelu Evropu mogla opskrbljivati žitom, manjka
kruha i da marod umire od gladi. Zašto? Zato, jer
nitko ne će da radi, pomišljajući: čemu da radim ne
znam za koga.'
Hoćete li u Jugoslaviji ovakvog ,raja“ :
djite u komuniste!
Gospodarstvo u poipunom rasulu.
Dne 25. januara t. g. imali su komunistički po-
vjerenici ruske vlade sjednicu, na kojoj je povjerenik
Rikov izvjestio o ruskom državnom gospodarstvu,
Izmedju ostalog izjavio je ovo: Prije rataje na sv ih
100 lokomotiva 15 oštećenih, koje su se redom žurn:
popravljale. Sada otpada na 100 lokomotiva 50 ošte-
_ * Vađimo iz slov. lista ,Domoljnb“.
4
tad po-
M
NAROINA SVIJEST
|
I
&onih, od kojih se poprvlja samo po jedna. Nije čuda,
da je ruski željeznički pomet gotovo posve zastao ;
vlakovi voze, kad se protije vlakovodjima i strojatima.
Radi toga ruski gradovi stradaju s nestašice živeža i
goriva, Petrograd, prijeshlnica Rusije, u pravom smislu
umire. God. 1911. umir4o je ma tisuću ljudi 21 oso-
ba, g. 1917. 25 osoba, |, 1918. 43 osobe, g. 1919.
73 osobe, a na tisuću rdli se samo 18.
Drugo veliko zlo | Rusiji jest nestašica goriva
zu loženje. G. 1919 imalj je Moskva goriva samo za
bolnice. Boljševička vladi naredila je, da se pripravi
14 milijuna kubičnih metra drva. Pripravilo se samo
6 milijuna od kojih je pevezla željeznica 2/2 vagona.
— Do konca god. 1919 |oliševici su podržavali 4000
tvornica. Od tih je zaposena samo polovica, a i ove
sve više zapinju. Rada su bez rada, stradaju i
razgrabljuju. i
Takvo je gospodars
nisti, Hoćemo li,
svi komunisti!
o tamo, gdje vladaju komu-
da i koi nas bude ovako? Budimo
Ni krevg nije tvoj.
Gore pomenuti Kulpakin izjavljuje, da neki ko-
munistički komisari ne Be u miru ono, što služi
čovjeku za svagdanju pitrebu. Tako izadje danas
naredba, da moraš prenijili svoj krevet na odredjeno
mjesto, sutra opet, da. jelovo posudje državno, treći
dan da irebaju odijela, kija moraš predali it. d. Vino
smiju piti samo komisari
Vojna — sva komunistička umjetnost.
Kako su pred svjetstim ratom socijalisti i komu-
nisti vikali, a još i danas viču: ratovanje treba poipuno
istrijebiti, dolje s militariznom, nikakvog rata ne smije
biti više na svijetu. Kad| pobijedimo mi komunisti,
bit će ratovanje potpuno pnemogućeno.
Ovakve medene govprancije, a u stvari najprijes-
nije laži, koje su i naši komunisti, osobito prije izbora
sipali, iz rukava i davali probaviti neukim ljudima,
jest očito rovarenje protivi države i mi se čudimo, ka-
ko su vlasti to mirno i nekažnjeno pustile. Nu da
vidimo pak, koliko u tim frazama može biti istine.
Vratimo se una Rusiju, gdje je uveden komunistički
»taj“. Nijedna država nijetako oboružana, kao Rusija ;
u nijednoj državi nije vojnička disciplina tako kruta i
krvava, kao u komunističtoj Rusiji ; nigdje vojnik nije
iz
taka zvijei kao u košiin, crvenoj gardi — 1 nigdje
rat ne traje tako dugo? kao u Rusiji.
Na tisuće ih pade u vojsci ili umre gladju samo zato,
da mogu boljševički komisari piti vino ili šampanjac.
Trockij, komandant boljševičke armade, odgovc-
rio ie skandinavskim komunistima, kad su ga ovi
upozoravali ma strašan položaj ruskoga naroda, koji
umire kod kuće i ma fronti: ,Pa što to, ako dodje
zima i prijeti smrt od gladi ? Evropa nastoji da nas
porazi, a mi ćemo joj dokazati, da se vara. Bilo po
što moramo uništiti protivnike. Tri četvrtine stanovni-
štva crknut če od zime i gladi, a što ostane, pobijedit
će sigurno u općoj revoluciji. Mi moramo živjeti“.
Nešto slična kazao je u aprilu u našoj državi, i
to baš u Subotici, komunistički vogi, dr. Živko To-
palović: , Ljudstvo bilo bi poklano, ali pobijedio bi
komunizam. li može biti naša dužnost drukčija od
one, za koju se Rusi tako sjajno izjaviše ?“_Jeste li čuli ?
Ko heće rat, krv i nož, nek ide u komuniste !
Sve se kotrlja u propast.
Veligi ruski mislilac | i spisatelj Maksim Gorkij,
mjeseca julija podao je u komunističkoj »Pravdi« ovaj
sud o prilikama u Rusiji : (
»Radi se posvuda besramno, površno, bezmisle-
no, zl.bno.“ U ovoj lakomičkoj izreci rečeno je sve
o komunističkom ,raju“, koji su naši komunisti obeća-
vali narodu pred izbore. Riečitije od ovih redaka neka
govore blijede sjene ispaćenih i omršavljenih ruskih
prognanika i bjegunaca, koji se ovih dana .kreću po
ulicam Dubrovnika. Komunistički blagoslov blagoslo-
vio ih je i usrećio u redu, kad ih tjera i goni iz ro-
gjene otadžbine u tugjinu. Zaista, valja uskliknuti :
živio ovakav komunizam i oni, koji se ludasto i ne-
promišljnno kunu na njegovo evangjelje !
/ , A vjera ?
jesu protiv vjere: Licumjeri | Pogledajmo opet u Rusiju!
Lenjin i Trockij, vodji ruskih komunista, izjaviše,
da je kršćanstvo praznovjerje. Ali oni nijesu ostali
pri toj huli, nego i dali se na posao, da istrijebe kr-
šćanstvo. Mnoge su crkve oskvrnili, sve samostane
zatvorili i redovnike prognali. U jednoj samoj bisku-
piji umorili su: biskupa, 100 duhovnika i oko 80 re-
E i redovnica. iz Sibirije Bu su sve duhov-
'i ulju, ali njezine boli bijahu neopisive. Jutrom rano |
JD
demokraciji u istinu budu Demokrati, onda ćemo
Čuješ komuniste, gdje se zaklinju, kako oni ni-
Br. 51:
počeo osnivati kršćansko-socijalnu stranku i bio žarki
ljubitelj patnika i nevoljnika, gonili su iz kraja u kraj .
dokle nije izginuo ; kažu, da se smrznuo, u nekom
sibirskom jezeru. I
Od ovakvog komunističkog ,raja“ : oslobodi /
nas Gospodine ! i (slijedi) _
Dopisi. i |
Čilipi. |
(Grozna katastrofa u Ćilipima.) U zadnju su-
botu, 4. XIl., nemila nesreća zadesi obiteli poštarskog
činovnika u Čilipima, gosp. Ivana, Dean. Toga dana
na večer u 8 sali, njegova mlada supruga Stane rogi.
Klaić, htjede u kuhinji pri svjetlosti lojanice politi “
malko oganj petroljem, da joj se bolje užeže, Kad
nesreća htjede, plamen zahvati posudu petrolja, koja
puče kao top, a živ plamen zahvati jadnicu. Suprug, /
koji se je nalazio na podu, čuvši eksploziju, dotrča |
dolje i ima šta i vigjeti: njegova draga supruga sva |
je u ognju. Htjede joj pomoći, ali utaman i njega |
oprži plamen po obim rukama, bradi i djelomice po /
licu. U toj zdvojnosti htjede izaći na dvor, da zove
na pomoć, ali u tome udre glavom o zid. Osvijestivši
se zove pomoć. I svijeta dogje veliki broj, koji trgaju
sa njegove supruge popaljenu robu, a tijelo joj čitavo
bi sasma sprženo. Za dugo vremena kupaju je u vinu /
oko 3 sata dovedoše ih u belnicu. Upravo su muče-
ničke njihove patnje, a to tim više, što je gosp. Stane
u blagoslovljenom stanju, a tek je osam mjeseci da /
su se vjenčali. Dobri Bog u njihovim nemilim bolima
bio im utjehom !
Iz Jugoslavije.
Zastupnici Pučke Stranke, koji su izabrani u.
zadnjim izborima za konstituantu, slijedeći su : i
Slovenci: Dr. Gosar (Ljubljana); Janez Brodar,
Josip Gostinčar, Josip Nemanić, Janez Stanovnik. |
Karel Škulj, Antun Sušnik (Kranjsko izborno okružje);
Ivan Roškar, Franc Pišek, Jozef Klekl, Martin Kranje, |
Vladimir Pušenjak, Jozef Skaberne,, Dr Anton Koro-.
šec, Dr. Josip Hohnjec (Štajersko izborno okružje).
Hrvati: Stjepan Barić (Virovitica), Dr. Velimir
ć (Varaždinj; Dr Janko: Oo (Srijem), Fra
Didak Buntić; Dr. Marko Rebac, . Nikola Mandić
(Hercegovina) Mate Milanović, Dr. Bl Mazzi, Dr
Ante Dalibić (Dalmacija).
K tomu računaju 4 Bunjevca.
.
Radić o konstituanti i svojoj stranci. Zagre-
bački listovi donose razgovor sa Stjepanom Radićem
obzirom na njegovo odnosno njegove stranke držanje
u konstituanti. Radić je izjavio slijedeće : Obzirom :
našu stranku i njezino sudjelovanje u konstituan'
odlučit će glavni odbor, koji se sastaje 7. prosinca,
Kad smo pošli u izbore postavili smo se na legalam
put pa ne možemo biti za nasilje. Kako smo mi pri-
hvatili zakonita sredstva to ćemo svoje pristaše od-
vraćati od revolucije. Mi ostajemo i nadalje republi-
kanci, jer mi ne ćemo drugo nego da interpretiramo
volju naroda. U sam nacrt ustava treba da ugju sve
one ustanove, koje državu čine seljačkom. U daljnjem
razgovoru izjavio je, da je moguće da će se u ko
stituanti složiti i oprečne struje. Hrvatskim zastupni
cima trebalo bi propustiti, da izaberu sebi bana, da
postave hrvatske činovnike i organiziraju čitavu upra
vu. U Beogradu bi morali potvrditi ove zaklju e
Govoreći o strankama, izjavio je, da je od; svih:
programu najbolja Demokratska a i po ljudina! da fj
najbolja, jer se u njoj nalaze odlični muževi. Ako
u 90% pitanja naći sporazumni. Ujedno će zastupnii
Seljačke Stranke saragjivati i sa Srpskim Zemljor:
ničkim zastupnicima, samo je kod njih ta pogrjei
što su prerevni monarhiste. U pogledu naše bud
nosti imadem | najbolje nade, jer će se naći pametni| i
koji će znati i htjeti sporazumjeti se, jer on je pr
van sporazumjeti se, dapače j je spreman i na kom;
mis ako se uvaže načela Seljačke Stranke. :
O izborima u Sloveniji donosi »Domoljut
taj najrašireniji pučki slovenski list: Usprkos svi
pogodama Ljudska (pučka) je Stranka još uvijek
brojnija skoro u svim kranjskim općinama, To
nas velika zadovoljština, jer je samostalna K
e već od po godine pisala na sve stran
nna većina OT E u činom