Lenjinova vojska.
Načelnik policijske vojske bio je Josip Czerny.
U svoje vrijeme bio je prosti mornar; jer bijaše iz-
vanredno moćan, Bela Khun postavi ga na čelo t.
z. Lenjinove vojske. Svih skupa bilo je 400 a imeli
su naredbu, da oboružani revolverima i granatama na
automobilima vuku osumljenike pred sud. Mirni sta-
novnici po Budapešti i po većim ugarskim mjestima,
nijesu bili sigurni, neće li svaki čas noću banuti pred
kućna vrata kakav automobil i provaliti ko u kuću,
da ih aretira, ili učiniti pretragu. — Kad bi ovi raz-
bojnici htjeli koga umoriti, upotrijebljavali bi izmegju
seba posebne izraze, kao na pr.: ,Nek se ohbladi !“
Nek pliva po vodi!“ ,Pošljimo ga domal!* Da bi
doznali za kakvu uvredljivu riječ, otišli bi u zatvore
i pričinjali se, kao da su osugjenici, pa bi svega go-
vorili protiv republike, da navedu koga, nek se bilo
kako slabo izrazi o komunistima. Ako se koji nesret-
nik slabo izrazio, sutradan bio je pred sudom i to-
božnji njegov sudrug iz zatvora i govorio je protiv
njega. Dapače sakrivali su se u sanduke, gdje bi bile
skupine ljudi, da prisluškuju, što se sve govori... —
S pomoću ove zloglasne garde Czerny je držao svu
zemlju u strahu. I uistinu posvuda su bile aretacije i
umorstva. U Szoinoku bilo je 30 umorenih, u Duna-
patagu 61. A koliko je bilo ubistava, za koje se neće
nikada saznati! Osugjenike prije nego bi ih objesili,
izvadili bi im oči više puta ili polomill ruke.
U nekoj općini morala je notareva žena biti pri-
sutna, kad su joj vješali muža, a žena je bila u bla-
goslovljenom stanju ! Zvijeri! Neki vojnički liječnik,
koji je ovim zlodjelima službeno morao prisustvovati,
izrazio se: ,Spopadao me je kao grč i padavica, dok
sam morao gledati ta zvijerstva, a ipak nijesam ka-
kav mekoćutan čovjek, jer za četiri godine i po bio
sam liječnikom na bojnom polju“.
Ko je kriv.
Koji su uzroci ovih dogagjaja ? Krivci su bez
sumnje oni, koji su zvjerstva počinili, jer svaki čovjek
ima savijesi. Savijest i razum mu govore, da su ova-
kova mučenja i nečovječja postupanja nedopustiva.
Ali glavna krivnja pada na one, koji megju naro-
_dom bilo na kakvi način šire bezvjerstvo, pa zvali
se ti profesori na universi, urednici novina, ili pak
obični prosti komunisti. Jer ako posve zamre u na-
rodu vjerska svijest i odgovornost, čovjek postane
zvijer i onda: s Bogom svaka! Zvijer možeš ukrotiti,
dok je nejaka, ali kad joj pustiš uzde, ojača i — eto
nam ruskih i madžarskih dogagjaja...
Narode, otvori oči i progledaj ! Što je izneseno.
sve je živa istina, koja se nema mnogo zbila. Ma-
džarska nam je u komšiluku, dosta je da tamo pla-
men plane, bit će krvavih igara... — Ipak nije sve
izgubljeno. U nas komunisti, sa svim da su jaki, ipak
sami po sebi nijesu kadri nauditi Jugoslaviji, samo
ako se sav narod sviju stranaka ko jedan ustane pro-
tiv rušitelja doma i oltara, te ih u buduće otjera od
sebe. Jugoslavenski narode, na oprez!
Padanje cijena.
Jest cijene rapidno padaju, ali ne kod nas nego
u Engleskoj i Americi.
Po pouzdanim vijestima, što dolaze s raznih
strana, u Engleskoj padaju cijene, tako naglo, da je
mnoga roba u prodaji na veliko spala već gotovo na
predratne cijene. Osobito su pale cijene u žitaricama,
pamuku, metalima — osim željeza — i ulja. To isto može
se reći za Ameriku; a donekle već i za Francusku.
Prvi je prirodni uzrok tomu, što je neprestanim
dizanjem cijena ponuda nadmašila potražbu. Ali je to
posljedica i svijesnoga držanja publike, koja se sve
više znala uzdržavati od kupovanja fakvih predmeta,
bez kojih se, makar baš i za nevolju može biti i ako
se već kupuje, kupuje se baš onoliko, koliko je u-
pravo za prijeku potrebu.
Konstatovalo se u Eugleskoj, Americi i Fran-
cuskoj, da je zavladalo načelo: Ne kupuj ono što je
suvišno i za luksus, ali uz io i svoje svakidanje
potrebe postepeno mastoj svesli na minimuni. Osim
toga osnivaj svoje vlastite kooperative; učini se svo-
jim vlastitim producentom. :
U Engleskoj je uzdržavanje od kupovanja oso-
bito uzelo maha, i to tako, da se već ne kupuju mi
takvi predmeti, kojima je cijena spala na normalu.
Tako ondje konserve danas niko ne kupuje. Bijeli je
šećer u Londonu spao na šiling po funti, ali tvrdo-
glavi engleski potrošač ni za tu cijenu neće da ku-
puje šećer, ili ga barem kupuje vrlo malo. Druge
3
NARODNA SVIJEST
vrste šećera već su sasvim pale u cijeni, tako da sad
veliki trgovci prosvjeduju, ali za to niko ne mari, kao
što ni oni prije nijesu marili, kada su potrošači pro-
svjedovali. Jest, kroz dvije godine gulili su trgovci
kožu s legja potrošača, a sad im eto potrošači okreću
ta oguljena legja, pa neka gledaju, kako će proći.
Uporedo s apstinencijom potrošača od kupovanja
prionulo se oko organizovanja novih konsumuih za-
druga, pri čemu se pokazao silan porast članova. Ovo
će imati za posljedicu postepeno uzmicanje posredovne
trgovine, postepeno ukidanja profita. Engleske velike
konsumne zadruge danas već imaju svoje prodava-
onice na veliko, svoje fabrike, svoje mlinove i pekar-
nice, svoje plantaže čaja u Iadiji i svoje lagje za pre:
nos robe, pa tako sav profi što bi ga inače odnijeli
trgovci, krioračari, mlinari, produceati raznih vrsta i
brodovlasnici, ostaje u rukama konzumenata. Kakav,
će io socijalni preobražaj imati za posljedicu, teško
je danas reći. Kad bi se takva što kod nas kojom
srećom stalo provagjati makar i u malim dimensijama!
Ali kod nas sve zapinje; mi sami sebi ne umijemo
pomoći,
Sveslovenska Ljudska (Pučka) Stranka organi-
zovala je već svoje konsumne zadruge. Sva dosadanja
konsumna društva ujedinila suse u jedno veliko dru-
štvo, koje ima 27 podružnica. Mi se naravski ni u
tome ne smijemo povesti za njima, jer će nam se
reći, da smo se izručili vodstvu Slovenaca. Pa da
nema kod nas dosta mudrih glava?!
Uspostava diplomatskih odnošaia
izmegju Francuske i Vatikana.
Francuski je parlamenat sa 397 protiv 209 gla-
sova prihvatio prijedlog za uspostavu odnosa sa Vati-
kanom te je u tu svrhu votiran kredit od 236.812
iranaka potreban za uzdržavanje poklisarstva.
Nastupilo je eto ono, što su okati ljudi davno
predvigjali. Nasilje slobodnozidarske i slobodoumnjač-
ke koterije počinjeno u društvu sa socijalistima na
francuskom narodu time što mu je nametnut sustav,
protivan duhu i osjećajima velike većine francuskoga
naroda, nije se trajno moglo održati ;. ono se lomi, kao
što se pomalo drobi i mrvi i centralistički sustav, isto
tako silom nametnut francuskom narodu, i to najposlije
kao sredstvo za propagiranje društvene anarhije. Po-
sljedice su odviše jasno stale izbijati u općem padanju
morala i s tim u svezi u mnoštvu biačnih rastava i
u rapidnom nazadovanju populacije u Francuskoj.
Konfesionalnom miru i intelektualnom razvitku tobože
za volju lišiše svećenstvo sredstava za eksistenciju i
izbaciše vjeronauku iz škola, te mjesto nje uvedoše
nauku o moralu. Potvrdilo se, što je jasno svakomu
iole misaonome čovjeku, da moral bez religije nema
temelja, i da se ne može održati. Eno već se počelo
širiti shvaćanje daje moral pojam bez realne podloge,
prazna misao, koja ni za koga nema obveza.
. Težnja za ličnom korišću jedino ima da te vodi.
Vidiš da svi tako oko tebe rade, pa gdje onda tražiš
moral? Bilo bi'pravo čudo, kada se u nias ne bi našlo
nastavnika, koji su se brže požurili, da onakvo nakla-
panje plitkih glava iznesu i pred našu mladež i da
unesu u nju sablazan. Moralna ideja unatoč tomu
opstoji, opstoji moralna svijest u duši ljudskoj, ostaje
viša zapovijed i sankcija uz nju. Rusvaj, što su ga
krivi naučitelji prouzrokovali u dušenom životu naroda,
probudio je u Francuza moralnu svijest i izazvao re-
akciju, koja se eto ponajprije očitovala u težnji za
. uspostavom diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom,
što su za Combesove vlade prekinuti.
,H. 0
Dopisi. e
T
Biograd na moru.
(Stanje u Zadru.) Rapalski ugovor nemilo se je
dojmio Hrvata u Zadru, ali još gore zadarskih talija-
naša, te su megju njima nastale razne nesuglasice.
Mlada je naime nevjesta (Zadar) ljuta, što tako maleni
miraz može da donese na poklon svojoj ,majci“ (Ita-
liji). Svu krivnju rad toga .bacaju zadarski talijanaši na
vladu u Italiji. Rad toga se je obrazovao posebni od-
bor ,Della salute“, koji bi imao da vodi stvari ne bi
li se šurujući s D'Annunzijem, što u mutnu dalo ulo-
viti, Taj odbor poduprt je od t. zv. ,Baon Rismondo“
tj. od zadarskih dobrovoljaca, koji prijete svakomu, te
:im nije po ćudi. Tako su bili zabranili i novoimeno-
.vanom senatoru Ziliottu, da ide u Rim, a on noću
šmignuo automobilom u Šibenik pak preko mora. Sad
su Zaratini“ ljuti na svog Ziliotta, iznose mu van sye
austrofilske oglase i odlikovanja, što 1 od Austrije
primio. Pak mu niječu, da on nije ni Talijan ,di puro
sangue“, već rodom Makaranin a majka mu ni ne po-
zna ,la dolce lingua del si“. — U četvrtak dne 2. o.
mj. desio se je drugi prizor nezadovoljstva OMSK
sa majkom Italijom. Kad je jedan dio talijanskih vojnika
2 I
zaključeno, da Dr. Korošec preda demisiji
Br. 52
imao da otputuje put Italije nastade prava gungula
Rismondijanci sa zadarskom ulicom navale na paro-.
brod, da spriječe odlazak vojnika, želeći, da ovi i na-
dalje ostanu i da se eventualno pridruže D'Annunciju.
Vojnici pak nisu bili toga uvjerenja, pak dogje ne
samo do megjusobnih uvrijeda ,traditori“, ,eroi di
Caporetto“ (mjesto, gdje su grdno bili potučeni Itali-
jani u prošlom ratu), već i do šakanja. Nekoliko je
oficira baš dobro bilo izlemano, a da se nisu usudili
reagirati. A-vojnici sa parobroda odvraćali su ,Zara-
tinima“ : ,canaglice“. ,farabutti“ i drugih izraza, koji-
ma su im vrijegjali najosjetljivija čuvstva. Tek iza dva
sata gombanja parobrod je mogao da otputuje. Istoga
dana bio je komicij na ,Piazza Plebiscilo“ (»Gospod- ,
ski Trg«) i tu je palo oštrih navala proti talijanskoj
vladi. Vikalo se i ,ebbasso Millo traditore ! Non deve
uscire da Zara che morto.“ Kad je pak na komiciju
počeo govoriti i sin Ziliolov, letile su mu upadice:
,E oaove te že il padre?!“ I tako je doček talijanške
vojske, u Zadru bio pun cvijeća i ovacija, a rastanak
nakon 2 godine sa šakanajem i svakovrsnim pogrdama!
Za Milla kažu, da je obolio i da će morati
ići u koji. sanatorij i tako će se riješiti njego-
va riječ zadana ,Zaratinima“:. ,Non lasciero mai
la Dalmazia 1“ — Zaratini i sami sad uvigjaju, da se'
po Zadar zlo piše sa ovakvim riješenjem. Zadar negda
toli sjajan u hrvatskoj povijesti, sad neprirodno do-
sugjeu ltaliji gubi svu važnost, ie će dijeliti sudbinu
napuštena i izolovana grada. .,Zaratini“ su tražili —
pak su i našli! \
š Iz stonjskog primorja.
(Poplava u kiscu). Prilivatile kiše i nikako ne će
da puste. Previše je, pak nije dobro, te štete ne fali.
Na Nikoidan osvanulo čitavo lisačko polje pod vodom. /
Voda narasla za čitav metar i po, da je pokrila sve.
megje po polju, te cijelo polje izgledalo ko jezero, a;
brežuljci po polju kao otočići. Ovakove poplave ni.
najstariji ljudl ne pamte. Ta je poplava trajala puna
tri dana, te je selo bilo rastavljeno od matice i župnika,
koji se je našao na posebnom otoku, a onda se od.
jednom otvorili ponori i posrkali svu vodu, koja je i.
dalje dolazila čak od Miholjkrsta uslijed neprestanih |
kiša. Ova je poplava prouzročila narodu ogromne.
štete: toliko je imegja razvaljeno, vrtova i usjeva uni- ;
šteno, te se narodu i ove godine slaba piše. %
U E
Dr. Antun Mahnić, biskup krčki.
Pri zaključku lista dobili smo bolnu vijest, da je.
jučer, dne 14. XH. 1920, zaklopio svoje umorne oči
naš opće ljubljeni otac katoličkog pokreta, Dr. Mahnić,
da se preseli i otpočine u vječnoj domovini Istine,
koju je tako žarkim srcem ljubio i širio je muževnom.
riječju i brčnim perom. Ki
Dr. Malinić usjekao je u historiji kulturnog raz-.
voja našega naroda svoje svijetlo ime duhovnog cca
i vogje, za kojim pogjoše po izbor sinovi, da u duhti;
metafizičkog trojstva Istine, Ljepote i Dobrote provedu:
knlturni preporod našega naroda. s
Domovinsku ljubav zapečatio je pak mučeničkim
progonstvom zatočeništva, ostajući do zadnjeg daha.
nepokolebiv i neustrašiv na braniku prava ujedinjenoga
našega naroda. i
Biskupu Dru Antunu Mahniću
vječna slava i uspomena megju nama ! i
Iz Jugoslavije..
Otvor konstituante slijedio je redovito, kako
to bilo i najavljeno, u Nedjelju dne 12. o. mj. Sav je.
Beograd osvani1o toga dana u svečanom ruhu, Došlo.
je mnoštvo znatiželjnika i iz daljega, da prisustvuju:
prvoj sjednici konstituante. Još nikada nije bilo u B
ogradu toliko diplomata i novinarskih izvjestitelja kz
toga dana. Iza 10 sati počeli su dolaziti u dvor 1
novo izabrani zastupnici na broju ih oko 360, jer
dićevci nijesu došli. Prvi je ustao i uzeo riječ Dr. M
lan Rojc, te predložio za predsjednika po godin
najstarijeg zastupnika MNrkolu Pašića, koji je drža!
pozdravnu besjedu. Iza toga imenovao je sekret
konstituante četiri najmlagja poslanika i pozva
stnpnike da predadu svoje vjerodajnice. Iduća je s
nica urečena za Ponedjeljak po podne, na kojoj će
da bira verifikacioni odbor.
Odreka Dr. Korošeca. Na sjednici slovenskih i
skih zastupnika Pučke Stranke u Beogradu na
mj. izabran je pročelnikom a Dr. Korošec,
presjednicima Stj, Barić i Dr. Nikola Mandi
kao
star saobraćaja, što je sutri dan i učinio s obrazi
njem, da Pučka Stranka ne može priznati val
privremenom poslovuiku za konstituantu.