i
i
h
$
i
saa
reze!“ Ja bi kao šestu crkvenu zapovijed proglasio :
»Pretplaćuj i podupiri katoličku štampu l*
Tako dakle govore naši katolički biskupi o do-
broj štampi, U istom smislu govori profesor Spirago
o rgjavoj štampi. ,Tko sa svojim novcem podupire
zlu štampu, taj vojuje protiv vlastite crkve. Svaki takvi
katolik neka se stidi do dna duše, jer što ne bi učinio
nijedan židov ili poganiu, to čini takav nesvijesni ka-
tolik“, A slavni govornik Kolb slaže se s njim, kad
veli: ,Ragiavi listovi i časopisi su takorekuć akcioner-
. ska poduzeća, uštanovljena zato, da se istrijebi vjera,
čednost i domovinska ljubav, a dobri listovi su opet
akcionerska poduzeća, da se vjera, čednost i domovinska
ljubav učvrste, Svaka pretplata je kapital, što više svaki
broj je dionica, s kojom sudjelujemo na dobrom ili
zlom poduzeću. Što si više rgiavih listova kupio ili se
na njih pretplatio, toliko si više imao udjela pri zlu,
što ga je rgjava štampa prouzročila, a naprotiv, koliko
više dionica u svojim rukafila za dobru sivar*,
Mi smo sada eto na početku nove Godine, kad
se naručuju i pretplaćuju listovi i novine. Svaki svje-
sni katolik treba da zua, da ne smije biti bez kakvo-
ga katoličkoga lista, novina ili časopisa. Svaki pravi
katolik treba da zna, da nijedne pare ne smije izdati
za zlu štampu.
Tko nem
Kritika ili hiperkritika ?
(Odgovor g. proi. Bujas:)
piše D. V. Medini.
A sada da pogjemo dalje i vidimo, koje stvarne
prigovore — osim već prije spomenutog pr'govora o
tobožnjem ,nedoslatku“ kontrole — iznosi g. profesur
na ono moje izvješće, i to, kako oa veli, ,držeći mje-
rilom znanstvenu ekzakinost“,
Svjedoci, — piše — kako ,susjed Lovro“, ,služ-
benica“, ,dječak“ i , učiteljice“, niti su po imenu
navedeni, niti su ovjerovljena kakova njihova svjedo-
čansiva.“
Ele dobro!... samo se čudim kako nije s na-
= brajanjem pošao i dalje, te u ime ,ekzaktne znanosti“
zamjerio, što nije u izvješću bila po imenu spomenuta
i moja majka i moja sestra i moj brat pravnik, buduć
da se ondje i te osobe samo tako navode, a niko,
bome, ko ima pameti neće reći, da se ne zna ko su!
Jednom kad je u izvješću baš po imenu navedeno
mjesto i kuća, gdje su se une pojave dogagjale, to
onda dolazi samo po sebi, da ,susjed Lovro“, iako
nije naveden po prezimenu, ne može biti nego jedan;
isto iako i službenica“ i ,dječak“, koji su sa mnom
u kući stanovali, pa i dvije učiteljice“, koje, po iz-
vješću, nijesu bile dvije koje mu drago učiteljice, već
udvije mjesne učiteljice“.
Nego, iako je to tako, red je ipak priznati istinu,
nemilu islinu... da svjedočanstva gori pomenutih lica
ne valjaju ! Jest, nažalost... ne valjaju !!.. Ali tome
nijesam, bome, kriv ja, već ,ekzaktna“ znanost go-
spara profesura, koji ma pitanje: o čemu se radi? od-
govara ovako : ,Radi se o ,strašenju u zekom župskom
stanu“. Sad eto možete razumjet zašto cna svjedo-
čanstva ,ne mogu doći u obzir“. Ona to ne mogu
\ stoga, šio, pored svega što je u izvješću mjesto i kuća
| tačno označena, ipak se po ,ekzattnoj znanosti“ gosp.
B. ne zna o kojoj se kući radi; a kad se to ne zna,
e onda doista ne može se znati ni koji je to ,susjed
Lovro“, ni koje su to učiteljice i druga nekoja lica,
što se u izvještaju spominju !
Ali ovdje kao da čujem nečiji glas: Dobro, dobro,
pasja paro, rugaj se ti, rugaj!... ali je un fatto, da
ti nijesi činio ,vidimat“ ona svjedočanstva, pa što ćeš
sad na to?
— & što ćeš! odgovaram: peccato!... ali me
valja kompatiškat ! Erbo sam promišljo: ako ih dam
potvrdit pred dva obična svjedoka, ,ekzaktni“ bi znan-
stvenici lasno mogli tw opet naći što da reku, kako,
_ Ber esempio, da su ti svjedoci to učinili pod mojom
»sugjestioni“; ako bi pak pošo u mofara ili ga doveo,
_ daih ,vidima“, nijesam, da ti pravo rečem, imo za to
_ dinara!... Ma da ne rečeš, da se ja opet rugam i da
govorim onako kako se ne pristoji »megju obrazova»
nom čeljadi“, evo me da obinem šalu u serijelat, pa
teka za jelo, neka uzima ,Iron“ sredstvo
proti slabokrvnosti i blijedičavosti koje
se dobiva u ljekarni u Gružu.
__ govorim ovako: Buduć da se radi o dogagjaju, koji
se je zbio nazad 20 godina,:od osoba koje su u izvje-
štaju spomenute nekoje su umrle, a žive su još: ja
i službenica, kao glavni svjedoci ; pa jedna od onih
dviju učiteljica; moja mlagja sestra i moj mlagji brat
(ondašnji pravnik, sada advokat u Šibeniku) i ona dje-
vojčica, koja je došla bila, da službenici čini drušivo
.
NARODNA SVIJEST
za onu prvu noć, kad mene nije bilo doma, — koji
svi mogu svjedočit za ono, šlo je svaki od njih čuo
ili vidio. Ako pak sve to nije dosta onijem ,ekzaktni-
cima“, kojijem, kad se radi o stvarima, koje im ,uz
nos idu“, nigda ništa nije dosta, te ako bi svejednako
tražili ,ovjerovljenje svjedočanstva“, ja kažem, pa rekao
g. B. što god ga volja, da ima jedno ovjerovljenje
koje više valja nego sva druga, a to je činjenica, da
ni u početku, kad je dogagjaj svim doličnim osobam
bio još sasvijem svjež u pameti, pa ni kasnije kroz
cijelo dugo vrijeme od 20 godina, nijedna se od njih
nije našla, da onaj moj javno objavljeni i javno u
mjestu čitani izvještaj ma bilo u čemu ispravi ili po-
reče ; a inače već sama okolnost, da sam ja onaj do-
gagjaj u javnost iznio bez bojazni, da budem od ikoga
oprovrgaut, može da vrijedi kao dokaz za potpunu
vjerovainost svega onoga, što su, prema mojemu iz-
vještaju, cna osobe u kući čule ili vidjele.
Ima, megjutim, i nešto drugo, što pada zgodno,
da se ovdje napomene, a to je, da je i g. profesur u
svom drugom članku htio da iznese dva slučaja ,slra-
šenja“, i to jedan u Dubrovniku, drugi na Lopud,
namjerom da pokaže, kako se je u oba slučaja pot-
krala varka, Za prvi slučaj kaže, da ga je on sim
mogao kontrolirali za vrijeme boravka u Dubrovniku,
ali tu se ništa ne zna ni o kome se ,staromu mlinu“
radi, ni kako su se po. imenu zvala ona ,dva oče-
vidca“ i onaj ,jedan drug“, s kojim je on jednu noć
u tomu mlinu prenoćio; niko su bili oni_,izvjestitelji“,
koji bi bili nešto ,pogriješili“, nešto ,zaboravili“ i
nešto ,ne opazili“, Drugi je slučaj iznesea još tvrgje
i još .znanstvenije“... ,po pripovijedanju nekoga
znanca“, I, naravski, valja vjerovati, da je sve baš onako
bilo kako je gosparu profesuru taj ,neki zaanac“ pri-
čao, premda se ne zna ni kuća, u kojoj je ,strašilo“,
niti je naveden ma i cigli jedan svjedok, koji bi ono
»zuančevo“ pričanje potvrdio; a ne zna se, da li je i
sam taj znanac ono pričao po vlastitoim vigjenju ili
opet i on samo po onomu što je čuo od drugijeh
pripovijedati.
I tako, pretpostavljajući da gospar preiesur sve
šlo čini, znanstveno“ čini, valja reći da, kad se radi
o nečemu, što on smatra da imu ide u prilog, dostatno
je i prosto pripovijedanje nekog znanca“, da istina
bude ,znanstveno“ utvrgjena. Radi li se, naprotiv, .o
stvarima i pojavama, kojih konstatacija ukrštava ideo-
logiju gosp. profesura, onda ni deset svjedoša nije
dosta da utvrdi ono, što sam g. profesur nije svojim
prstom taknuo ! (Nastavlja se).
Orlovski erganizatorno-fehnički tečaj
održao se u Dubrovniku, kako se najavilo 2. 3. i 4.
siječnja. Tečaj se održao posve tiho, intimno, bez pa-
rade i velikih formalnosti, jer jedino na taj nači» mogli
smo da upoznamo velike ideje Orlovske organizacije.
Tečaj su vodili dva delegata Hrv. Orlovskog Saveza
(HOS) u Zagrebu dr. Sij. Vladarski i akademičar D.
Žanko uz nekoje Orlove iz Dubrovnika, Giavna idejna
predavanja bila su predavana u pučkom stilu, zato
su omladinci osobitim interesom pratili predavanja.
Nizom uspjelih predavanja ocrtana je potreba, razvitak
i stanje kat. pokreta uopće. Razumije se da je ipak
najveća pažnja bila posvećena orl. organizaciji. Osim
loga održana su gimnastička predavanja, praktične
vježbe te gimnastičke vježbe. Uspjeh tečaja je vrlo
dobar, a najboljom potvrdom za to, bit će praktično
provagjanje smjernica i uputa dobivenih na tečaju.
Zadnji dan pristupiše korporativno svi učesnici tečaja
na sv. Pričest, Isti dan pohodili su presvij. biskupa
Dra Marčelića, čiji je govor ostavio posebni dojam u
mladim dušama. Biskup je megju ostalim rekao i ovo:
»Dragi Orlovi, vi, koji ste uzeli za zadaću obnovu
sebe i društva, treba, da to provedete polako, ali ustrajno.
Vi ste kao kvas, koji polako, ali stalno djeluje . En
Orlovi ireba da se visoko dižete iz ovog modernog
blata, jer Orao-ptica visoko leti, pa iako ne postignete
najviše vrhunce Himalaje, to barem vrhunce naših gora.
Glavni način vašeg apostolata neka je ljubav“. Svršio
je orlovskim pozdravom: Bog živi! Sve tri večeri da-
vale su se zabave u počast učenika, Tečaj se je za-
ključio vrlo uspjelom i uprav oduševljenom akademijom,
na kojoj su se svečano orili zvuci orlovske himne, i
na kojoj smo prvi put vigjeli izvagjanje lijepih orl.
vježbi u našem kat. Dubrovniku. Sa žrtvom smo po-
čeli i nadamo se i čvrsto vjerujemo, da će nam samo
ona uz blagoslov Božji donijeti konačnu pobjedu.
Mladim Orlovima želimo sretan uspje: u radu za
Orlovstvo. Bog živi! i
Za čišćenje i
njegovanje zubi naj
ITO pasta legovanje zubi najbolja je
Pisma iz naroda.
KORČULA. Božić, dan opće radosti i veselja,
mira i ljubavi, kojemu se veseli mlado i staro, boga-
taš i siromah ; dan posvećen crkvi i kućvom ognjištu,
osvanuo nam je neobično sjajan, vedar i sunčan kao
najbolji ljetni dao, ds se ni stici ne sjećaju sličaome.
Kod nas pravo veselje započimlje na Badnji dan u,
podne, kada zaslave zvona po svim crkvama, a grupa
dječaka slavi se u živo kretanje noseći na ramenima
badnjake sa tri lovor-grančice, što ih mjesni brodo-
graditelji, po starom običaju, šilju na dar rodbini i
prijateljima, da ih uveče pri ognjištu blagoslove sa
vinom i pšenicom. — Sve crkvene funkcije obavljene
su po običaju i to na Badnji dan u 5 sati po podne
u matici noćnica sa pontif.kalnom misom, preko koje
izvagjao ie mješoviti zbor Pjev. društva »Sv, Cecilija«
misu od Zangla sa dobrim uspjehom. Pjevalo se sa,
nedavno preotvorenih galerija, te se pokazalo da dobro
odgovara akustici, — Na Božić u 4 sata jutrom bila
je noćnica u crkvi sv. Nikole sa pjevanom misom, a
Božićne pjesme izvedene su uz pratnju tamburica,
Zatim su slijedile redom mise u drugim crkvama, preko.
kojih pjevaju se Božićne pjesme uz pratnju glazbe.
U 11 sati posljednja pontifikalna misa u matici uz
pjevanje istog pjevačkog zbora.
Novi put do tvrgjave su. Vlaha. Niše društvo 1
za saobraćaj putnika i poljepšavanje grada radi in-
tezivno i nasloji da što bolje odgovori svome zadatku,
Na vrhu brežuljka sv. Vlaha, što se diže n4d gradskim |
predjelom sv. Nikole, nalazi se tvrgjava, koju su g.[.1l
1814. sagradili Englezi, Sa ove uzvisine pruža se kra-
san pogled na grad i slikovitu okolicu i viloviti Pe-
lješac, kao takogjer na morsku daljinu s južne strane
do Dubrovnika, a sa zapadne &o Hvara. Radi toga
ovaj je položaj interesantan, osobito za strance, koii
dolaze da se mauživaju lijepe prirode, pak je bilo po- )
trebito da ga se učini pristupačuijim. Pošto je stari :
put, koji vodi do tvrgjave, neprikladan jee strmovit i
neuredan, uprava spomenuiog društva dela je napraviti
novi put sa prolivne južae strane, tako da je sada
svakome omogućeno, da se bez umora prošeta do
tvrgjave sv. Vlaha i nauživa lijepog po , U samoj
tvrgjavi pak dala je postaviti nove k stepenice, 1
da bude olakočeno popeti se na vrh ist U nedjelju >
28. deć. poslije podde svečano se pioslavić oivor io? wi
vog puta, te blagoslov i podiguuć: zaštave ma
tvrgiavi, uz prisustvovanje lijepog broja gragjanstva i
mjesne glazbe, koja je svirala vesele koračnice. Bla-
goslov zastave obavio je preč. opai Msgr. Bodulić.
Požar. Na osvit dana 30 decembra cio je grad
bio uzbugjen radi vike i zapomaganja, jer se pojavio
požar u trokatnoj kući A, Nobila pokraj trga 19. aprila.
Požar se pojavio na pivom spratu, te je kroz strop
e noće
prodro u prizemlje, gdje je N. Franković imao ma-
nifaklurnu trgovinu. Stanari drugog i trećeg sprata
, mirno su spavali te nijesu za ništa znali, dok se sre-
ćom nije probudila služavka stanara na trećem spratu
g. Spiegelhaltera, koja osjetivši vonj od dima, probu-
dila gospodara. Tada je nastao jezovit prizor, jer sla-
nari iza sna zaprepašteni, nagjoše se u teškom polo-
žaju. Iz soba nijesu mogli da izigju, jer je oganj bio
već zahvatio stepenice, a dim se proširio po cijeloj
kući. Jedini im je izlaz bio kroz prozore, ali im je i
to bilo otešćano radi visočine, dok nije priskočilo gra-
gjanstvo, te pomoću ljestava pomogio im da se spase.
Megjutim se g. Spiegelhalter bio vješto snašao, te pri-
vezavši plahte, spustio je djecu kroz prozor na ulicu.
Treba istaknuti 1 pohvaliti spremnost i požrtvovnost
gragjanstva bez razlike, pak i ženskinje jer je na prvi. |
glas svatko dobrovoljno priskočio i pomogao da se \
vatra lokalizuje. Osobito treba pohvaliti naše radnike, "|
koji su se uprav natjecali, da što više pomognu, pak
se njima ima i zahvaliti što se zapriječila veća nesreća
i štefa. Dužnost bi za to bila osjeg. društava da im
to priznadu. Sveukupna šteta računa se i50.000 Dia. .
Nesretan svršetak pijanice. U Nedjelju 4. o. mj
nagjen je pri morskom žalu mrtav javni poslužnik
Bernardi rečeni Tičina. Iako mlad čovjek od 39 g
dina, već je bio u deliriumu od pijanstva. Za nov
godinu iskalašio je nešto novca, pak ga potrošio
vino. U subotu večer vidilo ga se kako tetura s jedn
do druge strane ulice i udara tijelom o kućne zid:
a poslije se ustanovilo, da je udario glavom u pro
jednog dućana tako, da mu se caklo zavuklo u čelo
Pošto je radi toga nastalo krvarenje, bit će poi
kraj mora da se opere, a pri tom se onesvijesti
moru se ugušio, jer je nagjen prostrt potrbuške na ži
sa izranjenim licem u moru. Corcyrensis
TRSTENO. # Niko Bošković preminuo j
u nedjelju dne 3. t. mj. otac našeg druga kat
dinca Jurja Boškovića, Pokojni
#
T
KS