NARODNA SVIJEST Br. 5 Dr. Baldo Poković. Ončinski proračun za god. 1925. Doprinos ,Savezu Društava i Institucija za promet stranaca“. Pod naslovom »Uprava« u proračunu Dubrovnika, Gruža te Brašine nalazimo ove godine po prvi put stavke ,doprinos za promet stranaca“, koje su preven- tirane sa D. 74.000 i to baš u proračunu odlomka Du- brovnika preventirano je D. 50.000 a u onom odlomka Gruž D+ 20.000 dok u proračunu odlomka Brašine (Kupari) preventirano je u tu svrhu D 4,000. Ove pre- ventirane svote Općina kani isplatiti, u koliko sam obavješten, mjesnom ,Savezu Društava i Iostitucija za Promet Stranaca“ i to baš u svrhu propagande za du- brovačku rivijeru. Lanjski opć. upravitelj donio je na- ime u nadležnosti opć. vijeća zaključak, da se taksa na promet stranaca poveća od D. 2:50 na D. 3 a od toga da ide na korist ,Saveza“ 50 para, što matema- tičkim načinom izraženo znači, da Općina dava ,Sa- vezu“ 16:66" od utjerane takse na strance. Razlozi koji bi bili ponukali g. bivšeg opć. upravitelja, da do- nese ovaj zaključak bili bi naime slabo financijsko stanje ,Saveza“ te važnost ove institucije za grad Du- brovnik. Ovaj zaključak ima da bude, po našem miš- ljenju, samo provizorne naravi t. j. Općina ima da istog drži u kreposti samo dotle, d>k i ako ,Savez“ bude radio u cilu propagande za posjet naše i to specijalno baš dubrovačke rivijere, u protivnom slu- čaju ima se odmah u interesu Općine dokinuti ovaj zaključak. U svakom slučaju treba da Općina, pošto doprinosi tako veliku svotu za ,Savez“, u istom bude preko svoga prestavnika imala odlučnu riječ kao ini- cijator a i kontrolor rada našeg ,Saveza*. Općenito načelo u sličnim financirajućim poslovima naše Općine treba da bude, da ondje gdje dava pare, da tu bude u glavnom ona i odlučivala a povrh toga, da sama što je moguće više uznastoji da svojim novcem vlada i upravlja. Uslijed malene posjete stranaca u prošloj godini i odatle proizlazećeg manjeg prihoda od takse na strance prama onom _ preventiranom, u ovogodišnjem je proračunu stavka prihoda od takse na strance pre- ventirana nešto manje nego lani, naime sa svotom od Đ. 230.000 za odlomak Dubrovnik, a sa svotom od D. 95.000 za odlomak Gruž-Lapad. Obzirom na tečaj naše novčanice i njezinu slabu kupovnu snagu u zem- lji, sva je prilika, da su ove svote previsoko preven- tirane i da će prihodi od takse na strance u ovoj go- dini daleko podbaciti. Socijalna Skrb: Pučka kuhinja — Domus Christi. Za socijalnu skrb proračun za g. 1925. ima nešto malo više smisla od prošlogodišnjeg proračuna. Osim stavaka obligatornih kao plata liječnika, primalje, lijeci siromasima, pokapanje siromaha itd. ovog puta nala- zimo još neke nove stavke, koje i ako se ne nose pod naslovom ,Siromaštvo“, kamo po svojoj socijalno-ka- ritativnoj prirodi spadaju, ipak prestavljaju socialno- karitativnu brigu općine za ekonomski slabije slojeve općinara. Te nove stavke jesu: a) doprinos mjesnoj Pučkoj Kukinji D. 24.000; b)- doprinos za Domus Christi D 24.000; c) doprinos ,Stanku sv. Vlaha“ D 6000. Ove stavke i ako ne osiguravaju ni izdaleka normalno uzdržavanje gorespomenutih karitativnih institucija, ipak su svakom naprednom općinaru simpatične, jer barem pokazuju, da se uapokon ipak posvećuje neka i ako čedna pažnja za socijalno neophodno potrebne insti- tucije našeg grada. Megju stavke, koje spadaju u po- dručje socialne skrbi, treba ubrojiti još i stavku pod naslovom »Razno“ Zajednice, kojom se podjeljuje Ženskoj Zadruzi svota od D. 6.000. Ove godine za razliku od prošlogodišnje, naznačena je u proračunu uz ovu stavku i svrha, za koju se daje t. j. nazna- čeno je, da se ova svota dava za djecu, a to smo lani kod ove stavke bili zamjerili, da se nije naznačilo. Inače i same pojedine obligatorne stavke naslova ,Si- romaštvo“ preventirane su ovog puta nešto većim iz- nosima. Ali socialna skrb općine ne smije se svesti na ovo par doprinosa, već treba osnivati takove ko- munalne uredbe, koje će ublaživati i olakšavati bijedno stanje gradske i okolišne sirotinje, a o kojima smo lanjske godine istom prilikom opširnije pisali. ,Nauk“ iscrpljuju najamnine. Doprinosi općine za nastavne i kulturne svrhe svagjaju se u našem proračunu gotovo isključivo na plaćanje najamnina za školske zgrade faznih državnih škola kao i na izdatke za popravak istih. Tako je n. pr. u proračunu ,Zajednice“ a u naslovu ,Nauk“ naj- veća stavka 2., kojom se preventira svota od punih D. 60.000 za najam Trgovačke Akademije. Naslov ,Nauk“ odlomka Dubrovnik kao i odlomka Gruž-La- pad ispunjaju samo stavke, kojim se preventira razne veće svote za najam školskih pomješća, popravak istih te za režijske troškove škola. U navedene svrhe opterećen je baš odlomak Dubrovnik sa svotom od D. 86.600, a odlomak Gruž sa svotom od D 26.740. Pregledajuć tako dielatnost općine na kullurnom i nastavnom polju, dolazimo do veoma žalosnog za- ključka, da se čitava njena djelatnost na ovom polju svagja na samo plaćanje najamnina za škole, što bi zapravo imala biti dužaost države a ne općine, te o čemu se još i danas vodi spor pred Upravnim Sudom u Dubrovniku. Protiv okružnice Pokrajinske Uprave za Dalmaciju od 21/7 1922. br. 10.888, kojom se pot- puno neispravno primjenjuje propise pokrajinskog za- kona od 30/VI. 1908. L.P. ZZ. br. 16, a kojom se na općine nameću obveze, koje na nju ne spadaju kao obveza, da pribavi potrebita školska pomješća, da snosi najmovine za škole, da pribavi stan ravn, učitelju itd., ustala je s pravom splitska općina, te se konačno ri- šenje oveg spora očekuje sa velikim interesom sa strane svih općina. Pa dok ovi nametnuti izdaci ugrožuju e- konomiju gradskih proračuna, to oni zapravo upro- pašćaju seoske odlomke. Tomu za dokaz mogu po- služiti redom svi proračuni župskih odlomaka, osim odlomka Brašina, kod kojih do 80% od svih izdatika otpada na plaćanje najamnine i uzdržavanje školskih pomješća, tako da slobodno možemo nazvali proračune župskih odlomaka proračanima za uzdržavanje škole. Toliko je vaime teška a i pogubna općinama ova na- metnuta obveza, koja je do g. 1922. spadala na t. zv. učionsku vlast odnosno državu, da, kako je iz gor- njega jasno, doista upropašćuje naše općine. Rad dakle naše općine u kulturnom i nastavnom svom djelokrugu skoro je nikakav, te kao i u lanj- skome tako i u ovogodišnjem proračunu nijedno kul- turno pregnuće prosvjetnih i naučnih krugova našega grada nije našlo odražaja. Ovakovim radom neće se nikada uspjeti, da se od Dubrovnika stvori kulturni centar južnih predjela države. (Nastavlja se) Dokle će trajati skupoća ? Visoke kamate: U današnjoj borbi proti sku- poći vidimo, da birani i osnovani odbori i pododbori primjenjuju oštrinu svojih mjera većinom na onoga, od kojega potrošač ćuti direktni udarac. To je doduše najpopularnije, jer je i najednostavnije, da se svali sva krivnja na prodavače i trgovce. Tako sudi i seljak, kad mu stupi rubač u selo. Ne reagira na lihvare_ ili tje- rajućeg vjerovnika, nego ma onoga, koji ga zadnji pograbi za šiju. Taj se seljački mentalitet protegao i po varošima i gradovima. Gradski i varoški konsument mrzi trgovca i svakoga koji prodaje robu ili živežue namirnice, pa čak i seljaka, jer potrošačke oči vide u njima glavne i jedine uzročnike današnjoj skupoći. To mišljenje nije uvijek opravdano, pače danas vrlo često i nepravedno. U ratno i prvo poratno doba zaisia su i na selu i u gradu pirovali trgovci i tr- govčići, šverceri i šiberi, špekulanti i zakutni agenti. Danas te nezdrave pojave nestaje. Ratni se i poratni trgovački i posrednički elemenat uklanja, a u poslov- nom se svijetu opaža živa želja i nastojanje za uspo- stavom predratne solidne trgovine. Ali sada dolazi nepremostiva zapreka. Pomanjka- nje novca! Banke su doduše prirodnim posrednikom med kapitalistom i zajmotražiocem. Banka preuzimlje prema kapitalisti za uloženi novac i dužno jamstvo, pa time postaje nekim osiguravajućim zavodom polo- ženih novčanih pretičaka. Nu danas je od banaka od- bjegao kapitalista, a krivnjom i samih bunaka. Prizna- vale su ulagaču mizerne kamate, dok su zato uapla- ćivale triput veče od svojih dužnika. Kapitalista je to uvidio i htio je da sruši bankarski most, koji ga je spajao sa zajmotražiocem. Emancipovao se i stupio je on sam — bez ikakva posredništva — u doticaj sa zajmotražiocem. — Polakomivši se za visokim kama- tama, ne pazi, dali mu je novac sigurno položen i dali ga može da dobije u svako doba, kad mu ustreba. - Takove kamate dosižu redovno do 40% a u nekojim krajevima i do 150 i 200%, Megjutim radi pomanjkanja gotovine, da'e su se i banke u potragu za ulošcima, priznavajući i neo- bično visoku kamatu, koju ipak namiruju od zajmo- tražioca. Pa ako je taj zajmoprimaoc trgovac, sasma je od njega prirodno, da svaljuje sve terete na potro- šača, u koliko mu to dozvoljava mjesna konkurenca. U protivnom bi slučaju radio za Banku. Premda se banka, ili bolje predstojništva pojedinih banaka, tako- zvana ,bankokratija“, ubraja med moderne i zakonom zaštićene lihvare, ona ipak vrši bar indirektno i soci- jalnu misiju. Podržava svoje činovništvo, finansira po- duzeća i tvornice, te time omogućuje opstanak stoti- nama radnika i namještenika. Dakle, trgovac lihvari, ali radi i riskira svu svoju imovinu. Banka lihvari, ali pruža zaradu namješteni- cima, radnicima i stotinama članova njihovih obitelji. Ali lihvar, koji ne radi, niti riskira, niti snaša porezne terete, niti vrši bilo koju socijalnu misiju, nego hoće da jede, pije i puši i da vuče visoku kamatu bilo od banaka, poduzeća ili pojedinaca, to je onaj, koji ulaže svoje kapitale jedinom namjerom, da kao pravi trut, uživa, kako se cio svijet vrti oko njega i radi za njega. On ima i na duši najveći grijeh današnjoj skupoći! Norinalizovanje prilika. Oko normalizovanja pri- lika ispisala se u ovo zadnje doba sva naša štampa. Istaknuti su ponajbolji izgledi, Ali unatoč deflacijonoj politici, aktivnoj trgovačkoj bilanci i porastu dinara, kreditna kriza traje i nadalje a skupoća se još i danas osjeća. Porast će dinara nanijeti šlete producentima, dok će konsumenti tek kasnije, da oćute blagodat, je: je veletrgovina i industrija bolje organizovana od pro: izvodnje.s— Neću da zalazim dublje u stvar i ne na. mjeravam da raspravljam o izjavama pojedinih mini. stara i njihovih aačelnika, koji danas proriču ovako sutra onako, a preksutra nas zateku dogagjaji sasm: protivno od njihovog stručnog mnijenja. .Hoću, da današnji izlaz in novčane krize, baren za nas u Dalmac ji, prosudim sa čisto praklične strane Na glas, da će Narodua Banka intervenirali kod pri vatnih banaka za maksimiranje kamatnjaka, obveselil su se ma prvi mah privredni krugovi, koji tište današ nje visoke bančine kamate sa punom terminologijon raznih provizija. Nu odmah su se finaasijeri i intere seati izrazili o nemogućaosti toga provedenja. U naj boljem bi slučaju takovo neznatno sredstvo djelomični: uspielo, pa i to vrlo dvojbeno. Po mome skromnom provincijalnom, ali zato prak tičnom shvaćanju, uvaživši današnji društveni poredat privredni bi naš život odahnuo, kad bi: 1. Narodna Banka otvorila kredit i prečanski: trgovcima i industrijalcima ; 2. Hipotekarna državna Banka, neka započn udijeljivanjem hipotekarnih zajmova i u Dalmiciji, bil posjednicima kuća ili zemalja ; 3. Zanatska Banka bila je zasnovana, ali nikad osnovana. Njenim bi osnutkom i razgranjenim podru: nicama došli zanatlije i obrtnici, biva naš srednji gra ski i varoški stalež, do danas manjkavih novčani sredstava ; : 4. Zadružna centrulna banka za zemljoradnič kredit, Njen je osnutak bio naumljen pod bivšom vl dom, te bi finansiranje zemljoradnika slijedilo prel zadrugarskih ustanova. 5. Oporezovanjem privatnih zakutrih kapitalis: došao-bi do potrebitog kredita trgovac putein Narodi Banke, posjednik preko Hipotekarne, težak preko zet ljoradničke, a obrtnik preko Zanatske Banke. Dru; bi novčani zavodi bili po tome prisiljeni da snize k matnu stopu, pa bi ovim pozitivnim potezom bio pravljen prvi korak ozdravljenju naših ekonomskih p lika, što bi bez dvojbe urodilo jeftinijim življenje: Normalizovanju prilika doprinijelo bi doisto i ma unutrnje političko sregjenje, akoprem u Italiji unat svim gragjauskim borbama, novčani zavodi izda kredite uz 7%. Za nas treba u prvom redu pretpostaviti da s spomenute ustanove budu vogjene jedino poslovni motivom i u cilju svojih statuta i da ne budu post: ljene u partijsku službu. I kad se ovo ispuni, eto ne i jeftinijeg života ! F;Ž D. PRREGJRNIE NE IEVINARIENISNOIMNSMNERENANNNIMNME mmm === = — Žara HRVATSKE PUČKE STRANKE u južno-dalmatinskom okrugu je lnak nak Nrvatska Nrvatska trobojnica O tolujiici Nosilac liste: Dr. ANTE DULIBIĆ viši sudski savjetnik - Za srez dubrovački: Kandidat . Zamjenik : Ivo Juras. * Dr. Ivo Ć. MIličić profesor odvjetnički kandidat.