# Str NARODNA SVIJEST Gosp. B. ptikazuje stvar, kao da bi se u slučaju radilo bilo o jednom ciglom okultnom fenomenu, što ga dotični liječnik i njegova sestra nijesu znali protu- mačit, naime o fenomenu pucanja tanjurića nad lam- pom, te piše ovako: Tome je liječniku puknuo ta. njurić nad svjetiljkom. 'Porcelanski je taj predmet mo- gao puknuti djelovanjem topline na materijal time, što su se s vremenom u njemu stvarale molekularne promjene, ili djelovanjem topline na metalnu kvaku pokrovca, koja je mogla da tlači na porcelan. Par dana je porcelan pucao i napokon je otpala polovina la- njurića. Ovo je gola činjenica, o kojoj se radi, a ako se to dogodilo, onda nema tu ničesa čudnoga. Čudno- vatom postaje po mišljenju liječnikovu ta stvar zbog toga, što se odlomljena polovica našla ra stolu oko- mito pod lampom, a u »Opreci sa zakonom 0 padu tjelesa .. .“ Da čujemo, megjutim, što i kako govori liječnik! Sjedio sam kod stola skupa sa svojom sestrom ..., kad nam svrate pažnju neki neznatni udarci, koli na kampani (caklenom zakrivalu) svijeće obješene o pla- fon jedaće sobe, toli na malenomi pokretnom tanjuriću iznad staklenog tuba. U prvi mah pripisivali smo one neznatne udarce uticaju topline plamena, koji sam na- stojao odmah umanjiti. Megjutim su udarci slijedili 'sve jači i ritmički. Popnem se na sjedalo, da iz bli- zine ustanovim s većom pažnjom što se dogagja, te konstatovah da ova pojava nije mogla biti uzroko- vana toplinom plamena svijeće, koja je normalno go- rjela. S druge strane nije se radilo o neznatnom puc- ketanju, koje doista uslijedi iza jake vrućine, već o suhim udarcima osobitog zvuka slična onom koji nastaje, ako hotimično udaramo člancima prsta ili prstićem po kakvom predmetu od porcelane, koji visi kao zvono ....— Slijedeći dan ponovio se isti zvuk i nastavio se je uzastopce za još 4 ili 5 noći, što je, naravski, još više, pobugjivalo našu ljubopitnost. Nego zadnje noći jedan jaki i odsječeni udarac prelomi u dva komada mali pokretui tanjurić, koji ostane viseći o kučalici metalnog dijela. Toliko sam mogao usta- novili, pošto sam se popeo na trpezu, da iz bliza pro- motrim učinak zadnjeg udarca. Sjećam se, a tako i moja sestra sa sigurnošću, da i nakon što smo uga- sili srednju svijeću, na kojoj se ovaj fenomen odigrao, pa užegli jednu postranu svijeću na ćoki, udaici su slijedili uvijek jednakom intensivnošću ... a a »Sutradan .... oko 8 sati ujutro, nalazio sam se u svojoj radnoj sobi; moja sestra stala je na balkonu i promatrala svijet na ulici; sluškinja je bila izišla na- dvor, kad začu se iznenada u jedaćoj sobi jedan stra- hoviti udarac, kao da bi ko mlatom bio udario po stolu. Potrčasmo da vidimo što se je dogodilo. »Stvar čudnovata, ali koliko god se dogagjaj pričinjao fantastičnim, ja lično jamčim za njegovu istinitost! Na stolu, i baš kao da bi ju bila čovječja ruka postavila, ležala je polovica pokretnog tanjurića, dok je druga i dalje stala na svome mjestu. ,Nema sumnje, da jedan onako žestok udarac nije stajao ni izdaleka u razmjeru sa učinkom. To je bila posljednja pojava... i ova baš usred bijela dana i izvan uticaja topline“. Iz navedenog se vidi: prvo, da se je u slučaju, sudeći po zvuku, radilo o pravom, ritničkom i odije- čenom kucanju, a ne o kojekakvom pucketanju, uzro- kovanom toplinom plamena svjetiljke; drugo, da ono kucanje nije bilo ograničeno na sami tanjurić, već da se je čulo i na staklenom zvonu što je zakrivao lampu; reće, da kad je liječnik dao uskiliti svijeću, kucanje, namjesto da se umanji, ono se je pojačalo; četvrto, da i kad su. ugasili svjetiljku ma kojoj je kucalo, te užegli drugu, kucanje se je nastavilo na onoj istoj svijeći jednakom snagom; peto, da.je prelom porce- lanskog tanjurića u dvoje nastao neposredno uslijed jednog jakog i odsječenog spoljnog udarca, a ne druk- čije; i napokon, šesto, da je pad jedne polovice pre- lomljenog tanjurića na stol bio popraćen drugim jed- nim posljednjim ali vrlo žestokim udarcem po stolu, koji udarac nije ni izdaleka bio u razmjeru s učinkom. Umjesto da sve ove razne i uvako megju sobom vezane pojave, od kojih je svaka već sama za sebe čudnovata, uzme sve skupa pod oko, pa onda da pri- govara, ako što nagje da može prigovoriti, — gosp. B. je cijenio da će zahtjevu svoje ,ekzaktne znanosti“ najbolje udovoljiti, ako preko svih gori navedenih važnih okolnosti pregje potpunim mukom, a uhvati se samo liječnikova razloženja, kojim ovaj dokazuje, kako pad one polovice pokretnog tanjurića okomito na trpezu ispod osi svjetiljke, nije mogao slijediti na prirodan način. . Liječnik prikazuje, kako nije moguće, da je ko- «e mad tanjurića, padajući, mogao proći sredinom svje- \onaj izmegiu cilindra i zvona (kampane 0 tijesam, da mu pusti prolaz. Pretpostavljajući pak, da se je u padu odbio o Zvono, a da se nije razbio, “onda se je+morao skotrljati na jednu tačku udaljenu tiljke, prvo: stoga što mu je smetao tub (cilindar) i njegov obvoj, a drugo, što je prazni prostor, tojest ine), bio odveć od osi svjetiljke. (U španjolskome tekstu iz kojega sam dotični liječnikov iskaz preveo, ova tačka izvje- štaja glasi ovako: ,La caida de esta media campana de porcelana rio pudia haberse verificado perpendicu- larmente a la mesa, pues que teniendo que pasar por el centro de la pantalla, hubiera debido chocar con el tubo del aparato y su envoltura, que se habrian roto para dejar paso a la media campana del fumivoro : resulta que estos dos objetos estaban perfectamente sanos, y el espacio vacio era insuficiente para el paso. Si hubiera caido oblicuamente sobre la pantalla de porcelana, bastante grande, esta media campana debia romperse a quebrar la pantalla; o, admitiendo che ella hubiese resbalado sin romperse, deiba haber caid orebotando en un punto alejado al eje del aperato“.) Razlozi su liječnikovi uvjerljivi, ali se g. B. ipak uvjeriti ne da! On ne vjeruje liječaiku kad ovaj tvrdi, da je prostor izmegju cilindra i zvona bio premalen za prolaz odlomjene polovice tanjurića. ,Pozitivitički doktor ostao je dužan da to dokaže“ — veli on. A kako? — ,Morao je, kaže, navesti dimenzije toga ti- jela i praznine okolo cilindra“. Lijepo ! Ali ako se neće da vjeruje liječnikovoj konstataciji, da je dotični pro- stor bio nedostatan za prolaz one polovice tanjurića ; nema razloga da mu se vjeruje ni kad bi bio nazna- čio dolične dimensije. A onda je — po gosp. B. — taj gospar ,pozi- vistički doktor“ imao ,pokusima ispitivati“, da li nije moglo ono tijelo, ,skliznuvši niz zvono, uz izvjesnu brzinu i prema tome kakova je krivulja profila, do- spjeti eventualno na mjesto, okomito pod lampom“: — s drugim riječima imao je liječnik uzeti ono ,tijelo“ ili koje drugo njemu jednako, te čineći ga pasti još jednom na lampu s one iste visine, izložiti se pogibli da bude polupano ne samo porculansko zvono lampe, nego i drugi njeni cakleni dijelovi; pa onda nastaviti s takovim eksperimentima sve dok ne bude porazbi- jano barem kakvih stotinjak što cilindara što ,kam- pana“, a da se nigda ne postigne namjeravani rezultat. Jer centifrugalna sila, koja nastaje uslijed suđara dva- ju tvrdih tjelesa. — u našem slučaju izmegju polovice tanjurića (iliti malog zvona) iznad cilindra svjetiljke i velikog zvona uokolo iste — morala je odbiti onaj komad tanjurića tako, da on nije mogao pasti na stol ispod svijeće, već dalje od nje, — pa sve da se i uzme, da su rečena dva porculanska predmeta uslijed sudara mogla ostati zdrava i čitava — što nije vjerojatno. Nego, što je propustio da učini onaj palermitan- ski liječnik, željet bi bilo da učini gospodin B. TA, napokon, kad se radi o interesu i prestižu, pekzaktne znanosti“, stalno je da gosp. profesur meće požaliti koju ,duzinu“ porazbijanih caklenih cilindara i ,kam- pana“, samo da se jednom ,evidentno“ dokaže kako je moguće i ono što onaj blaženi pozitivistički dok- tor“ i uopće mi ,laici“ držimo da je nemoguće.... U svakom slučaju, pa upalili pokusi ili ne, gosp. B. može biti zadovoljan, da je ,dokazao“ kaka u svemu ovomu dogagjaju nema baš ,uičesa čudnoga“. ,Lije- čniku puknuo tanjurić nad svjetiljkom... Par dana porcelan pucao i napokon otpala ga polovica .... To vam je, gospodo, ,gola činjenica“, o kojoj se radi!!! (svršetak u dojdućem broju) Markove -koplic već preko 60 god. obljubljeno kućno srestvo proti bolima bave, dobivaju se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu. u želucu i poremećenje pro- Br. 7 Završetak svečanosti Sv. Vlaha. ; Sv. Vlaho na Gorici. U nedjelju, 15. tek. i šene su svečanosti našeg pokrovitelja sv. Vlaha tradi cionalnim hodočašćem na Goricu, Ta svečanost ispal je veoma krasno, te je popunila prazninu, koju je ovo godišnja proslava sv. Vlaha bila ostavila zbog ružno vremena i izbornih trzavica. Prekjučer su se Dubrov čani i Gružani snašli u krasnom skladu, jedne misli jednog duha, bez obzira na stranke i na izborne re zultate. Grad se okitio narodnim zastavama. U jutri rano čulo se puškaranje, a oko 7'/a sastali su se prei crkvom sv. Vlaha vojna i sokolska glazba, te velili broj gradskih Iumbardijera u lovačkom kostimu s trom bunima. Nebo je-bilo oblačno, puhalo je jugo, bilo j pače počelo kišiti, no to ipak nije omelo, a da barjac s glazbama i mnoštvom naroda ne krenu na Gorici gdje je u Svečevoj crkvi bila pjevana sv. Misa, koj su otpjevali gradski diletanti ovog puta po prvi pu Putem su lumbardijeri gromorno pucali, a na_povratk — okićeni zelenilom — za po sata na Pilama lun bardali pred mnoštvom naroda, dok su barjaktari izv jali barjake. Posljednje salve ispalili su lumbardijeri gradskoj luci, dok su se barjaci klanjali Svečevom hr mu i pozdravljali općinu. Na Gorici su se gradski barjacima pridružili i gruški s lijepom četom lumba dijera. U večer je bila rasvjeta i koncerat obiju m zika pred Svečevim hramom, a cijela svečanost ža šila je tek u 9 sati večer s raskošnim vatrometima | Brsaljama i uprav_ zablještujućom paljbom bomt Stranci su se divili lijepoj dubrovačkoj svečanosti. Ovogodišnjim festanjulima gg. Baletinu i Grbiću sva čast na tako lijepoj pripremi ove naše mile svečanos _ Pisma iz naroda. KONAVLI. Odaziv na izbore bio je ovog pi neobično velik. 1 staro i slabo išlo je na biralište. G sovao je i jedan starac od 106 godina i jedan bol nik, koji već 20 godina ne izlazi iz svoje sobe. Ko je poznato, radikali su bili uzeli na osobiti nišan n; Konavle. Auti su letjeli i kroz neprohodne puteve: o ćanja i večera nije falilo. Ali sav obećani šećer ! uspio da im osladi kafe, niti su dočekali ugodne čere. Narodna svijest jača je i od sile i terora i mita i obećanja. Narod se ne da ni pod koju cij pod radikalski jaram. Ni oni, što su gonjeni silom j lika morali formalno stupit u radikaluu organizac nijesu glasovali za petu žaru. Nadamo se, da će u buduće prištediti radikali i agitacijama i obećanji jer utaman im sav trud i trošak. Slabe ekonomske prilike. Glavni naš proizvoć vino- ne ide nikako. Nema trgovaca — kupaca, prodaja zaostala. Nudi se na 100 kruna po stup Kako nema zarade, narod upada u dugove. Nazad ni godina narod“ se je bio sasma oslobodio duga; su blagajne imale dosta nložaka, a sad su većinom sivne. I pomoć, što je priticala iz Amerike, dc na manje. ' . Sadnja duhana, kako se čuje, imala bi biti branjena u konavoskom polju. Tu duhan bujno pjeva, ali vrsta nije najbolja. Ne vjerujemo, da će toga doći, jer bi to narod teško osjetio u ovako bim ekonomskim prilikama. Ulje. Maslina je prošle godine svud dobro nijela, ali dok se u drugim mjestima tuže ua s vrstu ulja, to se kod nas može naći osobito u go: strani ulje najfinije vrsti. Dosta je spomenuti, ć jedan dobar dio ploda još zdrav i zreo na stabli! io u Mrcinama i Dunavima, dok se je jedan dic nedavno pobrao. Od tako zdravog ploda izlazi bolja vrsta ulja. Kako ljetos nije bilo jače studeni neobično blaga zima, to se marod ne nada obi ljetini, pak pravom štedi za crne dane. Ivu: GOSPODARSKA ŠTEDIONICA SPLIT; Riniska UI. 3. (kod Peristila). Telefon 363. Prima uloške na knjižice i u tekućem , računu te ih najpovoljnije ukamaćuje. BEE! ai aougogaogi