» Poštarina plaćena u gotovu. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare, Br, 8. DUBROVNIK, 24. februara 1925. God. VII. i d \ ena je ie 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno, Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni ELATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. ENE : I urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti“, — Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — - i E ppomeni se čovječe... Učenici su starog Epikura, nemajući prave jesti o cilju i smislu života napisali na svoj stijeg: dimo i pijmo, ružama se i cvijećem ovjenčajmo, ta nas i tako neće više biti ! Svake godine u neko doba ova epikurejska na- a kao da ožive i omame svijet. I staro i mlado gje iz obične kolotečine života i pomahnita. Veselju, avama, uživanju puste se uzde; a i lice se u po- bi prikrije i tješi se onom starom: da je slobodno nom u godini pomahnitati. — Sve se više vred- te puste s vida ; tijelo se podigne na oltar i sve se žrtvuje, i doista čovjeka hoće da se izjednači životinjom. ! I kad je mahnitanje na svom vrhuncu, začuje ne jak ali ozbiljan glas: Spomeni se čovječe da si ht... Šta radiš čovječe, ili je to svrha tvog života ? ! lju istinu našeg života: Život je cvijet, što se u to otvori, da u veće već vene... lagja što plovi, ostavljajuć za sobom traga ., . pljeva, koju vjetar nese... dim, što ga lahor rastjera ! Pa zar takav život može da bude svrha našem ovanju na zemlji?! Ta to je nesmisao! Čemu lje uma i srca, zar samo za to, da se nikad ne ignu 21... Jedino po_vjeri nesmisao života dobiva smisao. a otvara nova obzorja besmrtnosti i vječnosti ; jek shvaća život kao put u drugu domovinu. Život orba, no borba za vječnu pobjedu, utakmica za elu palmu. Ovo naziranje“ rasojetljuje šve tmine života. uklanja bolest, ali je miri i ublažuje: ne rastje- lugu, ali uklanja očaj; ne sprečava nesreće, lijeva u srce utjehu slatke nade. Sama smrt, ,najstrašnija od svega strašnoga“, je nazvao najveći poganski filozof, postoje mila ijetlu tog naziranja. Smrt ne uništava života, ga cujekovjećuje. Dolazak .je to u pristanište ; završetak tegoba i bojeva. Smrt nije više smrt rogjendan uječnog života. Ovo je nauka, naoko neznatne, ali u bitnosti leo značajne ceremonije Čiste Srijede. Memento homo, quia pulvis es, et in pulverem teris ! Pučka Stranka u prošlim izborima. Izborne su sttasti pale, poslijeizborna uzbugjenja utažila, pa sada možemo hladnije prosugjivati ke. Hrvatska Pučka Stranka nije ni ovaj put dobila an mandat, ali se je manifestovala dostatno nje- ispravnost i životna sposobnost. Ona je afirmirala za koju se bori i to je ovaj put bilo glavno. uglica u idejnoj borbi ne dolazi u obzir, Pro- Pučke Stranke u glavnom je socijalnog i kultur- načaja (kršćanski socijalizam), te se bitno razlikuje beralnih na _materijalističkoj kulturi osnovanih ka. Ovakova stranka mora voditi borbu na jednom epodesncm terenu te nije čudo, da se na nje- objedu mora još čekali. Ta će borba biti i teška a, ali valja izdržati, Sve je sada usredctočeno u alnim borbama i stranke, koje računaju jedino cionalnom mržnjom širokih masa ili imadu ka- ičko zalegje, danas su na površini. Glavna poanta kog programa naše siranke je: da smatramo im zlcim podržavanje nacionalne mržnje megju ma i Srbima kao i tieranje ovih dvaju naroda u pomirljiva tabora. Ali danas ovakav program simpatije naiodnih masa. U ovim izborima je lje agitirao Radić za Pašića, a Pašić za Radića. JU bila dva plašila, kojim je plašen hrvatski i srpski U ovoj situaciji utješljiva je pojava porast Da- lićevih pristaša megju Srbima. Naše je mišljenje, Srbe izliječiti od radikelskog šovinizma: jedino Davidović, a na hiv. strani redićevštinu, (koja sada identična sa politikom Hrvata), može od Ž , Priprosta ceremonija Čiste Srijede naučava naj-- sloma jedino da spasi program i politika Hrvatske Pučke Stranke, Mi smo čvisto uvjereni, da će nam, skori dani dati pravo u svemu, jer već danas vidirio, da se svi trijezniji i Srbi i Hrvati i Slovenci približuju programu Hrvatske Pučke Stranke. Rusija i Istok. Dok se sve države Evrope 'radi. unutarnjih: trzavica izgrizaju i guše, dotle se ruski gorostas uza sve ne- daće, koje ga tištu, diže malo po malo. Dnevno se sve više opaža, kako se povraća svome predratnom uplivu i ugledu. Različni su tome' uzroci. No glavni je sva- kako spretna i promišljena izvanjska politika. Zanimiv je odnošaj ruske politike naprama Kitaju i Japanu. Kitajski je poslanik u Berlinu g. Sunčou-Vaj na- pisao u »Berliner Tagblaitu«, da Rusija nastoji pošto poto da živi.s kilajskom republikom u tijesnom pri- jateljstvu. Kitajski narod da je silno oduševljen za Ruse i-njihove vogje. Što je tome uzrok? Rusi jedini postupaju s Kitajcima, kao s ravnopravnim uarodom. Evropske velevlasti, a i Amerika, ponašaju se u Kitaju kao u svojoj koloniji i prisvajaju sebi prava kao u vla- stitoj kući, Velesile građe kroz Kitaj svoje željeznice, podižu pristaništa, u koja uvažaju 1obu slobodno bez carine, a Kitaj se ne smije braniti od tugjeg uvoza podignućem uvozne carine. Pripadnici. velesila u Ki- taju nijesu podložni kitajskim sudovima i zakonima, već svojim vlastitim, mogu podizati vlastite škole, od pučkih do univerze, kao da su u domovini, a Kitajci se ne smiju tome protiviti. Što više Kitaj mora plaćati velesilama danak u novcu, jer su se Kitajci usudili koncem prošlog sloljeća oprijeti. silom tugjincima. I ako su te povlastice zastarjele, ipak nijedna država neće da ih se odreče pod nikakvu cijenu. Kitajci to smatraju kao narodao poniženje. Jedina je io sad u- činila Rusija. Ona se bezuvjetno odrekla sviju prava bivših carskih vlada u Kitaju. Taj! je gest uzbudio u milijonskim masama Kitajaca silno oduševljenje za Ruse i njihovu upravu. - I s Japanom započela je sovjetska Rusija novu politiku. Da isključi u budućnosii svaki spor s Japan- cima, dala im je mnoga prava“ u Sibiriji i ustupila čitav poluotok Sahalin. Japanci smiju kopati u Sibiriji ugljen i željezo, Rusi su im pripustili ribolov na rus- kim obalama itd. U svim političkim krugovima nai- veće je začugjenje uzbudio odstup poluotoka Sahulina, koji je.bio uzrokom poznatom rusko-japanskom ratu. Rusija _i Japan su sklopili sada obrambeni savez o- bećavši megjusobnu vojničku pomoć proti svakom napadaju i diplomatsku suglasnost u raznim pitanjima. Zašto to Rusija čini? Stoga, jer hoće da ima istočne granice svoje ogromne države osigurane pred svakim mapadajem. Hoće da bide na. dalekom Istoku sigurna i mirna, da se stobodna iza legja uzmogne slobodnije kretati u Evropi. Samo ako je s Kitajem i Japanom u prijateljstvu, može u politici nastupati od- lučno i tvrdo naprama Francuskoj, Engleskoj i drugim državama Evrope. Pismo iz Rima. (Od našeg posebnog izvjestitelja.) Rim-centar velikog rimskog carstva, pun povjes- ničkih uspomena, svraća na se pažnju cijelog svijeta. Ali veličina poganskoga, povjesničkog Rima gubi se pred moralnem veličinom kršćanskog Rima, gdje je udario svoje sijelo galilejski ribar, apostol Petar, Na- mjesnik Isukrstov i poglavar njegove Crkve. Osobito ove svete godine kršćanski Rim privlači k sebi veliki, broj hodočasnika iz svih zemalja, naroda .i jezika. Već je otvorena velika misijonska izložba, čiji uregjaj zapada preko 10 milijuna talij. liro. Ovo je nešto veli- čanstvena i cd silnog i praktičnog i znastvenog interesa. = Hodočašća već su započela sad u manjim sad u većim grupama. Ža godišnjicu papina krunjenja 12. o. mj. prispjelo je posebno hodočašće iz Milana sa > preko 1.000 učesnika. Sada će početi njemačko hodo- čašće, koje je tako organizovano, da će svake sedmice. > dolaziti novi hodočasnici, a već su mnoga druga na- javljena i odregjeni dani kao i za jugoslavensko od 27. V. do 3. VI Proglašenje blaženika. U Nedjelju 8. o. mi. u papinoj prisutaosti svečano su pročitani dekreti dvaju novih blaženika. Kako se osigurava ove će godine biti i svečana kanonizacija 5 ili 6 novih svetaca, od kojih su neki od najnovijeg datuma. Oba novo proglašena biaženika rodom su iz Francuske, pak je to dalo pri- gode sv. Ocu Piju XI. da se u svečanom svom govoru osvrne na današnji Odnošaj izmegju Francuske i Va- tikana, Sv. je Olac zaključio taj osvrt sa tri skulp- torne riječi, koje će jako odzvoniti čitavom Frencus- kom: ,Ne, sve ovo nije pravedno, nije plemenito, nije — reći ćemo jednu riječ, koja sve govori — nije francuski I“ Novine- komentiraju ove jake Papine riječi i konstatuju, da je rijetko kada jedna situacija bila tako jako i sintetički opisana; rijetko je kada akcija koje vlade protiv Crkve tako govornički i odriješito stigmatizovana. Proslava III. obljetnice Papina okrunjenja pro- slavljeno je svečano 12. o. mj. ito radi mnoštva hodo- časnika u crkvi sv, Petra, a ne kao do sada u Sikstin- skoj kapeli. Svečanu je sv. Misu pjevao u prisutnosti sv. Oca kard, Locatelli, prvoimenovani kardinal od ovog Pape. Vjeronauk i škola, Italija se vraća svojoj pravoj tradiciji. Prošlih dana čulo se je u senatu krasnih stvari o vjeronauku osobito od sadašnjeg ministra pro- svjete Fedela i bivšeg ministra Gentila. Ovaj je po- tonji uzeo u osobitu obranu i katoličku universu u Milanu i vjeronauk u školama. Za njega katol. vjera, vjera je talij. naroda, od koje su živjeli svi oni, koji su vjerovali u narodno uskrsnuće, koji su za isto trpjeli i radili. Kamo sreće kad bi i državnici u Jugoslaviji uvidili, da je vjera temelj i zdravom odgoju i pravom napretku ! Kulturne vijesti. - Vatikan i Francuska. Još prije rata bila je Kom- besova vlada provela rastavu crkve od države i otela sva crkvena dobra u Francuskoj ie počela progonit re- dovnike. Poslije svjetskog rata Francuska je usposta- vila odnošaje sa Vatikanom, ali je sadanja vlada He- riotova odličila da ih ponovno prekine. U budžetu je jednostavno brisala stavku za poslanstvo kod Vatikana. Ni francuski se senat ne slaže s ovcu mjerom vlade, a katolici drže velike protestne zborove u Marsilji, Metzu i Reimsu, gdje je bilo na okupu“ do 45.000 katolika. Pravoslavna crkva u Čehoslevačkoj dijeli se na četiri grupe: 1. Praška na čelu s episkopom Sava- tijem, 2. Moravska, koja se je pod vodstvom Episkopa Gorazda od čehoslovačke crkve (K. Farski) odvojila i s pravoslavnom spojila, 3. Istočno-Slovačka i 4, Kar patoruska. Do jedinstva ne može da dogje radi pita- nja jurisdikcije i radi gledišta čehosl. vlade. Do konca god. 1922. bili su svi pravoslavni u Čehoslovačkoj potčinjeni jurisdikciji srpske Crkve. Megjutim je cari- gradski patrijarha osnovao jedno posebno arhiepiskop- stvo za čehosl. republiku pod svojom jurisdikcijom i imenovao Savatija za arhiepiskopa. Proti tomu uložio je srpski pairijarha prigovor u Carigradu, ali bez us- pjeha. I od ovog vremena postoji spor o jurisdikciji. A ep. Savitije nastoji ga svaki način, da prokrči put carigradskoj\ jurisdikciji i da svojoj moći poičini sve pravoslavne. Vlada republike Čehoslovačke u ovom sporu radi u korist carigradske jurisdikcije i njene orijentacije. Pristalice i borce za srpsku jurisdikciju, osobito episkopa Gorazda potpuno omalovažava, dok pristalice carigradske jurisdikcije pomaže na svaki na- čin i moralno i materijalno. s Katolička univerza u Milanu. Katoličko sveuči- lište u Milanu dobiva sve veći ugled. Talijanska mu je vlada priznala sva prava, koja imaju druga sveučilišta u zemlji. Ova zgoda proslavljena je 11. siječnja. Na proslavi održao je značajan govor glasoviti iranjevac Dr. Gemelli, koji je rektor sveučilišta, i još dva druga profesora istog sveučilišta. Ovo sveučilište uzdržavaju talij. katolici dobrovoljnim doprinosima. Sama nadbisku- pija milanska sakupila je za sveučilište 134.000 lira. Savez proti psosti. Vrhovni general u svjeiskom ratu Armando Diaz, maršal ltalije, primio je časno podpresjedništo saveza proti kletvi. 1 ugledni muževi uvigjaju, da ne stvara narode jakima. oružje,- nego ću- doredno i pošteno življenje.