Poštarina plaćena u gotovu.
Bre
DUBROVNIK, 17. marta 1925.
God. VII.
s
na je listu 5. Din. pjeeečno: Za inozemstvo. 10 Din. mjesečno, Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, RE : : urednik A. FIč. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, —
pi: Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske (Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju.
| -
| repo proganja svoje političke protivnike — u to tek
NOVI ZAKON O ŠTAMPI.
Zaslužuje prenijeti šlo piše beograd. »Demokratija«,
if organ Davidovićeve demokr. stranke, o tome
ome zakonu, što ga sadašnji režim kami prolurati,
ije invalidskog i svakog drugog zakona :
Nema sumnje, naš Zakon.o Štampi ima svojih
Dstataka i niko neće sporili, da se baš u nas preko
e vrši zloupotreba javne riječi, Podivljalost i ras-
emost metoda bo:be u prakličnoj politici, gruba i
marna zabedanja u privatan život, lični napadaji,
uno izopačeni nazori nekojih listova o političkom
glu i čovječioj časti, klevetanja i novinarski napa-
izvjesnih organa javne riječi (raže zaista ozbiljnu
ciju, ozbiljnu odgovornost. Dokle god ne bude
dgovornosti, ne može biti ni ozbiljnog. pisanja.
hdama kojima se izvjesni, svakom dobro poznati
rađski revolverski listovi služe, samo se raskopa-
temelji slobode štampe, Za takve organe javne
| nesumnjivo je potrebno, da se državna vlost javi
tužilac i da se privatna tužba učini ozbiljnijom i
m, ali ujedno i što strežijom odgovornošću za
Misleno klevetanje uvrijegjenoga i oklevetanoga,
Ali nijedna vlast ne može donositi zakon o štampi,
jod vidom odbrane svoga režima vrši zloupotrebu
vlasti i čak zabrani izlaženje lista. Sloboda javne
je najiača osnova svake narodne slobode i ni u
Dj ustavnoj državi na svijetu ne može se nikakvoj
dati mogućnost da kažnjava i goni one listove,
joj se ne svigjaju. Svaka vlada ima naklonost da
entifikuje sa državom i državnim“ poretkom, a slo-
la štampa je. tako. važna. garancija opće slobode, da
ustavno pravo ne fnože učiniti zavisnim od sa-
lje vlastodržaca. Sloboda štampe je jedan od naj-
ijih ustavnih garancija i naš je Ustav zagaranto-
lobodu štampe. Predstavnici današnjeg režima u
gjenju reakcije počinju cjelokupan naš javni život
utavaju i da otvorenim nasiljem gaze naša u-
ovi zakon o štampi je orugje u rukama vlade
oduži sebi ili da spase život ovako reakcionarnim
a, kad za pisanje u jednom listu čini odgovor-
pisca, i urednika, i izdavača, i štampara i ras-
a. Ako se taj zakon u Narodnoj Skupštini primi,
je onemogućeno izdavanje novina, jer su sva ta
ložena opasnosti, da svaki «dan imaju neprilika
icijom i sudom.
šo novom zakonu o štampi onemogućena je i
javnih radnika, ministara, nar. poslanika, jer
svaka uvreda političkog karaktera najoštrije
piti. Taj zakon. ima tendenciju da zakloni ko-
naše i prononsirane lopove, da ih zaštiti od kri-
ivne riječi, da sačuva pojedine ličnosti i njihove
bd javnosti i da na taj način može vlada da na-
Svoj rad na širenju korupcije bez obzira i bez
kontrole. Štampa se .u nas lišava dakle svoga
itnog i političkog zadatka.
plektivna odgovornost u pitanju krivičnih djela
pbja su angažovana oko jednog: lista, jedinstven
oj reakcionarnog pravnog postupka, kao što je
dnarno utvrgjivenje krivičnih djela od strane vla-
ja djela može vlast — po ovom novom zakonu
a po svojoj volji, jer se u sudbenom postupku
tala da onemogući svako savjesnije istraživanje
Kazne su nesrazmjerno velike i skopčane nov-
globama do dvije stotine hiljada dinara, koja se
ože utjerati ne samo od-osugjenih lica, već i
vača, odnosno štampara.
ema tome vlast može uništiti ne samo novinare,
zdavače i štampare, samo ako hoće, A da će to
jedan režim kao što je to ovaj današnji, koji je
dirao našu administraciju do evropskog podsmi-
pji je ponizio dostojanstvo: Narodnog Predstav-
koji je batinao poslaničke kandidate, hapsio:
: poslanike, upotrebljavao grubu fizičku silu i
go gragjansku krv u izbornoj borbi bez ikakve
& koji je vršio apel na narod pomoću sile i
, koji i danas još terorističkim metodama svi-
s
ne sumnja niko ko je bio svjedok svih tih reakcio-
narnih mjera, kojima se služi režim gg. Pašića i Pri-
bićevića. I taj režim, Bogu hvala, dosljedno privodi
kraju svoje paklene namjere da konačno dospije pred
svoj — kraj. Pritisak novog vremena, silne i bezgra-
nične narodne vladavine i njegove potpeae političke
slobode kao neizbježna i neuzdržijiva lavina srušiće
se nad ovim današnjim ugnjetačima narodne i gra-
gjanske slobode i pekopaće ih isto onako, kao što su
neumitna pravda i narodni sud na kraju krajeva uvi-
jek i u svoje vrijeme sankcionisali svoje pravo. Da-
našnji vlastodršci koiacaju bez glave i 'sve brže i
bliže -- svojoj sudbini.“ —
Novim životom !
»Socialna Misel«, što izlazi već IV. godinu u
Ljubljani, vjerni je odsjev - težnja katolika ne samo u
Sloveniji, nego i u Jugoslaviji uopće, ona je najpo-
uzdaniji tumač katoličke misli u ovoj državi. Premda
u njoj pišu u velikoj većini slovenski katolički kul-
turni i politički radnici, ona izražava i one misli, koje
živu megju nama, hrvatskim katolicima. A posebice
»Socialna Misel« svjedoči o neprestanom uapreiku i
zdravoj evoluciji katoličke misli u Jugoslaviji, u smjeru
pučke demokracije, novog društvenog poretka i bratske
mirovne zajednice sviju maroda svijeta, pa znade u
tom obziru reći i koju oštru, ali uvijek pravednu riječ,
osugjujući svako nekršćansko natražnjaštvo, ind:feren-
tizam i lijenost i u našim. redovima. A što nas oso-
bito veseli, ona je pored ,Križa na gori“, glasila slo-
venskog katoličkog akademskog gjaštva, vjerni pratilac
mođerne katoličke omladine, koja teži za produbljenjem
i obnovom živog katoličanstva u ljudskom poratnom
društvu, ili tačnije rečeno ona je zapravo uzbudila
ovaj pokret megju mama, katolicima Jugoslavije.
Svako godište »Socialne Misli« znači napredak
na tome putu. Godište 1925. pak osobito mora pobu-
diti pozornost nas, katoličkih Hrvata. U prvome broju
ovog godišta »Socijalna Misel« raspravlja o reakciji
i demokraciji, gdje poznati: pisci razlažu kršćansko
demoktatičko stanovište prema političkoj reakc ji sadaš-
njeg momenta u Jugoslaviji te u svijetu uopće.
Diugi broj ovog časopisa, šlo: je sad izašao,
posvećen je posvema uspomeni petgodišnjice smrti
našeg nezaboravnog Dr. Pera Rogulje, najvećeg uče-
nika Dr. Kreka. U smislu ideja ovog našeg uzor-
radnika na polju katoličke prosvjete i katoličke poli-
tičke pučke organizacije, u ovom broju razmješteni su
članci nadbiskupa Dr. Ivana Šarića: O katoličkom
jedinstvu Hrvata i Slovenaca, dalje Petra Grgca o
ciljevima i poteškoćama katoličkog pokreta u Hrvatskoj
i napokon vrlo zanimiva te nadasve aktuelna rasprava
slovenskog katoličkog novinara g. Viktora Schweigera,
o nužnoj potrebi jedinstvene katoličke akcije te jedin-
stvenog fronta sviju katolika u Jugoslaviji.
Mi svraćamo pozornost naših hrvatskih sumišlje-
nika osobito na taj članak, pošto on goiovo izražava
mišljenje naših najboljih kulturnih radnika u pogledu
na našu najnužniju zadaću u sadašnjem teškom i opas-
nom momentu po budućnost katolicizma u ovoj državi,
Mi ćemo se uvjeriti — ako još nijesmo — da je naš
jedini spas u obnovi srdačnih te tijesnih veza megju
katoličkim Slovencima i Hrvatima; koje su u zadnjim
godinama po. nesretnim prilikama dosta oslabil&
Velika je zasluga »Socialne Misli«, što je nas sve na
to upozorila te nas pozvala da opet stupimo u jedan
katolički front, jer je to pitanje biti ili ne biti za aktivni
- katolicizam - u JUGOslaVA I Na ovaj ćemo se članak
još osvrnuti.
A naše sumišljenike u Dalmaciji, pa i u cijeloj
Hrvatskoj pozivljemo, da se.na »Socialnu Misel« pret-
plate, pošto nema boljeg i vjernijeg propagatora kato-
ličke ideje u Jugoslaviji te energičnijeg pokretača na-
pretka i Diudićeo razvoja naše misli, nego li je ona.*
x Cijena je 40 Din. godišnje. Naručuje se kod
Uprave S, M. Jugoslovanska Tiskara, Ljubljana, Po-
ljanski nasip 2,
"za g. 1923. i
Dobre i slabe strase ,,Fašizma“ u ltaliji.
Pojava fešizma na apeninskom poluotoku, nje-
gove pretode, njegove slabe i dobre strane i za mas
Jugoslavene jako su poučne. Fašizam je čedo
izrogjenog liberalizma — te kuge XIX. vijeka, po rije-
čima neumrloga Pape Pija IX. — kao što je i socijali-
zam čedo tog liberalizma, a komunizam čedo socija-
lizma. — Liberalizam i slobodno zidarsko-sektarsivo
zarobili su bili Crkvu i Papinstvo 1870. — na 20. Rujna
zarobili su i opljačkali samostane, redove i kongrega-
cije, podložili Biskupe vladinom ,exequatur“ ; ukinuli
vjeronauk i ostranili propeće iz osnovnih škola i sud-
nica ; uveli gragjanski brak; uveli gragjansku moralka
i t. d. Tako se postupalo u Italiji, u Francuskoj, a
donekle toga je bilo i u bivšoj Austriji, očito za ,Jo-
zef oizma“, a prikriveno ovih zadnjih deset ljeta. —
Sada siloviti i neustavni : fašizam u Valiji suzbija
slobodno-zidarske lože, uvagja vjeronauk u osnovne
škole uz sv. propelo (samo je željeti da ga uvede i u
srednje); ne dira u crkvene ustanove; hoće da pobolj ljša
plate dušobrižnicima. hoće najzad da prizna i juridički
redove, kongregacije i njihova materijalna dobra. Eto u
Rimu i tri prelata iriju najveć:h Bazilika počeli su
o tomu raspravljati sa vladinim povjerenicima. Fašizam
priznaje katelicizam kao jedinu spasonosnu Crkvu
Italije. — Prestajemo nabrajanjem tih radosnih pojava,
kojima se ili po Machiavelliu ili po dobro proraču-
nanoj osnovi, diče talii. vlastodršci. — Nipošto pak
ne odobravamo postanak i silovitost fašizma, osobito
1924. po razn'im takozvanim Rasima,
pri periferijama. — Eto nazad mjeseci u Argenti kod
Ferrare bio je ubijeu ugledan župnik Minzoni. Fašizam
htio zabašuriti stvar, nu doznalo se za krivce i za
nadahnitelje. Sama sv. Stolica, po poluslužb. »Osser-
vatore Romano«, morala da usklitne: ,Zahtjevamo
pravicu za svakoga, nad svakim, proti svakomu!“ —
Eto silovitost fašizma ozlojedila i glasovitoga stožer-
nika u Pisi Meifia, provalom u tiskaru kat. glasila ;
a isto i katolike Padove sličnim provalama i t. d. —
Bog je pak iz zla i silovitosti fašizma stvorio #i stvara
prilično dobra; ali svaka sila za vremena. — Mauje
ustavnosti što u Italiji nema nigdje ni u Evropi, pa
ni na našemu toli ozloglašenomu Balkanu : eto najzad
strašne brnjice postavljene svoj talijanskoj nefašističkoj
šlampi — kao nigdje. Dobro stoji krivom iiberalizmu
ovakovo ispaštanje dojučerašnjih grijeha. — Najzadnia
jabuka pripravljena od fašizma nelašističkoj Ilaliji jest
novi izborni zakon, po kojemu će se birat 560 zastup-
nika na uninominalnom temelju, po okruzima, bez
ždrijebanja relativnom većinom uz obvezu novim kan-
didatima, da ih 400 izbornika prikaže, a dosadašnji
zaslupnici će se moći sami prostom. izjavoin prikazi-
zati! Nećemo za sada duljiti. — Eto što dočekaše
krivi liberalizam i njegova čeda.
Katolička je pak Crkva vidila i gorih nasilja i
svemu se je znala oduprti, jer ima zajamčeno Božje
obećanje : ,Vrata paklena neće je nadvladati! — #6; 6
Kulturne vijesti.
Sv. Otac Papa i žurnalisti. Kad je neki dan sv.
Otec Pijo-XI. pregledavao nova dva paviljona misi-
jonske izložbe iznenada ga je zamolio za audijenciju
skup novinara. Sv. Otac rado je izišao ususret zasiup-
nicima štampe, milo ih je pozdravio i dok su mu lju-
bili prsten prijazno .ih je i sa osmjehom oslovio:
Jeste li Vi sada četvrta ili peta velevlast 2“ — ,Pred
Vašom svetošću nmijesmo nikako zadnji“, odvrati hitro
jedan prisutnik. A Papa će: ,Bili Vi četvita ili peta
svakako ste jedna velevlast“. i podijeli im svoj blago-
slov s riječima : ,Blagoslivljam Vas, Vašu vlast i Vašu
odgovornost: vlast, da se š njom pravo služite, a od-
govornost, da uvijek budete zadovoljni .u samosvijesti,
da ste svoju moć uložili na dobro“. — Ova kratka
audijencija brzo je svršila, ali riječi sv. Oca raznesene
su u tili časna daleko i široko sa dubokim i mar-
kantnim svojim značenjem.
Dan katoličke omladine proslavit će se ove go-
dine u nedjelju 10. svibnja. Savez je za ovu proslavu
izdao lijep prigodni igrokaz ,Orli na Duvnu“, te pri-
godne simbolične vježbe tisućgodišnjice hrvatskog kra-
. ljevstva. Sva društva i katolička omladina, treba da
ovaj dan što svečanije proslave, jer ta proslava imade
obilježje proslave jubilejske aline i tisučgodišnjice.