Sin 2.
žara kao na početku, s čvrstom voljom da dovedemo
borbu do kraja, koja borba mora dovesti Hrvate do
pobjede, koia ih mora dovesti da dobiju sve šio im
je potrebno ne samo za život i životarenje, već za
napredak i širenje !
U toj borbi ne smijemo se dati ukloniti s realne
baze i treba da svratimo pozornost na sve grane jav-
noga života, a ne samo na državopravna pitanja.
Teška vremena dolaze. Srčika našega naroda,
seljački stalež, već je u krizi. Nijedan kraj ne može
više da unovčuje svoje produkte. U Dalmaciji leži ne-
prodano vino, u Hercegovini ne daju sadili duhan,
u Slavoniji leži žito i kukuruz, u gornjoj Hrvatskoj je
očajan položaj na tržištu blaga, peradi i seljačkih pro-
izvoda. Konkurencija inozemstva je velika i mi ćemo
doći u sve teži položaj.
Naš srednji stalež isto tako stradava, naš obrtnik
osjeća gospodarsku krizu sela, a osjeća ju to više,
što se sa strane države kao i gradova i općina vodi
baš obzirom na njega uajlošija politika.
Sve su to naši protivnici u Radićevom taboru
zaboravljali. Briga za seljaštvo i obrtništvo bila. im je
samo na jeziku u agitaciji, a u svojim listovima bi
ozbiljno kritizirali državnu i komunalnu politiku samo
onda, kad su bili povrijegjeni interesi velekapitalista.
Vi ste se danas sastali, da se dogovarate o ko-
munalnoj politici Zagreba. Tako i treba, Ljubav prema
narodu dolazi do izražaja prvo u skrbi i službi prema
obitelji, zatim prema općini, a onda prema višim soci-
jalnim organizmima. Mnogo je toga, što bi trebalo
reći baš o komunalnoj politici, no ja neću da duljim,
jer će o tom govoriti naš gradski zastupnik Dr. Markulin.
Svršavam ! Stvorimo, gospodo, odluku, da ćemo
još življe poraditi za procvat naše HPS. Okupio sile.
To, što se dogodilo, mi smo bili predvigjali. Jedino
naša stranka nema ništa da mijenja ni u svom pro-
gramu ni u svojoj taktici. To nas može učvrstiti u
uvjerenju, da smo zrelo promislili i«bili na pravom
putu. To može i drugima biti garancija, da će poći
pravim putem, ako pogju s nama. Bude li još samo
više požrtvovnosti i ustrajnosti u radu, mogli bi poći
bržim korakom naprijed i izvući kola hrvatske poli-
tike iz blata, u: koje su ih zavukli dosadanji vogje.
O književnom radu i kulturnom značenju
HENRYKA SIENKIEWICZA.
A što da rečem o njegovim romanima s religi-
joznom pozadinom ? Duh uvjerena kršćanina odiše iz
njih, jer su puni vjere u božanstvo Onoga, čiju nauku
spominjn; puni štovanja prama vječnim zakonima ;
puni ljubavi prama vječnoj Ljubavi. Poput Wisemana
i mnoštva drugih kršćanskih pisaca unosi i on u svoja
djela svetačke ličnosti, pa i samoga Krista, ali pohvalno
odvaja od njih u tomu, što sva sveta lica oštro luči
od običnih ljudi, baš s namjerom da istakne, koliko
su jedni iznad drugih. A kad samoga Spasitelja uvodi
u svoje pripovijedanje, ne pravi od Njega aktivno lice,
nego Ga samo prikazuje jer Mu ne stavlja u usta pi-
tanja i odgovore i ne miješa Ga u općenje s drugim
ličnostima. Isus je tu samo kao najviše Biće, koje po-
put sunca prosvijetljuje pamet i ogrijava srce, te služi
svakomu za uzor i savršeni ideal uzvišene Dobrote.
U tome baš i stoji izraz najdubljeg štovanja, koje pi-
sac punom mjerom odaje vrhovnom pokretaču vidijiva
i nevidljiva svijeta. Njegov ,Quo vadis?“ daleko nadi-
lazi i dubinom i čuvstvima i formom inače vrijedno i
uvaženo Chateaubriandovo djelo ,Les Martyrs“: (,Mu-
čenici“), iako je to uprav epopeja, a ,Quo vadis?“
samo roman. Oba djela vrše neodoljiv upliv na čita-
telje; nu glavna je razlika u tome, što je Chateau-
briand apstraktan romantičar, a Sienkiewicz realan psi-
holog i moralizator. Kod prvoga je fantazija, kod dru-
goga realnost; prvi očarava čitatelja riječima, drugi ga
zanaša nizanjem činjenica. Petrovu ličnost i uzvišenu
jednostavnost njegova razloženja uzulud ćete tražiti
kod Chateaubrianda; a sam prizor Petrova susretaja
sa Spasiteljem, što je i cijelomu djelu dalo maslov,
toliko je jak, da na sebi logičnom snagom i nekim
prirodnim razmjerom uzdrži cijelu težinu orijaške auk-
torove“ zamisli iako, da sam naslov predstavlja sadržaj.
,Kamo ćeš, o zalutali svijete, sa svojim raskošjem i
iskvarenošću starodrevnog carskog Rima, sa svojim
orgijama poput onih Neronovih, sa svojim tobože
ustojičkim“ shvaćanjem života poput Petronijeva, sa
svojim tlačenjem pravde i poštenja utjelovljena u onim
bijednicima, prvim rimskim kršćanima 2“ Onaj drugi
naslov ,Mučenici“, nije tako rječit — ili barem ne
predstavlja gragju cijeloga djela. O sporednim stra-
nama i historičkim slikama staroga svijeta, što ih na-
lazimo i u jednom i u drugomu djelu, suvišno je i
raspravljati ; ne treba da budeš kritičar, a ni preveć
(Svršetak).
,NARODNA SVIJEST“ s
dubok poznavalac starina, a da, pročitavši i jedno i
drugo, dadeš prednost Sienkiewiczu.
Nedavno je poljački književni zavod »Biblioteka
Polska* u Varšavi izdao dva monumentalna djela iz
poljačke književnosti, a to su ,Dziady“ od Mickiewicza
i ,Noc listopadowa“ od Wyspianskoga. Mistički sim-
bolizam, zajednički jednomu i drugomu djelu, gdje se
prikazuje jesenski mjesec Novembar, u kojemu se na
Mrtvi dan štuje uspomena preminulih, a kroz zloguki
šum umiranja prirode prodire pramen vjere u povra-
tak proljeća kao preporoda na nov bujni život, nema
premca u svjetskoj književnosti. I gle čudna slučaja :
ne samo ta oba velika auktora, nego i slavni S.en-
kievicz, sva su trojica umrla baš u mjesecu Novembru,
a i najžešća vreva neuspjelog i tragičnog poljačkog
ustanka god. 1830. spada baš u Novembar. Nu kao
što su ona dva velika pjesnika u svojim spomenutim
umotvorima naslutili i prorokovali proljeće uskrsnuća,
tako je i u realnosti i opet u mjesecu Novembru god.
1818. njihova domovina i cijelo potlačeno Slavenstvo
uskrsnulo na slobodan život. Veliki Sienkiewicz vidio
je u zadnjim danima svojega života daleko praskozo-
rje slobodnijega narodnoga života, ali nije bio sretan
da ugleda pravu zoru i sunce prave narodne slobode.
Baš u Novembru 1916. ostavi on ovaj bijedni
svijet usred zaglušne ratne buke, a opet u Novembru,
osam godina kasnije, zahvalna njegova domovina, slo-
bodna od lanaca i okovaisama gospodarica u svojoj
kući, prenese njegove smrtne ostaike iz daleke tugjine,
da im lakši bude počinak u onoj sada već napokom,
nakom toliko bura i oluja, slobodnoj grudi.
Pred ovom otvorenom i opet trajno zatvorenom
rakom podignimo i mi skupa s cijelim kulturnim svi-
jetom glas pijeteta i udivljenja i kliknimo :
Velikomu Henryku Sienkiewiczu Slava!
SLADOLED !
Prodavači sladoleda dobiju najkulantnije
i najjeftinije KAPSULE kod tvrtke
F. Hergontih
Qrožnova ulica
Maribor
HRVATSKA PUČKA ŠTEDIONICA r. z. s. 0. j.
U DUBROVNIKU
Obavlja svakovrsne bankovne poslove, prima uloške na štednju i daje zajmo
članovima u tek. računu, a ostalim na hipoteku, zlatne predmete, životne police il
ZASTUPSTVO OSIGURAVAJUĆE ZADRUGE PROVIDNOST.
sr
Pisma iz naroda.
KORČULA. Za unapregjenje brodogradnje.
tot diserimina rerum — dočekali smo napokon dugo
kivanu državnu pripomoć za unapregjenje brod
gjevne industrije u Korčuli. Od mnogo godina
se na tomu, da bi se korčulanska brodograd
opskrbila sa potrebitim strojevima, ali se to nije m
da ostvari radi pomanjkanja novčanih sredstava. $
smo što će se to ostvariti pod našom nacijonal
državom, jer je Ministarstvo Saobraćaja u tu i
doznačilo 200.000 Din. Naravno da sa tim izn
ne može se nabaviti sve polrebito, ali je dobro
barem nečim započme eda se ova važna doma
dustrija modernizira i podigne, jer i ako su korčul
brodograditelji poznati vrsni radnici, a njihove iz
raznih vrsti čamaca i jedrilica renomirane, ali je
mitivni način rada, kočio željeni napredak. Na
e, da će ovo biti dobar početak napretku i pro
našeg brodogradilišta, kojemu želimo da dostignut
svoj stari sjaj i slavu, kad je ono bilo na njemu
sleno na stotine radnika koji su porinuli u mo
stoline brodica i brodova. Bože uskori!
Obredi Velike Sedmice obavljeni su po lij
starom običaju uz veliko učešće gragjanstva.
nas što možemo konstatirati da stara vjera naših
i lijepi običaji što mam ih u amanet ostaviše,
još izumrli, Tako crkovne bratovštine, koje s
počele nazadovati, opet se podižu, te je lijepi
braće sudjelovao trodnevnom klanjanju i procesi
Isto tako sudjelovalo je i gragjanstvo te je viš
tina obojega spola pristupilo sv. sakramentima.
zantna je bila procesija Velikog Petka, koja u n
tišini i uz sjaj mjesečev pobugjivaše na razmiš
o velikom misteriju ljubavi i žrtve ,Pjevačko Di
sv. Cecilija“ sa svojim mješovitim zborom sudja
je svim &unkcijama, te je sa dobrim uspjehom izi
na jutrnji Velike Srijede, Četvrtka i Petka ,
posta“ od Arici i ,Smiluj se meni“ od Ca
U Velki Petak preko mise ,Puče moj“ od Gugl
a na Uskrs misu od Zangl-a. Za dobar uspje
vačkog zbora ide zasluga u prvom redu učit
A. Sladović, koji ga je dobro izvježbao i uop
brovoljno i požrtvovno radi za napredak ovog d
Kroz korizmu nijesmo imali propovijedi, \i
samo zadnjih osam dana držao O. Ante Krile du
vježbe sa dobrim uspjehom.
=—
&
&
Dubrovačka Vijeresijska Bank
dioničarsko društvo, nalazi se u vla
stitoj palači do crkve Sv. Vlaha.
Obavlja sve bankovne poslove. Prima uloške na
knjižice i tek. račun te ih ukamaćuje najpovoljnije.
Daje vjeresije na tekući račun i eskomptira mjenice. Vrši inkasa.
Iznajmljuje jeftino čelične škrabice u ,Safe Deposits“ za pohranu vrednina.
TVORNICA ULJAN
DUBRAVKA“ društvo s s
IH BOJA
Telefon 33. Gruž (Lapad) Telefon
Svakovrsne uljane boje — boje proti hrgii —
podmorne boje _ — holandsko laneno ulje
— lakovi — sekativi — terpentin — kistovi >
Ha malo i veliko!
(peneli) — štuk i ostale bojadisarske potrepštine.
Gilenici na zah