Sir i

E = NARODNA SVIJEST

Br. 18

 

neprestano raste, dok su česki Sokoli u zadnje 2 go-
dine izgubili oko 15.000 članova. Pa i naša najbliža
braća Slovenci mogu nam služiti primjerom. Dok su
god. 1919. imali samo 3000 Orlova, danas imadu
9000 i taj broj neprestano raste.

Čehoslovačka za Orle i Sokole. Na prijedlog
ministarstva zdravlja- odobrilo je čehoslovačko mini-
starstvo 1,000.000 čeških kruna Sokolima, a 800.000
Orlovima. Te su svote odobrene tim organizacijama,
jer rade oko tjelesnog uzgoja naroda, te ih vlada smatra
potrebnima potpore. Tako u Čehoslovačkoj, dok naša
vlada postupa s Orlovima polpuno maćuhinski, a g.
Pripičević navijestio. Oslovima gjacima progonstvo do
istrage. — Nu uvjereni smo, da će naši Orlovi jednom
naići na razumijevanje i kod naših odlučujućih faktora.

 

Pisma iz naroda.

SPLIT. Ekonomske prilike. Čini se, kao da je u
našem gradu svima dobro, da se zaragjuje u izobilju,
zabavlja bez brige, jednom riječi, da je Split blago-
slovljeni grad. A ipak nije tako, jer to najbolje potvr-
gjuju teške i žalosne pojave u našem gradu. Split
danas proživljava tešku privrednu, novčanu, a još težu
stambenu kiizu, te se sve to skupa poput more nad-
vlači nad gradom budućnosti. Polpunu ilustraciju daju
nam naša predgragja i varoši, gdje živi blijeda siro-
tinja. Dnevne dražbe kod privatnih obitelji i trgovaca
tumače još bolje mizeriju i bijedu. Jednom riječi Split
ekonomski propada, unatoč lijepih obećanja otaca do-
movine i onih koji se natežu o jugoslavenstvu i hrvat-
stvu Splita.

Za operu. Čim se pročulo, da će doći zagrebačka
opera, sve je bilo elektrizirano — jer su Splićani silno
zaneseni za glazbom. Kad se počelo sa prodajom
karata za svih 12 večeri, opazilo se da svijet ne pazi
na cijeau (koja je previsoka) već se jagmi, da dobije
bilo kakovo mjesto u pozorištu. Pred vratima čekali
su ljudi od 5 sati u jutro, da uzmoguu doći do karle
— i što je najinteresaninije za svih 12 večeri karte su
bile pokupljene u jedan dan. Kao da teče med i mli-
jeko, pa novaca za zabavu ne fali.

Grad požara. Uprav kao da je manija za poža-
rima, jer nema sedmice a da vatrogasna trublja ne
uznemiruje gragjanstvo. Kroz prvo tromjesečje bilo je
preko 30 što većih što manjih požara. Preko 20 obi-
telji bez krova, pak se moraju zatucati po konobama
i tugjim stanovima. Svaki se ozbiljan čovjek zgraža
nad ovim, jer već postaje sumnjivo ovakovo grubo
uništavanje mnogih i mnogih obitelji, a i ljudskih žrtava.

Majske pobožnosti. U raznim crkvama započele
su večernje pobožnosti, kojima, kako se opaža dolazi
veliki broj vjernika, a osobito muškaraca, što opet
dokazuje, da vjerski osjećaj nije posve uništen.

Historijska proslava. U svrhu proslave tisuć-
godišnjice hrvatskog kraljevstva, koja bi se imala oba-
viti na solinskim ruševinama i pred crkvom, počinju
već priprave. Doznajemo, da se ustanovio posebni od-
bor na čelu sa presvij. biskupom Bonefačićem. Odbor
imade zadaću, da pripravi sve potrebito za svečanost,
koja će se održati u augustu ili septembru.

Sniženje kamatnjaka. Od prvoga maja mjesni
su novčani zavodi osim jednoga snizili kamatnjak nd
7% i 8%, pa je megju ulagačima nastalo neko razum-
ljivo uznemirenje, a mnogi novac dižu i traže, gdje bi
ga bolje investirali. Čini se, da su ovim htjeli jači
zavodi, da unište manje zavode. — Rece.

KORČULA. Nadgrobni spomenik Ignaciju Svo-
bodi. Lijepi čin pieteta izvršilo je u nedjelju 26. aprila
Pjevačko društvo ,Sv. Cecilija“ prema svom bivšem
kapelniku i zborovogji blagopok. lgnaciju Svoboda,
koji je preminuo u naponu snage 20 augusta 1917;
Kao višegodišnji kapelnik Pjev. društva i Opć. glazbe
stekao je velikih zasluga za napredak ovih društava i
za razvitak glazbene umjetnosti u našemu gradu, te
je odgojio lijepi broj pjevača i glazbara, a radi priro-
gjene dobrote i ljubaznosti uživao je simpatije cijelog
gragjanstva. Cijeneći njegov požrtvovni i za Života ne
naplaćeni rad i zasluge, Pjev. društvo odmah poslije
njegove smrti povelo je akciju, da mu se podigne nad-
grobni spomenik, što se je sada i izvršilo. U nedjelju

dakle prije podne uputi se iz Jugosl. doma povorka

sa Pjev. društvom, glazbom i sokolom put grobišta
praćena od velikog broja gragjana.

U grobišnoj kapelici odslužio je sv. Misu, pokoj-
nikov drug i prijatelj Veleč. Don Božo Depolo, a mje-
šoviti zbor pjevao je tužaljke. Iza mise slijedilo je
odrješenje nad grobom, a zatim je uzeo riječ predsje-
dnik Pjevačkog društva g. Andro Peručić te prikazao
idealni i požitvovni rad i zasluge pokojnika, za što
mu se Pjev. društvo odužuje podignućem nadgrobnog
spomenika. Još su govorili Veleč. Don Božo Depolo,

te g. Mato Bernardi u ime Sokola, i g. Grgur Gla-
vočić u ime glazbe. Iza toga je mješoviti zbor odpje-
vao nadgrobnicu od Zajca, a glazba je odsvirala ža.
lobne koračnice. Na grob ie položeno osam vjenaca.

Time je završen onaj čin zahvaluosti i priznanja
prama jednom sitnom idealnom duševnom radniku,
koji obično za života ostaju neopaženi i nepriznati.
Slava mu !

Naši mesari. Mislimo da razmjerno nema nigdje
više mesara neko u Korčuli, a uza sve to sada stojimo
slabije sa mesom. Naši mesari imaju svoj trust i teško
im je doći na kraj, Evo sada otkada su počeli mladi
janjci, mi nemamo govedine, jer mesarima valjda bolje
konvenira prodavati janjetinu po 35 Din. ke. Bilo bi
vrijeme, da se i nadležni z& stvar pobrinu a i sami
mesari da dogju u susret potrebama gragjanstva.

KOTOR. Iza toliko želja i očekivanja eto smo
doživjeli imati Električnu Centralu. Ima već mnogo
godina, da se prave razni komeati o gradnji hotela,
bolnice i željeznice ali toga nema još ništa. Nastoja-
njem g. Mate Brozičevića dobili smo električnu cen-
tralu. On je uložio preko milijun dinara kapitala, su-
više veliki svoj trud, da se ista što bolje uredi. Na
27. pr. mj. počela je iuakcionirati električna svjetost,
te smo opazili da je grad, obala, selo Škaljari do gra-
mice sela Muo sasvim fino rasvijeljeno ka) po danu,
a instalac ja uregjena po modernom sistemu, te mo-
ramo da ostanemo zahvalni g. Brozičeviću, što se je
on jedini našao kao pravi patriot da uloži taj silni
novac i probudi naš grad od noćne tmine u veliku
bogatu rasvjetu. Kako čujemo razne glasine, Općina
je sasvim malo došla u susret ovom poduzeću. Čudimo
se, jer je ovo stvar od velike važnosti u jednome
gradu, ali se to dogagja samo kod onih Općina, gdje
vladaju strani ljudi — komesari. Pošto se g. Brozi-
čević toliko istrošio i neumorno radio za interes na-
šega grada, dužnost je cijelog pučanstva, da mu dogje
u susret a to na način da svak ko može uvede elek-
tričnu svjetlost. Tada će centrala napredovati. U gradu
imademo vodovod, električnu svjetlost, a gradi se i
nova obala. Gradnju hotela i bolnice preporučamo
onim gosparima, koji nam to odavna obećavaju. Sto
se tiče gradnje željeznice, to će nam se opet obećavati
kada budu dojdući izbori. Za čistoću grada preporu-
čamo Općini i Društvu Lovćen, da bi imali malo više
pažnje. Osobito u nekim dućanima prozori su izloga
dosta zamazani, a vode ima u Kotoru do mile volje.
Ta Kotor je uvijek do sada od hiljadu godina natrag
pripadao sferi kulturnih evropskih gradova, pak mu
taj karakter treba sačuvati i u sadanje doba.

Iz okolice NINA. Slaba ljetina. Ove naše lijepe
4 plodne strane nemili bič bije. Žestoka bura u martu
ne samo da je sve opurila, već i morska slana sve
uništ.la, pak nemamo gotovo nikakvog povrća. Đa je
sreće, da su ove strane pošumljene, a ne ovako gole,
šuma bi nas štitila i od vjetra i od morske slane.
I druga nas zla godina.pohodila : na 27. i 28. pr. mj.
nemila krupa pomlatila i ono, što je buri i slani bilo
odoljelo, pak nam s? tako crna piše, jer svi nam
vsjevi propadoše.

Nepopravljen svjetionik. Početkom februara silna
bura otkrila je krov na lijepom pomorskom svjetio-
niku Viru (općine Nin), i taj popravak još nije izveden,
pak se u cijelu zgradu uvukla vlaga i nastao sve to
veći kvar. Ovakove popravke od elementarnih nepo-
goda potrebito je odmah izvesti, jer što se više oteže,
sve je to veća šteta.

Saobraćajne prilike. Cesta Nin-Zemunik primiče se
kraju i već se uvagja dvosedmična koloslanica — naš
ekspress-zug — Nin-Zemunik i obratno. — Ubavo
selo Privlaka na kopnu sučelice otoku Viru dočekalo
je i treću sedmičnu prugu M lat Biograd-Sibenik. Ova
je pruga veoma zgodna, jer putovanje tamo i natrag
obavlja se isti dan, te nas zgodno spaja sa sijelom
naših vlasti Biogradom na moru, koja varoš sve
to ljepše napreduje kao i naše ubavo i prosvjetno Preko.

Zapuštenost Nina. Naš starodrevni kraljevski Nin
sa znamenitom lukom, rimska Aenona, jednoć staro-
slovenska biskupska stolica neumrlog Grgura i Teodo-
sija — sad nema već od toliko vremena ni općinskog
liječnika, a osim toga nema osnovnih škola, koliko
bi nužna potreba iziskivala. Nemamo ni bogatih ise-
ljenika, koji bi se pobrinuli za bilo koju kuliurnu
ustanovu. Općina siromašna, narod zapušten i još uvijek
rob zadarske gospode. Nin je kao od Boga odregjen
da bude naše središte iza neprežaljenog gubitka Zadra,
ali eto on mjesto da napreduje, ostaje u svemu
zapušten.

. Naše narodno hodočašće običavalo je svake go-
dine ići u Zadar, da pohodi raku sv. Simuna Bogo-
primaoca. Tu je mnogo naših narodnih zadužbina.
Zadrani i pod tugiom vladom to nam ne priječe, ali
mislim, da bi bilo bolje sada zavjetne ophode uprili-
čiti k našoj Gospi od Zečeva. Ta je bogoljubnost na-
rodu mila, a bilo bi zgodnije i jeftinije. Nadamo se
da će do toga ipak jednom doći. — /. č. 6

KLIŠEVO. ; Luce ud. Lisičar rogi. Depolo. Dne
29, travnja t. g. u 5 sati jutrom usnula je majka našeg
župnika Luce ud. Lisičar u 80 godini života. Dobra
starica živjela je rado izmegju nas sa svojim sinom,
premda daleko od grada i gradskih udobnosti. Sprovod
je bio na 30. travnja u 8 sati. Koliko je narod ove
župe častio i ljubio dobru staricu, a istodobno i svog
župnika, dokaz je ono mnoštvo naroda iz svih odlo-
maka naše župe, _koje je došlo na zadušnice i sprovd.
Dogijoše i tri obližnja župnika te prikazaše sv. misu
za pokojnicu, a župnik Orašca mp. Dn. Gjuro Kuljevan
držao je svečane zadušnice. Iza dovršenih zadušnica

 

*što sad izlazi u Trstu, donosi ovaj dopis: Mi Last

uputismo se iz Kliševa u Orašac, gdje je Dn. Vic
odlučio privremeno ukopati svoju majku. — Premd
je put dalek, ipak je mnogo župljana i ženskih
muških dopratilo do Orašca mrtve ostanke mile po
kojnice. Priznajemo da, mora naš Dn. Vice ćutjeti tešk
bol nad gubitkom svoje dobre majke, jer će mu u
ostalo sada izgledali još pustija kuća u ovoj na pol
pustinji, ali nek se tješi, da mu je dočekala tako li
jepu starost; nek ga tješi 1 ljubav njegovih župljan4
koju su mu ovom prigodom iskazali!  Pokojnici ž4
limo rajsku slavu, a našem Dun. Vici uz naše saži
ljenje kršćansko razabranje.

JELSA na otoku Hvaru. Na ll. pr. mj. u NIS
Subotu umrla je gja Kate ud. pok. Mate Gamuli
rodom Scrivanelli u 86. godini života. Bila je vjerni
drugarica svome mužu, brižljiva majka svojoj djec
vrijedna i uzorna domaćica. Odgojila je jednoga sin
svećenika i dvije kćeri učiteljice: U ponedjelnik Uskrs
bio joj je veličanstven sprovod, kojemu prisustvovali
sve mjesne vlasti, društva obojega spola, te mnoštv
naroda. Iz varoši Vrboske i okolnih sela došlo je n
roda u velikom broju, a pjevači Vrbovske pjevali s
Misu, koja je bila u trojci, uz pratnju orgulja, i tai
iskazaše zadnju počast zasluženoj pokojnici. Duša ii
se raja nauživala, a ucvijeljenim i naše saučešće!

BOGDAŠIĆI (8oka Kotorska). (Skupština Hrva
ske Seoske Blagajne.) U Nedjelju 26.1V. održana
redovita glavna skupštna naše Zadruge. | ako je bi
vrijeme kišovilo uz jaki južnjak ipak nas je pohod
vlč. Don Tripo Milošević, župaik Dobrote. Iza sv, Miš
koju je isti odslužio, uputiše se zadrugari u zadruži
Dom, gdje je predsjednik g. Stojo Janović otvo
skupštinu radujuć se, što se danas u mašoj sredi
nalazi maš prijatelj, bivši župnik i utemeljitelj na
zadruge, koji se, i pošto nas je ostavio, svegjer 1
nas brinuo, pa ga moli, da bi koju zadrugarima pr
govorio. Na lo uzimlje riječ naš Don Tripo i izr
svoju radost, što je Zadruga ne samo u životu,
što se je i bujno razvila usprkos nedaća, koje su bi
nju najviše saletile za minulog rata, kad je cijela žuj
bila evakuisana, a ostali prazni domovi opljačkani,
zadružna kasa polupana. Osobito ga veseli, da se
druga nalazi pod vlastitim krovom, što pokazuje
kost zadruge i kako ju zadrugari znadu cijeniti. Poti
ih na megjusobnu što veću ljubav, što je glavni ui]
zadružnom napretku, jer bude li-u zadruzi vladala lj
bav, rado će jedan drugog pripomagati, rado će
nositi i veće žrtve kad to bude zadruga od njih tra
pa će tim zadužiti svoje potomstvo na vječnu hara!
Zatim poduzetni i radišni tajnik.blagajnik g. Ivo
ković potanko tumači bilanac prošle godine, iz kt
se vidi kako zadruga upravi lijepo napreduje. Me
raznim korisnim zaključcima ustanovljeuo je da si
zadrugar učini besplatno jednu nadnicu oko zadruži
Doma ili ako bude zapriječen uplati odnosnu nadan
Dao Bog da ova naša zadruga bude sve to lje
cvala i napredovala !

MOKOŠICA (Rijeka dubrovačka.) Dne
aprila imao sam prigodu, da prisustvujem predst
koju prirediše ,Kćeri Presv. Srca Isusova“ u M)
šici. Zabava je doista iznenadila sa svojim uspjeli
sve prisutne, tako da se na opći zahtjev publike li
morala opetovati na 19. aprila. Oba puta dvorana|
jaše puna slušalaca. Osobita zasluga ide mjesnog 4
nika, upravitelja Društva, koji se svojski zauzimljel
prosvjetu mladeži, a pohvaliti je i sve članice, |
su učestvovale u predstavi. Toga sam dana uf
uživao gledajući kako mlade sile izvagjaju Svo]
prilično teške uloge. Ovakovih nam se zabava li
osobito nama na selu, gdje nemamo prilike zali
gradska kazališta. Ovakovim se predstavama ko
narodu, pa preporučamo mladim silama, da nas|
koji put obdare ovako lijepom zabavom. A m
glumicama neka je na čast i pobudu na daljni 1
— Prisutnik. i

Sa otoka LASTOVA. lstarski »Pučki Prij

 
   
  
   
 
   
 
   
  
 
  
  
   
  
   
    
  
 
 
 
 
  
  
  
   
   
  
   

u slabom smo gospodarskom stanju. Novac sul
promijenili slabo i dali samo 28 lira za sto kr
Novac u našoj blagajni nijesu nam promijenili. Od
štanske štedionice ne čujemo glasa, a tako bogmi
od ratnog zajma. Ali zato traže poreze na sve moi
i nemoguće stvari. E, pa šta ćemo? Činovnici i
ljaju, kako da upropaste ovaj siromašan narod. Drl
posla valjda ni nemaju ovdje u nas. Teško je siro
Molimo našega g. poslanika Besednjaka, da st
uzme za nas, — Lastovci — pretplatnici »Pučk.|
4 je
želučane bili uspješno  ,Markovrm  kapljić
A iz Gradske ljekarne u Zagrebu i

se dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Gr

poremećena probava liječi st