Sir i E = NARODNA SVIJEST Br. 18 neprestano raste, dok su česki Sokoli u zadnje 2 go- dine izgubili oko 15.000 članova. Pa i naša najbliža braća Slovenci mogu nam služiti primjerom. Dok su god. 1919. imali samo 3000 Orlova, danas imadu 9000 i taj broj neprestano raste. Čehoslovačka za Orle i Sokole. Na prijedlog ministarstva zdravlja- odobrilo je čehoslovačko mini- starstvo 1,000.000 čeških kruna Sokolima, a 800.000 Orlovima. Te su svote odobrene tim organizacijama, jer rade oko tjelesnog uzgoja naroda, te ih vlada smatra potrebnima potpore. Tako u Čehoslovačkoj, dok naša vlada postupa s Orlovima polpuno maćuhinski, a g. Pripičević navijestio. Oslovima gjacima progonstvo do istrage. — Nu uvjereni smo, da će naši Orlovi jednom naići na razumijevanje i kod naših odlučujućih faktora. Pisma iz naroda. SPLIT. Ekonomske prilike. Čini se, kao da je u našem gradu svima dobro, da se zaragjuje u izobilju, zabavlja bez brige, jednom riječi, da je Split blago- slovljeni grad. A ipak nije tako, jer to najbolje potvr- gjuju teške i žalosne pojave u našem gradu. Split danas proživljava tešku privrednu, novčanu, a još težu stambenu kiizu, te se sve to skupa poput more nad- vlači nad gradom budućnosti. Polpunu ilustraciju daju nam naša predgragja i varoši, gdje živi blijeda siro- tinja. Dnevne dražbe kod privatnih obitelji i trgovaca tumače još bolje mizeriju i bijedu. Jednom riječi Split ekonomski propada, unatoč lijepih obećanja otaca do- movine i onih koji se natežu o jugoslavenstvu i hrvat- stvu Splita. Za operu. Čim se pročulo, da će doći zagrebačka opera, sve je bilo elektrizirano — jer su Splićani silno zaneseni za glazbom. Kad se počelo sa prodajom karata za svih 12 večeri, opazilo se da svijet ne pazi na cijeau (koja je previsoka) već se jagmi, da dobije bilo kakovo mjesto u pozorištu. Pred vratima čekali su ljudi od 5 sati u jutro, da uzmoguu doći do karle — i što je najinteresaninije za svih 12 večeri karte su bile pokupljene u jedan dan. Kao da teče med i mli- jeko, pa novaca za zabavu ne fali. Grad požara. Uprav kao da je manija za poža- rima, jer nema sedmice a da vatrogasna trublja ne uznemiruje gragjanstvo. Kroz prvo tromjesečje bilo je preko 30 što većih što manjih požara. Preko 20 obi- telji bez krova, pak se moraju zatucati po konobama i tugjim stanovima. Svaki se ozbiljan čovjek zgraža nad ovim, jer već postaje sumnjivo ovakovo grubo uništavanje mnogih i mnogih obitelji, a i ljudskih žrtava. Majske pobožnosti. U raznim crkvama započele su večernje pobožnosti, kojima, kako se opaža dolazi veliki broj vjernika, a osobito muškaraca, što opet dokazuje, da vjerski osjećaj nije posve uništen. Historijska proslava. U svrhu proslave tisuć- godišnjice hrvatskog kraljevstva, koja bi se imala oba- viti na solinskim ruševinama i pred crkvom, počinju već priprave. Doznajemo, da se ustanovio posebni od- bor na čelu sa presvij. biskupom Bonefačićem. Odbor imade zadaću, da pripravi sve potrebito za svečanost, koja će se održati u augustu ili septembru. Sniženje kamatnjaka. Od prvoga maja mjesni su novčani zavodi osim jednoga snizili kamatnjak nd 7% i 8%, pa je megju ulagačima nastalo neko razum- ljivo uznemirenje, a mnogi novac dižu i traže, gdje bi ga bolje investirali. Čini se, da su ovim htjeli jači zavodi, da unište manje zavode. — Rece. KORČULA. Nadgrobni spomenik Ignaciju Svo- bodi. Lijepi čin pieteta izvršilo je u nedjelju 26. aprila Pjevačko društvo ,Sv. Cecilija“ prema svom bivšem kapelniku i zborovogji blagopok. lgnaciju Svoboda, koji je preminuo u naponu snage 20 augusta 1917; Kao višegodišnji kapelnik Pjev. društva i Opć. glazbe stekao je velikih zasluga za napredak ovih društava i za razvitak glazbene umjetnosti u našemu gradu, te je odgojio lijepi broj pjevača i glazbara, a radi priro- gjene dobrote i ljubaznosti uživao je simpatije cijelog gragjanstva. Cijeneći njegov požrtvovni i za Života ne naplaćeni rad i zasluge, Pjev. društvo odmah poslije njegove smrti povelo je akciju, da mu se podigne nad- grobni spomenik, što se je sada i izvršilo. U nedjelju dakle prije podne uputi se iz Jugosl. doma povorka sa Pjev. društvom, glazbom i sokolom put grobišta praćena od velikog broja gragjana. U grobišnoj kapelici odslužio je sv. Misu, pokoj- nikov drug i prijatelj Veleč. Don Božo Depolo, a mje- šoviti zbor pjevao je tužaljke. Iza mise slijedilo je odrješenje nad grobom, a zatim je uzeo riječ predsje- dnik Pjevačkog društva g. Andro Peručić te prikazao idealni i požitvovni rad i zasluge pokojnika, za što mu se Pjev. društvo odužuje podignućem nadgrobnog spomenika. Još su govorili Veleč. Don Božo Depolo, te g. Mato Bernardi u ime Sokola, i g. Grgur Gla- vočić u ime glazbe. Iza toga je mješoviti zbor odpje- vao nadgrobnicu od Zajca, a glazba je odsvirala ža. lobne koračnice. Na grob ie položeno osam vjenaca. Time je završen onaj čin zahvaluosti i priznanja prama jednom sitnom idealnom duševnom radniku, koji obično za života ostaju neopaženi i nepriznati. Slava mu ! Naši mesari. Mislimo da razmjerno nema nigdje više mesara neko u Korčuli, a uza sve to sada stojimo slabije sa mesom. Naši mesari imaju svoj trust i teško im je doći na kraj, Evo sada otkada su počeli mladi janjci, mi nemamo govedine, jer mesarima valjda bolje konvenira prodavati janjetinu po 35 Din. ke. Bilo bi vrijeme, da se i nadležni z& stvar pobrinu a i sami mesari da dogju u susret potrebama gragjanstva. KOTOR. Iza toliko želja i očekivanja eto smo doživjeli imati Električnu Centralu. Ima već mnogo godina, da se prave razni komeati o gradnji hotela, bolnice i željeznice ali toga nema još ništa. Nastoja- njem g. Mate Brozičevića dobili smo električnu cen- tralu. On je uložio preko milijun dinara kapitala, su- više veliki svoj trud, da se ista što bolje uredi. Na 27. pr. mj. počela je iuakcionirati električna svjetost, te smo opazili da je grad, obala, selo Škaljari do gra- mice sela Muo sasvim fino rasvijeljeno ka) po danu, a instalac ja uregjena po modernom sistemu, te mo- ramo da ostanemo zahvalni g. Brozičeviću, što se je on jedini našao kao pravi patriot da uloži taj silni novac i probudi naš grad od noćne tmine u veliku bogatu rasvjetu. Kako čujemo razne glasine, Općina je sasvim malo došla u susret ovom poduzeću. Čudimo se, jer je ovo stvar od velike važnosti u jednome gradu, ali se to dogagja samo kod onih Općina, gdje vladaju strani ljudi — komesari. Pošto se g. Brozi- čević toliko istrošio i neumorno radio za interes na- šega grada, dužnost je cijelog pučanstva, da mu dogje u susret a to na način da svak ko može uvede elek- tričnu svjetlost. Tada će centrala napredovati. U gradu imademo vodovod, električnu svjetlost, a gradi se i nova obala. Gradnju hotela i bolnice preporučamo onim gosparima, koji nam to odavna obećavaju. Sto se tiče gradnje željeznice, to će nam se opet obećavati kada budu dojdući izbori. Za čistoću grada preporu- čamo Općini i Društvu Lovćen, da bi imali malo više pažnje. Osobito u nekim dućanima prozori su izloga dosta zamazani, a vode ima u Kotoru do mile volje. Ta Kotor je uvijek do sada od hiljadu godina natrag pripadao sferi kulturnih evropskih gradova, pak mu taj karakter treba sačuvati i u sadanje doba. Iz okolice NINA. Slaba ljetina. Ove naše lijepe 4 plodne strane nemili bič bije. Žestoka bura u martu ne samo da je sve opurila, već i morska slana sve uništ.la, pak nemamo gotovo nikakvog povrća. Đa je sreće, da su ove strane pošumljene, a ne ovako gole, šuma bi nas štitila i od vjetra i od morske slane. I druga nas zla godina.pohodila : na 27. i 28. pr. mj. nemila krupa pomlatila i ono, što je buri i slani bilo odoljelo, pak nam s? tako crna piše, jer svi nam vsjevi propadoše. Nepopravljen svjetionik. Početkom februara silna bura otkrila je krov na lijepom pomorskom svjetio- niku Viru (općine Nin), i taj popravak još nije izveden, pak se u cijelu zgradu uvukla vlaga i nastao sve to veći kvar. Ovakove popravke od elementarnih nepo- goda potrebito je odmah izvesti, jer što se više oteže, sve je to veća šteta. Saobraćajne prilike. Cesta Nin-Zemunik primiče se kraju i već se uvagja dvosedmična koloslanica — naš ekspress-zug — Nin-Zemunik i obratno. — Ubavo selo Privlaka na kopnu sučelice otoku Viru dočekalo je i treću sedmičnu prugu M lat Biograd-Sibenik. Ova je pruga veoma zgodna, jer putovanje tamo i natrag obavlja se isti dan, te nas zgodno spaja sa sijelom naših vlasti Biogradom na moru, koja varoš sve to ljepše napreduje kao i naše ubavo i prosvjetno Preko. Zapuštenost Nina. Naš starodrevni kraljevski Nin sa znamenitom lukom, rimska Aenona, jednoć staro- slovenska biskupska stolica neumrlog Grgura i Teodo- sija — sad nema već od toliko vremena ni općinskog liječnika, a osim toga nema osnovnih škola, koliko bi nužna potreba iziskivala. Nemamo ni bogatih ise- ljenika, koji bi se pobrinuli za bilo koju kuliurnu ustanovu. Općina siromašna, narod zapušten i još uvijek rob zadarske gospode. Nin je kao od Boga odregjen da bude naše središte iza neprežaljenog gubitka Zadra, ali eto on mjesto da napreduje, ostaje u svemu zapušten. . Naše narodno hodočašće običavalo je svake go- dine ići u Zadar, da pohodi raku sv. Simuna Bogo- primaoca. Tu je mnogo naših narodnih zadužbina. Zadrani i pod tugiom vladom to nam ne priječe, ali mislim, da bi bilo bolje sada zavjetne ophode uprili- čiti k našoj Gospi od Zečeva. Ta je bogoljubnost na- rodu mila, a bilo bi zgodnije i jeftinije. Nadamo se da će do toga ipak jednom doći. — /. č. 6 KLIŠEVO. ; Luce ud. Lisičar rogi. Depolo. Dne 29, travnja t. g. u 5 sati jutrom usnula je majka našeg župnika Luce ud. Lisičar u 80 godini života. Dobra starica živjela je rado izmegju nas sa svojim sinom, premda daleko od grada i gradskih udobnosti. Sprovod je bio na 30. travnja u 8 sati. Koliko je narod ove župe častio i ljubio dobru staricu, a istodobno i svog župnika, dokaz je ono mnoštvo naroda iz svih odlo- maka naše župe, _koje je došlo na zadušnice i sprovd. Dogijoše i tri obližnja župnika te prikazaše sv. misu za pokojnicu, a župnik Orašca mp. Dn. Gjuro Kuljevan držao je svečane zadušnice. Iza dovršenih zadušnica *što sad izlazi u Trstu, donosi ovaj dopis: Mi Last uputismo se iz Kliševa u Orašac, gdje je Dn. Vic odlučio privremeno ukopati svoju majku. — Premd je put dalek, ipak je mnogo župljana i ženskih muških dopratilo do Orašca mrtve ostanke mile po kojnice. Priznajemo da, mora naš Dn. Vice ćutjeti tešk bol nad gubitkom svoje dobre majke, jer će mu u ostalo sada izgledali još pustija kuća u ovoj na pol pustinji, ali nek se tješi, da mu je dočekala tako li jepu starost; nek ga tješi 1 ljubav njegovih župljan4 koju su mu ovom prigodom iskazali! Pokojnici ž4 limo rajsku slavu, a našem Dun. Vici uz naše saži ljenje kršćansko razabranje. JELSA na otoku Hvaru. Na ll. pr. mj. u NIS Subotu umrla je gja Kate ud. pok. Mate Gamuli rodom Scrivanelli u 86. godini života. Bila je vjerni drugarica svome mužu, brižljiva majka svojoj djec vrijedna i uzorna domaćica. Odgojila je jednoga sin svećenika i dvije kćeri učiteljice: U ponedjelnik Uskrs bio joj je veličanstven sprovod, kojemu prisustvovali sve mjesne vlasti, društva obojega spola, te mnoštv naroda. Iz varoši Vrboske i okolnih sela došlo je n roda u velikom broju, a pjevači Vrbovske pjevali s Misu, koja je bila u trojci, uz pratnju orgulja, i tai iskazaše zadnju počast zasluženoj pokojnici. Duša ii se raja nauživala, a ucvijeljenim i naše saučešće! BOGDAŠIĆI (8oka Kotorska). (Skupština Hrva ske Seoske Blagajne.) U Nedjelju 26.1V. održana redovita glavna skupštna naše Zadruge. | ako je bi vrijeme kišovilo uz jaki južnjak ipak nas je pohod vlč. Don Tripo Milošević, župaik Dobrote. Iza sv, Miš koju je isti odslužio, uputiše se zadrugari u zadruži Dom, gdje je predsjednik g. Stojo Janović otvo skupštinu radujuć se, što se danas u mašoj sredi nalazi maš prijatelj, bivši župnik i utemeljitelj na zadruge, koji se, i pošto nas je ostavio, svegjer 1 nas brinuo, pa ga moli, da bi koju zadrugarima pr govorio. Na lo uzimlje riječ naš Don Tripo i izr svoju radost, što je Zadruga ne samo u životu, što se je i bujno razvila usprkos nedaća, koje su bi nju najviše saletile za minulog rata, kad je cijela žuj bila evakuisana, a ostali prazni domovi opljačkani, zadružna kasa polupana. Osobito ga veseli, da se druga nalazi pod vlastitim krovom, što pokazuje kost zadruge i kako ju zadrugari znadu cijeniti. Poti ih na megjusobnu što veću ljubav, što je glavni ui] zadružnom napretku, jer bude li-u zadruzi vladala lj bav, rado će jedan drugog pripomagati, rado će nositi i veće žrtve kad to bude zadruga od njih tra pa će tim zadužiti svoje potomstvo na vječnu hara! Zatim poduzetni i radišni tajnik.blagajnik g. Ivo ković potanko tumači bilanac prošle godine, iz kt se vidi kako zadruga upravi lijepo napreduje. Me raznim korisnim zaključcima ustanovljeuo je da si zadrugar učini besplatno jednu nadnicu oko zadruži Doma ili ako bude zapriječen uplati odnosnu nadan Dao Bog da ova naša zadruga bude sve to lje cvala i napredovala ! MOKOŠICA (Rijeka dubrovačka.) Dne aprila imao sam prigodu, da prisustvujem predst koju prirediše ,Kćeri Presv. Srca Isusova“ u M) šici. Zabava je doista iznenadila sa svojim uspjeli sve prisutne, tako da se na opći zahtjev publike li morala opetovati na 19. aprila. Oba puta dvorana| jaše puna slušalaca. Osobita zasluga ide mjesnog 4 nika, upravitelja Društva, koji se svojski zauzimljel prosvjetu mladeži, a pohvaliti je i sve članice, | su učestvovale u predstavi. Toga sam dana uf uživao gledajući kako mlade sile izvagjaju Svo] prilično teške uloge. Ovakovih nam se zabava li osobito nama na selu, gdje nemamo prilike zali gradska kazališta. Ovakovim se predstavama ko narodu, pa preporučamo mladim silama, da nas| koji put obdare ovako lijepom zabavom. A m glumicama neka je na čast i pobudu na daljni 1 — Prisutnik. i Sa otoka LASTOVA. lstarski »Pučki Prij u slabom smo gospodarskom stanju. Novac sul promijenili slabo i dali samo 28 lira za sto kr Novac u našoj blagajni nijesu nam promijenili. Od štanske štedionice ne čujemo glasa, a tako bogmi od ratnog zajma. Ali zato traže poreze na sve moi i nemoguće stvari. E, pa šta ćemo? Činovnici i ljaju, kako da upropaste ovaj siromašan narod. Drl posla valjda ni nemaju ovdje u nas. Teško je siro Molimo našega g. poslanika Besednjaka, da st uzme za nas, — Lastovci — pretplatnici »Pučk.| 4 je želučane bili uspješno ,Markovrm kapljić A iz Gradske ljekarne u Zagrebu i se dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Gr poremećena probava liječi st